Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dragan Jurak • 11.02.2018.

Brian Jay Jones : George Lucas: Jedan život

Brian Jay Jones: Jedan život

George Lucas Jones Brian Jay

Povijest svemira može biti iznova napisana. Identitet Dartha Vadera je razotkriven. Pali jedi-vitez, rođen kao Anakin Skywalker i predoređen da Silu vrati u ravnotežu, zapravo je George Lucas stariji, vlasnik poduzeća za pisaći pribor i papirnice L.M. Morris u centru gradića Modesto, sjeverna Kalifornija. To nije teza Brian Jay Jonesove biografije Georga Lucasa „Jedan život“, ali jest interpretacija njenih činjenica.

Pišući prve epizode „Ratova zvijezda“ Lucas je dugo lutao tražeći osnovnu fabulu sage. Kada je fiksirao odnos oca i sina, Dartha Vadera i Luka Skywalkera, kao glavni motiv radnje „Ratovi zvijezda“ dobili su svoj konačni oblik. Isto tako, uspostavljena je i biografska poveznica između Lucasove mladosti, obilježene zategnutim, konfliktnim odnosima s ocem, i galaktičke sage. Uopće, između vlasnika papirnice L.M. Morris s jedne strane, te gotovo pedeset godina povijesti Novog Hollywooda i suvremenog američkog filma.

George Lucas stariji želio je svog sina vidjeti kao revnog pripadnika metodističke crkve kojoj je sam pripadao. Budući utemeljitelj Sile u najboljem je slučaju bio frustrirani pripadnik metodističke crkve, a svoju će religiju kasnije opisivati kao spoj metodizma i budizma. George Lucas stariji svog je jedinog sina želio vidjeti kao nasljednika obiteljskog biznisa: no sin je glavom bez obzira pobjegao iz očeva dućana. Otac nije želio da Lucas studira išta što ima veze s umjetnošću, izjavljujući da on ne želi financirati njegove životne neuspjehe, a sinovljev studij režije na UCS prihvatio je samo zato jer je u kinematografiji prije svega vidio tehniku.

Od početka, George Lucas je bio odmetnuti sin: blizak s majkom koja ga je prihvaćala takvog kakav jest, i sukobljen s ocem koji ga je želio ukalupiti prema vlastitom modelu. Odbijanje da preuzme obiteljski posao, odlazak na studij režije, ideja da kao filmski autor snima nekomercijalne „vizualne poeme“ i apstraktne filmove, etape su tog sukoba s očevim autoritetom. Mladi Lucas othrvao se pritiscima. Poziv da zajedno s ocem vlada L.M. Morrisom odbiti će s istim prezirom s kojim će Luke Skywalker odbiti poziv Dartha Vadera da „vladaju galaksijom kao otac i sin“. No to je bio kraj tek prve epizode.

U vrijeme kada je Lucas upisao USC Hollywoodom je vladala supergerijatrijska oligarhija. Adolphu Zuckeru, šefu Paramounta, bile su 92 godine, Jacku Warneru 73, a redatelj Norman Taurog snimao je filmove potpuno slijep na jedno oko i poluslijep na drugo. Zemlja je prolazila kroz duboke promjene, JFK je ubijen, rat u Vijetnamu se zahuktao, stigli su baby boomeri, seksualna revolucija i LSD, a u kinima su se još uvijek vrtili filmovi s Rockom Hudsonom i Doris Day. Katastrofa je brzo stigla stari Hollywood. Industrija je implodirala, a financijski krah širom je otvorio vrata dojučerašnjeg Zabranjenog grada – bilo je dovoljno biti mlad, dolaziti s neke filmske škole, imati snimljen neki eksperimentalni film, i u posrnulu filmsku industriju moglo se ušetati poput novog šerifa u gradu. Počelo je zlatno doba američkog autorskog filma, najavljeno s „Bonnie i Clydeom“ i „Golima u sedlu“ a zaključeno s „Razjarenim bikom“ (1967.-1980.); vrijeme „plamena i tulipana“ kako je netko rekao, prekooceanskih i domaćih ratova, i Hoppera, Altmana, Coppole, Scorsesija, Bogdanovicha, DePalme...

George Lucas stariji svog je jedinog sina želio vidjeti kao nasljednika obiteljskog biznisa: no sin je glavom bez obzira pobjegao iz očeva dućana. Otac nije želio da Lucas studira išta što ima veze s umjetnošću, izjavljujući da on ne želi financirati njegove životne neuspjehe.

Lucas je bio u samom žarištu tog generacijskog, kinematografskog, umjetničkog i društvenog prevrata. Njegov sjajni princ, filmaš od kojeg se najviše očekivalo. Obiteljski sukob s ocem Lucas je transferirao u sukob s Hollywoodom, njegovim autoritetom i njegovim produkcijski mehanizmima. „Američki grafiti“ bili su demonstracija umjetničke i produkcijske nezavisnosti. Njegov sljedeći film starom je Hollywoodu trebao zadati smrtonosni udarac, nalik onom koji matador zadaje poraženom biku. No tada se dogodila „izdaja šmokljana“. Lucas je snimio „Ratove zvijezda“, i to je bio početak kraja herojske desetogodišnje vladavine umjetničkog filma unutar korporativne i komercijalne filmske industrije.

Starom, komercijalnom, populističkom Hollywoodu bačen je pojas za spasavanje. Umjesto velikog umjetničkog filma stigao je veliki komercijalni film. Umjesto društvene kritike i angažiranosti nudio se eskapistički optimizam, „nova nada“. Umjesto autora koji su pretjerivali s drogama, alkoholom, seksom, politikom i umjetnošću, pojavili su se redatelji koji se ne drogiraju, ne piju, ne ševe, i ne bave se politikom i umjetnošću. Riječju: Lucas i Spielberg. Stari poredak ponovo je uspostavljen. Njegov simbolički povratak naglašen je i ponovnom promjenom odnosa prema figuri oca. Dok se novohollywoodska generacija suprostavljala svakom autoritetu i patrijahalnoj strukturi moći (utjelovljenoj u predsjednicima Johnsonu  i Nixonu) u „Povratku Jedija“ iznova će se uspostaviti „generacijska harmonija“ i pomirba s autoritetom očeva.

Uspjeh „Ratova zvijezda“ bila je pobjeda vlasnika papirnice L.M. Morris iz Modesta. U želji da se dokaže ocu Lucas je izdao generaciju. George Lucas stariji prodavao je u svom dućanu pisaći pribor i igračke; njegov prezreni sin prodavao je filmove, i igračke. „Ratovi zvijezda“ donosili su silne profite od prodaje igračaka pa je čuvena kritičarka Pauline Kael mogla samo napisati: „u biti, George Lucas je u poslu s igračkama.“ A Coppola, koji je pomogao u produkciji „Američkih grafita“ samo je rezignirano konstatirao: „…'Ratovi zvijezda', koja šteta“ (sve živopisne izjave sakupio je Jones). George Lucas stariji preusmjerio je povijest američkog filma. No to je tek bio kraj druge epizode.

Jednom kada je prešao na tamnu stranu Lucas je postao doživotni talac „Ratova zvijezda“. Nakon „Nove nade“ niti jedan drugi autorsko-redateljski projekt nije uspio razviti. Karijera mu se kretala isključivo prema producentskim, mogulskim i trgovačkim sferama. Pa nije čudno da se u drugoj polovici devedesetih ponovo vraća galaktičkoj sagi. Nakon udara „Ratova zvijezda“ njegova generacija ili je prognana iz industrije ili je teško dolazila do poslova. Lucasa je zadesila slična sudbina: postao je prognanik unutar vlastitog carstva, zatočenik vlastite sage.

Prve dvije epizode nove trilogije bile su uopće najlošije unutar serijala. Novac se vrtio, ali to je bilo jedino što je funkcioniralo. A onda je došla „Osveta Sitha“, treća epizoda predstavka sage. I najednom je sve dobilo svoj smisao: i saga, i Lucasova karijera, i Lucasov život. Kako je napisao Damir Radić, sve se isplatilo. I izdaja najsjajnije američke generacije, i izdaja sebe. Jones navodi pozitivne kritike i reakcije fanova na „Osvetu Sitha“. Ali propušta naglasiti dubinski značaj treće epizode. Tek njome „Ratovi zvijezda“ dobili su svoju kompletnu strukturu. Do „Osvete Sitha“ serijal je blještava ambalaža bez pravog sadržaja; nakon treće epizode „Ratovi zvijezda“ postaju remek-djelo hollywoodskog storytellinga. Skywalker je završio svoj put na tamnu stranu, George Lucas se vratio s tamne strane. Onaj koji je trebao vratiti „ravnotežu Sile“ učinio je to onako kako nitko od njega nije očekivao; kako i jest u prirodi, duhu i poslanju Izabranog. Kraj sage.

Biografija „Jedan život“ nije trodimenzionalni, vrući, filmološki tekst. Brian Jay Jones nije mnogo više od zanatskog biografera. No kao i takav Jones je sakupio taman toliko činjenica i podataka o Lucasovom životu da zapali maštu čitatelja.


( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na portalu Moderna vremena zajednički je financiran od strane Modernih vremena i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )

Brian Jay Jones

George Lucas : jedan život

  • Prijevod: Iva Karabaić (Kraljević)
  • Profil 10/2017.
  • 510 str., meki uvez
  • ISBN 9789533135885
  • Cijena 199.00 kn

George Lucas, režiser i producent slavnih filmskih serijala 'Ratovi zvijezda' i 'Indiana Jones', vjerojatno jedan od najuspješnijih američkih filmaša, imao je vrlo zanimljiv i uzbudljiv život, pa je i njegova biografija vrlo uzbudljivo štivo. Brian Jay Jones opisuje kako se Lucas rodio u skromnoj obitelji vlasnika papirnice, kako je u mladosti želio biti automobilistička zvijezda, a potom se na studiju zainteresirao za filmsku umjetnost i počeo snimati filmove.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –