Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: MV / tportal.hr • 10.05.2016.

Damir Agičić o festivalu povijesti Kliofest

Damir Agičić

Dr. Damir Agičić redoviti je profesor Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta i jedan je od pokretača i organizatora Kliofesta te vlasnik male ali ugledne nakladničke kuće posvećene historiografiji Srednja Europa.

O Kliofestu smo razgovarali još 2014. godine, uoči prvog izdanja festivala, pa prenosimo dio tog razgovora iz naše arhive, a kao dopunu prenosimo i dio razgovora objavljenog na tportal.hr .




Koje su osnovne intencije festivala?

Glavna je ideja bila staviti povijest, odnosno historiografiju, i povijesnu knjigu u žižu interesa javnosti. Omogućiti brojnim studentima u Zagrebu i Hrvatskoj općenito, ali i običnim ljudima koji vole povijest da se upoznaju s piscima povijesti i njihovim djelima, da čuju što o nekim pitanjima suvremene hrvatske povijesti i historiografije govore hrvatski povjesničari, ali i to da mogu kupiti povijesne knjige uz popust. Bio bih sretan kad bismo uspjeli iznjedriti i neke ideje i prijedloge što i kako dalje s historijskim istraživanjima, osobito novije i najnovije povijesti, oko čega inače postoje brojni nesporazumi i neslaganja među povjesničarima, katkad i međusobne netrpeljivosti.

Bio bih sretan kad bi ova manifestacija makar malo utjecala i na porast svijesti o potrebi čitanja, osobito među mladima. Često svojim studentima citiram Ferdu Šišića iz njegova priručnika hrvatske povijesti objavljenoga prije točno stotinu godina o potrebi da širokim očima prate zbivanja oko sebe, čitaju novine i uče iz knjiga a ne skripata, te da već za studija počnu izgrađivati svoju osobnu biblioteku.

Kako je došlo do organiziranja festivala povijesti i povijesne knjige Kliofest?

Nekoliko me stvari navelo na to da predložim organiziranje festivala povijesti i povijesne knjige, prvo nekim bliskim suradnicima i prijateljima, a potom i Predsjedništvu Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti: dugogodišnje iskustvo sa pulske manifestacije San(j)am knjige u Istri, poznavanje sajma povijesne knjige u Krakovu, želja da se popularizira hrvatska historiografija što djelomice već nekoliko godina činim preko web portala Historiografija. U prvom redu, razmišljanje da bi povjesničari morali aktivnije sudjelovati na javnoj sceni.

Na prošlogodišnjem (2013., op.ur.)  smo Interliberu Krešimir Maligec (Zagrebačka naklada, op.ur.) i ja ideju o tom da se u proljeće negdje u Zagrebu priredi manifestacija koja bi okupila povjesničare i nakladnike koji objavljuju povijesne knjige izložili mnogima te od svih sa kojima smo razgovarali dobili pozitivan odgovor. I potom su krenule pripreme - potraga za prostorom, suorganizatorima, sudionicima, napose i za financijskom podrškom jer ovakvo događanje nužno iziskuje određena sredstva. Nije sve išlo lako, ali smo se uspjeli odhrvati brojnim poteškoćama i evo, imamo Kliofest.

Tko su organizatori i kako se festival Kliofest financira?

Organizatori festivala su dvije udruge povjesničara - Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu, najveće i najstarije udruge hrvatskih povjesničara, zatim Hrvatski institut za povijest kao i dvije temeljne institucije u kojima se čuva nacionalna memorija i knjižno blago: Nacionalna i sveučilišna knjižnica te Hrvatski državni arhiv. Tu su i dvije udruge nakladnika - Zajednica nakladnika i knjižara te Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA (ove godine pridružili su se i Udruga Krila – terapijsko jahanje i Hrvatsko etnološko društvo, op.ur.). Najveći dio financijskih sredstava osigurala je udruga ZANA, a pomogli su nas i Grad Zagreb (od 2016. i Ministarstvo kulture, op.ur.), na čemu smo zahvalni.

Kakva je danas pozicija nakladništva povijesnih knjiga?

Takve se monografije teško probijaju na tržištu. Povjesničara u Hrvatskoj nema mnogo, ma koliko se u posljednjih petnaestak godina naš broj povećao. Kad bismo se obraćali samo uskoj povjesničarskoj zajednici, onda bi stotinjak primjeraka sasvim zadovoljavalo hrvatske potrebe. No, tu su i profesori povijesti po školama, studenti povijesti i srodnih znanosti... Dolazimo do brojke od nekoliko tisuća, čak i desetaka tisuća osoba koje su završile studij povijesti.

Problem je u tom što su mnogi od njih u nezahvalnoj financijskoj situaciji, a neki s vremenom prestaju pratiti što se zbiva u historiografiji... Neki to nikad nisu ni činili. Čak ni u studentsko doba. Volio bih kad bi ih ovaj festival povijesti i povijesne knjige zainteresirao. Kad bi kročili u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu te poslušali nešto od programa, prelistali povijesne knjige, možda poneku i kupili.


Razgovor s Damirom Agičićem iz naše arhive u cijelosti možete pročitati ovdje.
 

Svatko snosi odgovornost za svoj rad i djelo. A posjetitelji i čitatelji neka procjenjuju. Jedino što nije dopušteno jest vrijeđanje na osobnoj razini, govor mržnje i zlonamjerno iskrivljavanje činjenica.

Izvori totalitarizma Arendt Hannah
Preko granica Manto Saadat Hasan
Sve za Boga, vjeru i puk Dabo Mihovil
Stradanje Roma u NDH Papo Bibijana, Tahiri Alen, Vojak Danijel
Povijest novinarstva Najbar-Agičić Magdalena
Pregled povijesti Izraela Havel Boris
Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja? Le Goff Jacques
Nova zraka u europskom svjetlu Nikolić Jakus Zrinka
Iz Praga protiv Tita Vojtěchovský Ondřej

Dodatne informacije o samim programima na ovogodišnjem Kliofestu saznajte iz razgovora koji je Gordan Duhaček vodio s Damirom Agičićem za  tportal.hr :
 

Gordan Duhaček: Što iz ovogodišnjeg programa izdvajate kao najzanimljivije?

Dva su okrugla stola posvećena aktualnim temama: u povodu objavljivanja hrvatskog prijevoda važne i utjecajne knjige "Izvori totalitarizma" Hanne Arendt priređujemo okrugli stol o totalitarizmu i antifašizmu danas, dok je povod drugome pedeseta obljetnica Brijunskoga plenuma – razgovarat će se o aferi Ranković i otvaranju ili neotvaranju novih putova u jugoslavenskoj socijalističkoj državi.

Jedan će nas okrugli stol vratiti u hrvatsko srednjovjekovlje, a povod razgovoru o istraživanjima tog najstarijega dijela hrvatske povijesti jest upravo objavljena druga knjiga sinteze/pregleda hrvatske povijesti što ga objavljuje Matica hrvatska. Pozornost šire javnosti sigurno će izazvati i okrugli stol o (homo)seksualnosti i historiografiji, a studente bi mogla zainteresirati rasprava o već desetogodišnjem iskustvu studija povijesti u bolonjskom sveučilišnom sustavu – što i kako dalje?


A predstavljanje knjiga, izložbe, radionice – sigurno će i toga biti?

Da, kao i prošlih godina, kolegice i kolege iz Hrvatskoga državnog arhiva, Muzeja seljačkih buna i moga Odsjeka za povijest organiziraju radionice na razne teme, za sve dobne skupine. Imat ćemo i zanimljivu izložbu "Konji u povijesti". Različitim će se predmetima – konjskom opremom, grafikama, fotografijama te oružjem osmišljenim posebno za borbe na konju, progovoriti o odnosu konja i čovjeka kroz povijest. O simbolici tog odnosa govori i Frangešov kip "Gubec na konju", koji pokazuje kako umjetnik svoga junaka ima potrebu simbolički smjestiti na konja. Na jednoj će se tribini razgovarati o povijesti terapijskog jahanja u Hrvatskoj, a u subotu 14. svibnja kod jednoga od suorganizatora, Udruge Krila, posjetitelji će moći vidjeti i isprobati načine kako se konji koriste u terapijama bolesnih i invalidnih osoba.

Bit će naravno predstavljen i niz knjiga, primjerice o stradanjima Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, o Srebrenici nakon genocida ili pak knjiga pripovjedaka pakistansko-indijskog pisca Saadata Hasana Mantoa "Preko granica" koja izvrsno oslikava jedan svijet drukčiji od našega, ali i govori o brojnim univerzalnim dvojbama što pogađaju ljudski rod. Bit će govora i o nekoliko novih knjiga posvećenih suvremenoj poslijeratnoj povijesti, od jugoslavenske informbiroovske emigracije u Čehoslovačkoj, preko knjiga o pionirima i o radnim akcijama itd.


Gledano izvana, u hrvatskoj historiografiji postoje podjele po političkoj liniji koje zrcale slične podjele cijelog hrvatskog društva. Kako se Kliofest odnosi prema tome, je li riječ o festivalu koji se može kategorizirati kao lijevi odnosno desni?

Uistinu je naše društvo podijeljeno, a ta je podijeljenost u posljednje vrijeme sve snažnija. Naravno, i u historiografiji se uočavaju slične podjele, makar nisu toliko izražene. Ne vidim problem u tom da ljudi, pa i povjesničari, imaju političke preferencije, čak da se i stranački angažiraju. To je posve prihvatljivo. No ni u kom slučaju ne smiju svoje današnje političke ideje i stavove prenositi u polje svojih istraživanja, pa sa simpatijama pisati o istomišljenicima u prošlosti a napadati one koji su bili na drugome polu.

O prošlosti ne smiju govoriti iz današnjih perspektiva. I ne bi smjeli u svoj rad unositi radikalne poglede, ni s desna ni s lijeva. Prošlost, kao uostalom ni sadašnjost, nije samo crna ili samo bijela, crvena ili plava… ljudski su odnosi u prošlosti bili jednako složeni kao što su to i danas, i kao što će – nadam se – biti i sutra. Samo diktature teže jedinstvenosti, a tome se odlučno moraju suprotstaviti svi slobodno misleći ljudi.

Dakle, ja ne bih govorio o tom je li Kliofest "lijevi" ili "desni". Poznato je da su meni osobno bliži stavovi koje uobičajeno zovemo lijevima, ali ruka suradnje u ovom je slučaju otvorena svima koji žele pokazati da je povijest ozbiljna znanost i da se njome bave ljudi različitih političkih opredjeljenja. Naravno, u protekle sam dvije godine dobivao pitanja i primjedbe zašto je na festivalu prisutan ovaj ili onaj povjesničar ili nakladnik. Moj je odgovor da svima valja pružiti mogućnost da sudjeluju i predstave se – osobno ili preko svojih izdanja.

Svatko snosi odgovornost za svoj rad i djelo. A posjetitelji i čitatelji neka procjenjuju. Jedino što nije dopušteno jest vrijeđanje na osobnoj razini, govor mržnje i zlonamjerno iskrivljavanje činjenica.

Jedno od vrijednih izdanja koje će biti predstavljeno na Kliofestu je i obimna "Iz Praga protiv Tita! Jugoslavenska informbiroovska emigracija u Čehoslovačkoj" u izdanju vaše izdavačke kuće Srednja Europa. Već sam naslov zvuči intrigantno, što će nam otkriti knjiga Ondřeja Vojtěchovskog?

Kolega Vojtěchovský napisao je golemu knjigu, u prijevodu ima više od 750 stranica. Posvećena je nevelikoj skupini, oko 150, političkih emigranata – diplomatskih službenika, radnika na razmjeni, učenika i studenata stipendista i drugih, kao i nekih koji su prebjegli iz Jugoslavije nakon Rezolucije Informbiroa i opredijelili se za prosovjetsku, dakle protujugoslavensku i protutitovsku stranu. Autor je obradio brojna pitanja života i djelovanja tih ljudi, plastično ocrtavši njihove dvojbe i političke stavove, međusobne sukobe i prilagodbe životu u (političkoj) emigraciji, strahove i stradanja, osobne nesreće i drugo.

Osobito je dojmljiva primjerice sudbina Josipa i Atene Milunić, koji su desetak godina bili onemogućavani da im se pridruže djeca, koja su živjela s bakom u Zagrebu i Opatiji. Nije im pomogla ni činjenica da je Atena Milunić tijekom Drugoga svjetskog rata brinula o sinu čovjeka koji je u svakom trenutku mogao dopustiti izlazak njihove djece iz Jugoslavije, ali na to dugo nije pristao – Josip Broz Tito iz nekih svojih razloga nije mario za nesreću ljudi koji su mu u opasnoj ratnoj situaciji čuvali sina Mišu. A takvih i sličnih sudbina u ovoj je knjizi velik broj.

Uvjereni komunisti, ljudi kojima je vjera u Staljina bila veća od vjere u Tita i KPJ, proživljavali su godinama teška iskušenja u stranoj sredini. Neki su se s vremenom uklopili u novo društvo, drugi su se pak vratili kući nakon smirivanja sukoba između Jugoslavije i SSSR-a, ali je dio ostao ni na nebu ni na zemlji, nisu se htjeli/mogli vratiti, nisu se znali/htjeli uklopiti u češku sredinu – i njima je zasigurno bilo najteže.

Dosta interesa bi mogao izazvati i okrugli stol na temu ‘Homoseksualnost i historiografija’ s obzirom na to da je riječ o temi koja se dosad nije baš mnogo obrađivala kod nas. Što tu može očekivati publika?

Taj je okrugli stol inicirao moj kolega i suradnik Branimir Janković, koji će ga i voditi. Sudjelovat će kolegica i kolege iz Zagreba, Sarajeva i Ljubljane, što okruglom stolu daje i međunarodni karakter. Želja nam je da se povijest (homo)seksualnosti prepozna kao važna kulturna, društvena i politička tema koja zaslužuje odmicanje s rubova i jednakovrijedno uključivanje u cjelinu hrvatske historiografije, kao što se već događa u nekim razvijenijim historiografskim sredinama.

U posljednjih se desetak godina u Hrvatskoj pojavio stanovit broj prijevoda knjiga o rodnoj povijesti, povijesti seksualnosti općenito, primjerice "Seksualnost u Europi 20. stoljeća" Dagmar Herzog, i napose o homoseksualnosti. Sve je više naših kolegica i kolega koji svoja istraživanja usmjeravaju u tom pravcu. Neki su krenuli od klasične povijesti seksualnosti, primjerice s radovima o prostituciji, a sada se kreće u otvaranje novih tema u skladu sa suvremenim teorijskim i metodološkim postavkama.

Osim razgovora o tim i drugim načelnim pitanjima, sudionici okruglog stola predstavit će vlastita istraživanja široko koncipirane povijesti seksualnosti i rodne povijesti u socijalističkoj Jugoslaviji, predstavljajući teme (de)kriminalizacije homoseksualnosti, queer motivâ u jugoslavenskom filmu, povijesti slovenskog lezbijskog pokreta i niza drugih.

** Razgovor u cijelosti možete pročitati na tportal.hr .

– Kliofest 2016. - program –

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –