Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: Iva Perković • 29.09.2015.

150 godina Alise u zemlji čudesa Lewisa Carrolla

Iustracija: John Tenniel

Ove se godine obilježava 150 godina od prvog izdanja dječjeg klasika "Alisa u zemlji čudesa" (Alice's Adventures in Wonderland). Po čitavom se svijetu ova obljetnica obilježava na najrazličitije načine, od objavljivanja novih izdanja, izložbi starih, kazališnih predstava i različitih scenskih uprizorenja, tribina, baleta, festivala, vrtnih izložbi, posebno osmišljenih čajanki ili koktela, flamenco izvedbi, grafita... Knjižare širom svijeta svoje su izloge posvetile Alisi i njezinoj družini, kostimirani glumci odali počast ovoj bezvremenskoj dječjoj priči a britanska Kraljevska pošta izdala je niz maraka u njezinu čast.

Samo u godini obljetnice objavljeno je 90 izdanja knjige širom svijeta, a još 25 je u pripremi (prema stranici posvećenoj događanjima obilježavanja obljetnice).

Stoga nije slučajno da vas klikom na naše stranice dočekuje upravo Alisa i njezina družina iz Zemlje čudesa. Pa krenimo!

 

Lewis Carroll

A sve je počelo jednog ljetnog dana u Oxfordu, 4. srpnja 1862. na izletu rijekom Temzom na koji se uputio njezin tvorac, Charles Lutwidge Dodgson, poznatiji kao Lewis Carroll, sa svojim prijateljem Henryjem Liddellom, dekanom koledža  na kojemu je radio kao profesor matematike, i njegovim trima kćerima Lorinom, Edith i Alice. Poznat otprije po svom pripovjedačkom talentu, Dodgson je društvu ispričao priču o djevojčici Alice koja se iz dosade odlučila na avanturu. Priča se osobito svidjela desetogodišnjoj Alice Liddell koja je izrazila želju da ispričanu priču za nju i napiše. Charles Dodgson se prihvatio pisanja već sljedećeg dana, međutim, trebalo mu je dvije i pol godine da priču i završi.

Prvu verziju priče koju je sam i ilustrirao, Dodgson je dovršio i darovao malenoj Alici Liddell za Božić 1864. godine. Ta je verzija bila kraća i nosila je naziv "Alisini doživljaji u podzemlju" (Alice's Adventures Under Ground), s posvetom "za sjećanje na jedan ljetni dan". Priču je zavoljela Alice, ali i druga djeca Dodgsonovih prijatelja, stoga je priču odlučio objaviti.

Nakon što je tekst preradio i proširio Dodgson se bacio u potragu za izdavačem. Njega je pronašao u Alexanderu Macmillanu. Macmillanu se priča svidjela stoga je pao dogovor: Dodgson će platiti tisak, a knjigu objaviti pod pseudonimom - Lewis Carroll. Nakon nekoliko odbijenih prijedloga, pod nama poznatim naslovom "Alisa u Zemlji Čudesa", priča je ugledala svjetlo dana u lipnju 1865. godine.

Čitava je naklada ubrzo rasprodana, a priča o Alisi postala je izdavačka senzacija, jednako omiljena i od djece i odraslih. Od tada do današnjih dana, knjiga nikad nije prestala biti objavljivana, a objavljena je u više od 7.600 izdanja i prevedena na 176 jezika.
 

Alica u zemlji čudesa, Zagreb 1944.

Alisa u Zemlji čudesa Carroll Lewis

U Hrvatskoj se Carrollovo remek-djelo pojavilo u hrvatskom prijevodu 1944. godine kada je Matica hrvatska objavila "Alicu u zemlji čudesa", u prijevodu Mire Šunjić i Mirka Jurkića.  Prethodno je objavljena 1923. godine u Beogradu u izdanju Vremena, a prijevodu Stanislava Vinavera.


Ilustracije Johna Tenniela uvode čarobni svijet Zemlje čudesa ali i Modernih vremena

Iustracija: John Tenniel

© Macmillan Publishers

Nisu samo riječi Lewisa Carrolla zaslužne za Alisinu veliku popularnost, ilustracije Johna Tenniela su one koje su priču prenijele u život (možete ih vidjeti kao naslovnu ilustraciju portala Moderna vremena). U to je vrijeme Tenniel bio poznat kao vodeći karikaturist političkog magazina Punch. Dodgsonu se jako sviđao njegov prikaz životinja u jednom izdanju Ezopovih basni pa mu je ponudio da ilustrira "Alisu u zemlji čudesa", a Tenniel je pristao.

Tiskanje Tennielovih ilustracija zahtijevalo je pažljivu pripremu. Njegovi crteži napravljeni na papiru morali su biti urezani u drvene ploče. Za gravere su izabrani braća Dalziel, jedni od ponajboljih gravera viktorijanskog doba. Njihove gravure iz drvenih ploča zatim su koristi majstori za izradu metalnih kopija, koje su se radi svoje čvrstoće konačno koristile za sam tisak. Izvorne drvene ploče danas se čuvaju u Britanskoj knjižnici.

Nakon što je prvo izdanje otisnuto, John Tenniel nije bio zadovoljan kvalitetom otiska, stoga je inzistirao da se ono povuče iz tiska. Ubrzo se krenulo s novim, a danas su sačuvane svega 22-23 kopije tog prvog izdanja.

Nakon što mu je oslabio vid, Tennielov je rad nastavio Harry G. Theaker koji je dovršio šesnaest ploča u boji koje je Tenniel pripremao za izdanje iz 1911. godine. Theaker je zaslužan za prepoznatljive boje Alisine plave haljine ili kose. Kroz godine mnogi su ilustratori stvorili nove prikaze voljenog lika, a nastavljaju to činiti i danas, posebno u godini 150 obljetnice.

Kako je Charles L. Dodgson postao Lewis Carroll?

Jedna od zanimljivosti veže se uz pseudonim Lewis Carroll koji je izveden od autorovog pravog imena - Charles Lutwidge Dodgson. Lewis je anglikantski oblik od Ludovicus, latinskog imena za Lutwidge (Dodgsonovo srednje ime). Carroll je irsko prezime slično latinskom imenu Carolus, od kojeg dolazi ime Charles. Pa ako "Charles Lutwidge" prevedemo na latinski dobijemo "Carolus Ludovicus", a kad se prevede natrag na engleski postaje "Carroll Lewis’, odnosno Lewis Carroll.

Alisa u Zemlji Čudesa bila je i ostala inspiracija za mnoga kasnija ostvarenja. Na temelju knjige nastale su brojne kazališne, filmske i televizijske adaptacije.

Helena Bonham Carter, u filmskoj adaptaciji Tima Burtona (2010)

Danas smo navikli na ideju magične zemlje, ali prije "Alise u zemlji čudesa" Lewisa Carrolla takva literatura za djecu nije bila uobičajana. U razvoju umjetničke dječje priče, "Alisa u zemlji čudesa" ostaje jedinstvena i neponovljiva fantastična priča. Smatra se klasičnim djelom svjetske književnosti za djecu i mladež. Osim što iznova oduševljava djecu i odrasle širom svijeta, inspirira svijet likovnih i glazbenih ostvarenja, kazališna i filmska uprizorenja. Tako bez Zemlje čudesa ne bi bilo Oza ili hita grupe Jefferson Airplane iz 1967. godine (White Rabbit) koji je magazin Rolling Stone uvrstio na popis 500 najboljih pjesama svih vremena. Po nekima bez Alise ne bi bilo ni tvrtke Disney. Naime, Walt Disney svoju karijeru i uspjeh duguje tzv. Alisinim komedijama (Alice Comedies). Njegov crno-bijeli nijemi film snimljen 1923. godine prikazan je na ovogodišnjem Animafestu, koji je bio posvećen obilježavanju 150 Alisinih godina..

U Hrvatskoj se, osim već spomenutog Animafesta, Alisi dijelom programa posvetio i ovogodišnji Sferakon. Osim navedenih, uz poneku rijetku predstavu ili razgovor, kod nas nije bilo većih događanja posvećenih obilježavanju ove obljetnice. Još smo u iščekivanju najavljenog novog izdanja Edicija Božićević, u prijevodu Borivoja Radakovića. Do tada, ostaje nam samo zaželjeti joj 150 rođendan i dopustiti joj da vas pozove u magični svijet Modernih vremena.
 

“Možete li mi reći, molim vas, kojim putem da krenem odavde?”
“To dobrim dijelom ovisi o tome kamo želiš stići”, reče Mačka.
“Nije me briga kamo”, reče Alisa.
“Onda nije bitno kojim putem ideš”, reče Mačka.
"Samo da negdje stignem", doda Alisa kao objašnjenje.
"Oh, sigurno ćeš stići", reče Mačka, "samo ako dugo hodaš."

Prethodna Slijedeća

Ilustracije: Grahame Baker-Smith

Ilustracije: Grahame Baker-Smith

Ilustracije: Grahame Baker-Smith

Ilustracije: Grahame Baker-Smith

Animafest

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –