Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: MV Info • 06.09.2016.

Izbori 2016. - 10 pitanja političkim strankama o kulturi, knjizi i medijima - Narodna koalicija
Održava se
11.09.2016.

Narodna koalicija

U želji da široj kulturnoj javnosti barem djelomično približimo stavove hrvatskih političkih stranaka i koalicija o kulturi, knjizi i medijima sastavili smo kraći upitnik i zamolili ključne aktere na predstojećim parlamentarnim izborima (prema rezultatima relevantnih anketnih istraživanja) da pokušaju što preciznije odgovoriti na postavljena pitanja.

Ispred Narodne kolalicije odgovore nam je poslao Bojan Glavašević, kandidat koalicije u 6. izbornoj jedinici, i ujedno kandidat koalicije za ministra kulture.

 

Upitnik

Kako ocjenjujete kulturnu politiku u Hrvatskoj od 2000. godine pa do danas?

Upravo je 2000. godina bila svojevrsna prekretnica jer označava početak okretanja od koncepta zatvorene nacionalne paradigme, prema demokratizaciji kulturne politike, pluralizmu i kulturnoj raznolikosti. Ključni pomak u ukupnom kulturnom sustavu predstavlja Zakon o kulturnim vijećima iz 2001. godine koji je otvorio put i za, citiram iz Zakona, "afirmaciju novih kulturnih djelatnosti", i omogućio sufinanciranje programa ne samo javnih ustanova, već i udruga, umjetničkih organizacija i privatnih tvrtki. Tadašnja kulturna vijeća imala su puno veću autonomiju u odlučivanju, jer je ministar mogao ne prihvatiti stručno mišljenje Vijeća isključivo uz pismeno obrazloženje. Na žalost, dolaskom HDZ-a na vlast, 2004. godine novim Zakonom o kulturnim vijećima omogućeno je da ministar mijenja odluke vijeća bez ikakvog obrazloženja, a ukidanje vijeća koje se danas zove Vijeće za inovativne kulturne i umjetničke prakse u zadnji je tren spriječio prosvjed nezavisnih kulturnjaka.

Možemo bez pretjerivanja tvrditi da su upravo u duhu Zakona iz 2001., a koji proizalazi iz ideje odmicanja politike od izravnog odlučivanja u kulturi, napravljeni i ključni iskoraci hrvatske kulturne politike, a to su osnivanje tzv. "arms'-lenght" tijela, Hrvatskog audiovizulanog centra i Zaklade "Kultura nova", koji su primjer nezavisnog odlučivanja stručnjaka i profesionalne zajednice ne samo po pitanjima financiranja konkretnih programa, već i u smislu strateškog djelovanja za razvoj pojedinih sektora.

Te dvije institucije možemo uzeti i za primjer kontinuiteta politike, jer su ih podržavale sve vlade, sve do ove zadnje. Sve do dolaska Zlatka Hasanbegovića, hrvatska kulturna politika, s više ili manje uspjeha, održava princip raznolikosti, pluralnosti, demokratizacije. Podjele na lijeve i desne, ispravne i neispravne, ili pak razumijevanje javnog sektora i javnih institucija, kao državnih, a ne kao narodnih, uvodi tek zadnji, srećom ne tako uspješan, ministar.

Međutim, treba naglasiti da se u ovih 16 godina hrvatska kulturna politika, gledano u cjelini, nije uspjela odmaknuti od reprezentativnog koncepta kulture, koji se očituje u dominaciji tzv. velikih kulturnih institucija, te da je danas potrebno naglasak staviti s jedne strane na umjetnost i umjetničku proizvodnju, a s druge strane na društvenu dimenziju kulture i sudjelovanje građana u kulturnom životu. U našem zadnjem mandatu otvorili smo prostor upravo za to. Primjerice, osigurali smo sredstva iz EU fondova za razvoj društveno-kulturnih centara širom zemlje te za besplatno umjetničko obrazovanje učenika i građana starije dobi.


Ako smatrate da su promjene kulturne politike nužne, navedite u nekoliko točaka što namjeravate promijeniti.

Promjene kulturne politike u Hrvatskoj jesu nužne. O tome već dugo govori gotovo cijela kulturna javnost, a sada, s ukupnim gospodarskim rastom, što je ostvareni prioritetni cilj našeg prošlog mandata, možemo računati i na sredstva koja su nužna za provođenje stvarnih promjena. Posljednji put kad se proračun kulture približio onom iznosu od 1% državnog proračuna, bilo je 2000. godine, a što je tada iznosilo nešto više od pola milijarde kuna. Narodna koalicija će i ovoga puta osigurati potrebna sredstva da bismo dosegli tih 1%, a to danas iznosi oko 1,5 milijardi kuna, što je povećanje od otprilike 66% u odnosnu na sadašnji proračun.

Taj rast sredstva prvenstveno namjeravamo usmjeriti u razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, povećanje dostupnosti kulture širom zemlje kroz potporu distribuciji kulturnih sadržaja, ulaganje u razvoj društvene dimenzije kulture, u obrazovanje i kulturnu participaciju, te u unapređenje onih djelatnosti ili podsektora koje su opterećeni posebnim izazovima, a tu prije svega mislim na knjigu i čitanje, te na nezavisnu kulturu.

Kroz zasebnu strategiju razvoja kulturnih i kreativnih industrija, posebno ćemo se pozabaviti pitanjima razvoja tržišta i poticanja poduzetništva u kulturi, gdje će nam razvoj nakladništva te audiovizualna industrija biti prioriteti. Isto tako nećemo zanemariti glazbu, kao ni sve uspješniji dizajn ili arhitekturu. No za sve dalekosežne mjere koje ćemo poduzimati najprije ćemo provesti smislenu raspravu u koju ćemo uključiti relevantne dionike. Naš prvi korak bit će vratiti dijalog i argumentiranu raspravu u kulturne politike. A paralelno s time, morat ćemo, što je prije moguće, sanirati štete ove prethodne neuspjele eksperimentalne vlade.


U tom kontekstu, kako vidite današnji položaj knjige i kulture čitanja u hrvatskom društvu, a vezano uz to i položaj ključnih dionika u tzv. lancu knjige - autora, prevoditelja, nakladnika, knjižara, knjižničara?

Sasvim je očito da se danas kulturna politika u Hrvatskoj suočava s nizom nagomilanih problema u "lancu knjige" – od uvjeta za stvaranje i proizvodnju, do distribucije i čitanja. Neke mjere koje su se provodile, kao što je direktni otkup udžbenika, pokazale su se problematičnima iz više aspekata. S obzirom da se naša kulturna politika temelji na dijalogu i participaciji različitih zainteresiranih strana, ne bih sada listao konkretne mjere. Do njih trebamo doći zajednički, uvažavajući i do sada provedene rasprave i stručna mišljenja.


Stručnjaci iz svih segmenata knjižnog sektora izradili su još 2015. godine prijedlog Nacionalne strategije poticanja čitanja, koji je nakon provedene javne rasprave zapeo u proceduri. Jeste li upoznati s tim dokumentom? Ako jeste, koje ćete korake poduzeti u vezi s provođenjem te strategije?

Narodna koalicija upoznata je, dakako, s tim dokumentom. On za nas ima izuzetno važnu ulogu i sam za sebe i kao element u realizaciji nekih drugih aspekata programa Narodne koalicije za kulturu, primjerice, u oporavku izdavaštva i nakladništva. S obzirom na činjenicu da se ova Strategija trebala početi provoditi u 2015. godini, prvi će korak biti utvrđivanje potrebe za njezinom korekcijom. Kao ključni prvi korak vidimo uspostavljanje međuresorne radne skupine za koordinaciju, praćenje i evaluaciju uspjeha provedbe ove Strategije. U toj radnoj skupini najvažnije uloge imat će predstavnici Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Funkcionalna i operativna suradnja ovih dvaju resora ključna je za uspjeh, budući da se velika većina mjera predloženih u strategiji tiče upravo ovih dvaju resora.

Veliku i važnu ulogu imat će i Ministarstvo socijalne politike i mladih, osobito u provedbi onih dijelova strategije koji se odnose na međugeneracijske programe. Pored centara za kulturu i narodnih knjižnica, čiji rad u zajednici treba dodatno poticati, vidimo velik potencijal u ostvarivanju sinergijskog efekta s projektom stvaranja društveno - kulturnih centara koje Narodna koalicija vidi kao ključne institucije za jačanje društvene uloge kulture i za decentralizaciju kulturnih sadržaja i ostvarivanje njihove što šire dostupnosti diljem Hrvatske.
 

Hoćete li povećati proračunska davanja za kulturu? Koliko namjeravate izdvojiti za knjigu i vezane programe i aktivnosti, tj. za razvoj knjižnog sektora?

Narodna koalicija programski je zacrtala povećanje proračuna Ministarstva kulture na razinu od 1% državnog proračuna. Kao što smo već naveli, to je povećanje od otprilike 66%, odnosno na iznos od otprilike 1.5 milijardi kuna. Proračun za programe i aktivnosti planiramo odrediti kroz transparentan, participativan proces u kojemu će sudjelovati svi relevantni dionici i zainteresirana javnost. Smatramo da je za razvoj knjižnog sektora nužno povećati ukupno financiranje, donijeti i dosljedno provoditi ranije spomenutu Nacionalnu strategiju poticanja čitanja i raditi na razvoju kulture čitanja, osobito u suradnji s Ministarstvom znanosti obrazovanja i sporta i Ministarstvom socijalne politike i mladih. Također, kao jednu od prvih sanacijskih mjera, Narodna koalicija planira vratiti 14.5% iz prihoda od igara za sreću i uložiti ih u razvoj civilnog društva, koje također može bitno doprinijeti poticanju čitanja, odnosno povećanju kulturne participacije.


U svijetu je izdavaštvo važan segment kulturnih i kreativnih industrija. Kakva će biti vaša politika prema razvoju kulturnih i kreativnih i industrija?

Narodna koalicija prepoznaje potencijal kreativnih i kulturnih industrija za vrijedne razvojne inicijative. Upravo je Vlada Zorana Milanovića inicirala međuresornu suradnju 8 ministarstava u namjeri da potaknu razvoj kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj. Za tu namjeru, tih 8 ministarstava izrazilo je spremnost da osiguraju sredstva od 500 milijuna kuna. Za svaku kreativnu industriju radit ćemo zaseban program razvoja i sukladno tome stvoriti okvir za njihov rast.


Može li se očekivati koordiniranje tj. sinergija resornih ministarstava po pitanju izrade strategije za razvoj kulturnih i kreativnih industrija. Podsjećamo da je krajem 2015. od strane 8 ministarstava potpisana Izjava o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj.

Kao što smo napomenuli, tu inicijativu je i pokrenula Vlada Zorana Milanovića. Sinergija resornih ministarstava, ali i privatnog sektora i civilnog društva je svakako ključan element u našem pristupu. To će osobito doći do izražaja u svim djelatnostima, pa i u našoj podršci Europskoj prijestolnici kulture Rijeka 2020, kojeg smatramo strateškim nacionalnim projektom u kulturi.

Položaj kulture i knjige povezan je i sa stanjem u medijima u kojima su kultura i knjiga nedovoljno prisutni i ne dopiru dovoljno do potencijalno zainteresirane publike. Smatrate li da je Hrvatskoj potrebna i nova medijska politika?

Smatramo da je Hrvatskoj svakako potrebna temeljita analiza stanja u medijima. Svi mediji, a osobito neprofitni, osobito su teško bili pogođeni politikom Vlade Tihomira Oreškovića. U tom smislu, prvi zadatak bit će procjena nastale štete i u medijima i u drugim sektorima. Na tragu toga ćemo i kreirati novu, sveobuhvatnu medijsku politiku.

Međutim, neovisno o šteti nastaloj u mandatu Zlatka Hasanbegovića, smatramo da moramo otvoriti široku javnu raspravu, primjerice, o slobodi govora i govoru mržnje u javnom prostoru, definiciji i granicama jednog i drugog. Medijska politika kompleksno je područje, a naš je prioritet s jedne strane omogućiti i poticati stvarnu pluralnost medija, a s druge strane raditi na pitanjima medijskog opismenjavanja.


Na koji način namjeravate pomoći  medijskom sektoru i prema kojim kriterijima? Hoćete li se zalagati da prevladava sadržajni kriterij tj. proizvodnja kvalitetnog medijskog sadržaja od javnog interesa, bez obzira stvaraju li ga tzv. profitni ili neprofitni mediji?

Za početak, planiramo ponovo uspostaviti Povjerenstvo za neprofitne medije i njegov rad utemeljiti na transparentnom odlučivanju i jasnim, javnim kriterijima. Treći sektor medija - neprofitne medije - želimo razviti kao ravnopravne dijelove sustava javne komunikacije i kao mjerilo njegove autonomije. Poboljšat ćemo ekonomski položaj, socijalnu sigurnost, radne uvjete i broj medijskih radnika i uvesti besplatno medijsko obrazovanje za učenike.

Posebno ćemo se pozabaviti upravljanjem javnim institucijama u ovom području jer je ova zadnja eksprimentalna vlada pokazala kako je i najgori scenarij moguć, te da su nam potrebni novi modeli koji će smanjiti izravni utjecaj politike, ali i koji će, za razliku od prethodnih, biti jasni i učinkoviti. Ponovno, kao i što se tiče drugih pitanja kulturne politike, konkretne mjere i modele definirat ćemo u dijalogu sa stručnom javnošću.


Namjeravate li predlagati promjene postojećih zakona koji reguliraju medijski sektor, npr. Zakon o elektroničkim medijima iz 2013. godine koji u jednom segmentu diskriminira medije s obzirom na pravnu osobnost izdavača medija, pa je tako na snazi presedan tj. elektroničkim publikacijama (portalima) kojima je izdavač "d.o.o. " onemogućeno je apliciranje na natječaje Fonda za pluralizam pri Agenciji za elektroničke medije? 

Smatramo da je potrebno intervenirati u niz zakona koji reguliraju medijski sektor; ne samo u Zakon o elektroničkim medijima nego i, primjerice, Zakon o HRT-u. Zakone ćemo mijenjati uz vrlo široku javnu raspravu i u suradnji sa svim relevantnim dionicima. Smatramo da je naša misija kreirati zakonski okvir koji potiče, a ne otežava, rast i razvoj medijskog sektora. Zbog našeg pristupa izmjeni zakona prerano je govoriti o tome koje izmjene će "sigurno" biti uvrštene, ali izmjena koju spominjete svakako je jedna od mogućih.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –