Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Uvodnik • Piše: Nenad Bartolčić • 10.06.2011.

Knjižni blok - zašto i za koga?

S problemima se možete suočiti i tako da se pokrijete preko glave i čekate da prođu, ali uvijek je bolje pronaći neku unutarnju energiju i samopouzdanje, uhvatiti se s njima u koštac, tražeći pri tome ako je moguće (i potrebno) saveznike s kojima će vaše nastojanje dobiti i realniji okvir.

Iskreno, pisati tekstove o kriznim situacijama na hrvatskom tržištu knjiga malo po malo postajalo mi je besmisleno, ne zato što oni ne bi imali svoju publiku (a imali su je, i nerijetko su nailazili na pozitivne reakcije) već zato što iza pobrojanih problema pa i naznačenih mogućih načina njihova rješavanja rijetko bi uslijedila i neka konkretna akcija. Iako je ponekad moguće da i pojedinac pokrene neke promjene na bolje, teško da to može zamijeniti timski rad, sinergiju različitih a opet srodnih ili istom cilju sklonih članova "ekipe".

I upravo mi je ta potreba za timskim radom bila osnovni motiv da sam, razmišljajući kako (ali zaista po posljednji put!) pokušati nešto promijeniti na bolje na hrvatskom tržištu knjiga, potražio "saveznike"  u nekoliko manjih (ili srednje velikih, kako vam drago) renomiranih hrvatskih nakladnika i predložio im da pokušamo zajednički mijenjati neodrživu situaciju.

Prvi sastanak, drugi, treći... i ubrzo je nastao "KNJIŽNI BLOK - INICIJATIVA ZA KNJIGU", neprofitna udruga kojoj smo osnivači pet hrvatskih nakladnika i jedan internetski portal za knjigu (po abecedi): Fraktura (Sibila i Seid Serdarević), Izdanja Antibarbarus (Simona Goldstein), Moderna vremena Info (Nenad Bartolčić), Naklada OceanMore (Gordana Farkaš Sfeci), Novi Liber (Sanja Goldstein) i Planetopija (Marina Kralj Vidačak).

Uvjeren sam da je naša različitost (s obzirom na poslovne profile) upravo i naša prednost, nužnost da iz vlastitog iskustva i iz različitih perspektiva pokušamo što bolje sagledati svu kompleksnost odnosa na tržištu. Svjesni smo i činjenice da nam je danas potrebno tražiti ona rješenja koja će zadovoljavati i pojedinačni ali prije svega opći interes svih sudionika na hrvatskom tržištu knjiga, bez obzira na nečiju poslovnu "veličinu" ili kakve druge kriterije.


Poznavajući prilike i odnose na hrvatskom tržištu knjiga, potrebno je u startu razjasniti jednu bitnu stvar. Organiziranje KNJIŽNOG BLOKA nije usmjereno ni protiv jednog subjekta na hrvatskom tržištu knjiga, pa tako ni protiv vodećih hrvatskih nakladničkih i knjižarskih kuća, ali jest usmjereno protiv praksi koje dovode do urušavanja hrvatskog tržišta knjige i direktnog upropaštavanja manjeg ili srednjeg nakladništva (i knjižarstva), a samim time i ostalih sudionika u lancu.

Ističem i da KNJIŽNI BLOK nije niti samo nakladnička udruga jer njegovi članovi mogu postati različiti subjekti koji egzistiraju na hrvatskom tržištu knjiga (nakladnici, knjižari, autori, prevoditelji, novinari...) pod uvjetom da su spremni aktivno i sasvim konkretno sudjelovati u radu KNJIŽNOG BLOKA djelujući pritom u interesu svih i usklađujući svoje partikularne interese s interesima ostalih su-dionika na hrvatskom tržištu knjiga. Neuralgičnih točaka je sasvim dovoljno da se baš svi u tzv. lancu knjige mogu "prepoznati" i naći razlog za angažman jer dokle god sve karike u lancu ne budu čvrste bavljenje knjigom u Hrvatskoj biti će gotovo pa suicidalan izbor (za većinu).

 
Iako mi je jasno da se na početku neki programski fakti mogu činiti tek frazama (a fraziranje je kada neke dobre ideje i namjere stjecajem okolnosti ostanu mrtvo slovo na papiru), čvrsto vjerujemo da se to slučaju KNJIŽNOG BLOKA neće dogoditi. Previše je bilo razloga za njegovo osnivanje, a evo i zašto smo ga osnovali i za koga.

Smatramo da je krajnje vrijeme i praktično posljednji trenutak da sama struka - neposredni sudionici na hrvatskom tržištu knjiga, od autora preko nakladnika do knjižara i medija - u konkretnim i učinkovitim inicijativama stvara preduvjete za prevladavanje sadašnje situacije, a to znači proaktivno se angažirati na saniranju sve težih posljedica krize i višegodišnje neuređenosti hrvatskoga knjiškog tržišta, te pridonijeti rješavanju gorućih problema svih sudionika u tzv. lancu knjige.

Osnovni okvir djelovanja KNJIŽNOG BLOKA su priprema i izvođenje projekata vezanih za unapređenje javnih politika iz područja kulture, znanosti i umjetnosti s posebnim naglaskom na nakladništvo i knjižarstvo, distribuciju, e-knjigu, intelektualno vlasništvo i autorska prava te status knjige u obrazovnom sustavu i medijima... Zalagat ćemo se za poboljšanje statusa knjige u društvu, znanosti i kulturi te uopće u svim segmentima javnog života, bez elitističke isključivosti prema sveukupnosti ponude knjiga na tržištu.

Naime, treba uvažavati i činjenicu da različite knjige (od tzv. popularnih pa do znanstvenih izdanja) imaju svoju publiku i tu različitost ponude & potražnje treba uvažavati, ali se trebaju uvažavati i nakladnički standardi u proizvodnji knjiga. Jer, zaštita interesa onih koji stvaraju knjige ne smije se odvojiti od zaštite interesa onih za koje se knjige i proizvode (čitatelja/kupaca), a kojima se ponekad serviraju izdanja upitne izvedbene kvalitete, nerijetko po upitnim cijenama i sl.

Kako bi ostvario svoje ciljeve, KNJIŽNI BLOK pratit će i analizirati zakonske modele prisutne na tržištima knjiga u svijetu te se informirati o njima, pratit će razvijena tržišta knjiga u svijetu te ostvarivati kontakte i udruživanja sa svjetskim organizacijama sličnog profila, redovito će se baviti najnovijim tehnoloških dostignućima u nakladništvu i knjižarstvu, osmišljavati projekte za poboljšanje statusa i prisutnosti knjige u medijima, organizirati okrugle stolove, seminare, predavanja, tribine, radionice itd.

Želja nam je da upravo KNJIŽNI BLOK svojim inicijativama i neposrednim angažmanom bude pokretač jednog drugačijeg modela cehovskog djelovanja svih aktera na hrvatskom tržištu knjiga, djelovanja koje će se zasnivati na profesionalizmu a ne isključivo na volontiranju koje je, naravno, uvijek poželjno, ali samo do neke granice, jer volontiranje ubrzo postaje i ograničavajući faktor, preuzete obveze se nerijetko ne uspiju izvršiti, pa i dobre ideje zbog nedovoljne profesionalne organiziranosti knjiškog ceha ostaju nerealizirane ili krnje.

Na žalost, Zajednica nakladnika i knjižara pokazala se nemoćnom da se ozbiljnije uhvati u koštac s problemima velikim dijelom upravo zbog neadekvatne profesionalne organiziranosti tj. neobveznog volontiranja članova. Ali, to nikako ne znači da nam ZNK kao efikasna koordinacija raznovrsnih organizacija i inicijativa nije potrebna - upravo suprotno, na kraju krajeva takva je sredinom 90-ih pri svome osnivanju bila i zamišljena, kao krovna koordinacija više raznorodnih cehovskih udruga i inicijativa.

Osim sa Zajednicom nakladnika i knjižara, KNJIŽNI BLOK u svome će djelovanju surađivati sa svim akterima i institucijama koji posredno ili neposredno utječu na tržište knjiga: Ministarstvom kulture RH (naročito Upravom za knjigu i knjižnice), Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa RH, Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te drugim državnim, regionalnim i lokalnim institucijama, stručnim i nevladinim udrugama.

 
Prioritetni su nam zadaci brojni, ali "u ovom strašnom času" fokus nam je na sljedećima:

- razgovori s najvećim hrvatskim nakladnicima, ujedno i vlasnicima najvećih knjižarskih lanaca, o potrebi temeljitog preuređenja dosadašnje prakse prevelikih knjižarskih rabata, odgoda plaćanja i prekomjernoga kašnjenja s plaćanjima, što izravno ugrožava  opstojnost knjige; postepeno stvaranje preduvjeta za prelazak s komisijske prodaje na prodaju knjiga uz čvrstu fakturu (uz mogućnost djelomičnog povrata), što je i model poslovanja u Europskoj uniji

- reguliranje PDV-a za knjigu (i tiskanu i e-knjigu) jer izvjesno je da nas uskoro očekuje uvođenje PDV-a (** kako je izostao bilo kakav konkretniji pritisak strukovnih knjižnih udruga na hrvatske pregovarače s EU u pripremi i tijekom pristupnih pregovora koji su, koliko se neslužbeno može čuti što se ove točke/poglavlja tiče završeni, bojim se da su šanse da Hrvatska poput Poljske zadrži nultu stopu PDV-a na knjigu propuštena prilika, iako bi sadašnje stanje u cehu trebao biti "moćan" argument da se nulta stopa zadrži te bi ceh bi na tome trebao inzistirati)

- pokretanje inicijative (zajedno s ministarstvima kulture, znanosti i gospodarstva te s gradskim strukturama) da se u što skorijem roku stvore preduvjeti za početak izgradnje knjižarske mreže koja neće biti u vlasništvu pojedinačnih nakladnika

- zagovaranje neophodnih preduvjeta za uspješan ulazak e-knjige na hrvatsko tržište (ISBN i CIP, posudba knjižnicama, autorska prava, usuglašena politika maloprodajne cijene e-knjiga, izjednačavanje PDV-a na e-knjigu s onim kakav će biti na tiskanu itd.)

- zagovaranje veće transparentnosti u potporama za izdavanje knjiga kao i u otkupima za knjižnice (doraditi postojeće kriterije) te veće transparentnosti u potpori programskim aktivnostima knjižarama

- zagovaranje kvalitetnijeg praćenja knjige u medijima (tiskanim i elektroničkim), razgovori s Agencijom za elektroničke medije ali i s pojedinim medijskim kućama oko promjene neodržive situacije

- zagovaranje sveobuhvatne, stalne akcije poticanja čitanja, što mora u daleko većoj mjeri nego li je danas slučaj postati prioritet državne politike prema knjizi ali i svih koji se na bilo koji način bave knjigom

 
Ali, dosta bi bilo PR-a, posao nas čeka i već smo ga se prihvatili. Nastojat ćemo vas redovito informirati o našim aktivnostima i inicijativama, a portal "Moderna vremena Info", kao jedan od suosnivača, redovito će vas informirati o svim aktivnostima KNJIŽNOG BLOKA.

I za sam kraj, podrazumijeva se da su vaše sugestije i više nego dobrodošle, jer i vi ste dio lanca knjige, njegova važna karika.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –