Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: Nenad Bartolčić • 21.03.2005.

Kultura i HR Internet - dio 1.

Da je netko na početku prošle godine tvrdio kako se klasici svjetske i domaće književnosti mogu i u nas prodavati u nakladama većem od 100 tisuća primjeraka, vjerojatno bi takvog bezrezervno proglasili prolupanim intelektualcem ili knjiškim moljcem kojem je, eto, ljubav prema knjigama «došla mozga». Jer, u nas se knjige pretjerano nisu voljele niti tajno, a još manje javno, a vrijeme će pokazati da li se to i dugoročno promijenilo. Jer, ili su Hrvati preko noći ludo zavoljeli knjige i tako praktično potvrdili već davnu poštapalicu o «tisućgodišnjoj hrvatskoj kulturi», ili su mediji još jednom izmanipulirali narod.

Željeli to priznati ili ne, no očito je da mediji svakim danom sve više i više oblikuju zbilju u kojoj se krećemo, pa tako i naše potrebe. Istovremeno, dugogodišnja kuknjava i polemike oko stanja kulture u društvu i slične varijacije na temu obično su se doticale brojnih problema, od onih financijskih pa do onih čisto konzumentsko-percepcijskih, no malo se prostora posvećivalo sasvim praktičnom utjecaju medija i novih tehnologija na kulturu, bilo pozitivnih bilo negativnih, odnosno mogućnosti koje su kulturi nude primjenom novih tehnologija i otvaranjem novih medijskih prostora za sadržaje iz kulture.

Internet je posljednjih godina malo po malo ušao u brojne domove i u nas, a surfanje webom postalo je svakodnevna rutina danas već više od milijun HR-korisnika. Sve je veći i broj onih stranica na hrvatskom webu koje je moguće podvesti pod zajednički nazivnik «kultura», na kojima se predstavljaju pojedini domaći kulturnjački projekti, ali i onih koji u maniri općih portala nastoje pratiti produkciju određenog segmenta kulture. No, kako se mahom radi o projektima izgrađenim ponajviše na entuzijazmu, kojima su na raspolaganju vrlo oskudni financijski resursi, njihov utjecaj/probojnost u pravilu su vrlo ograničenog dometa, i bez pomoći «sa strane» teško da mogu računati na veći odaziv ciljane publike. A kako nema bolje promocije web sadržaja od one na samom Internetu, razumljivo je da tzv. veliki portali, koje redovito posjećuju manje više svi korisnici Interneta u nas, mogu odigrati značajnu ulogu u pozicioniranju odnosno populariziranju kulturnih sadržaja, bilo da ih sami proizvode bilo da ih prenose od strane već spomenutih manjih projekata. Tako se u priči oko stvaranja potreba za kulturnim sadržajima Internet sve više pojavljuje kao skoro pa ravnopravan igrač u još donedavno neprikosnovenoj konkurenciji «starih» elektroničkih medija - televiziji i radiju.

Ako je vjerovati mjerodavnim istraživanjima o posjećenosti hrvatskoga weba, među najposjećenijim domaćim portalima koji bogatim raznolikim sadržajem na svojim stranicama dnevno privlače veliki broj hrvatskih internet surfera, su i Iskon Internet i T-Com , što je i razumljivo jer je riječ o dva najveća ISP-a (davatelja usluga pristupa Internetu) u Hrvatskoj. Stoga je zanimljivo pogledati u kolikoj mjeri proizvođači kulturnih projekata u Hrvatskoj mogu prosperirati od njih, na koji način T-Com i Iskon prilaze sadržajima u kulturi, jer je na njihovim primjerima moguće iščitati obrazac kojeg u ponešto manjoj mjeri primjenjuju i drugi portali, poput VIP-online-a , Indexa.hr , Monitora ...

Iskonov portal dugo je vremena predstavljao je najživlju stranicu koja je raznorodne domaće i inozemne kulturnjačke sadržaje prezentirala svojim brojnim posjetiteljima. Doduše, limitiranost financijama nikada nije omogućila formiranje kakve mini-redakcije koja bi mogla efikasnije kombinirati produkciju vlastitog sadržaja s preuzimanjem već gotovih, bilo agencijskih ili «press» obavijesti o pojedinim projektima, no Iskonov «one man-band» (čitaj urednik kulture Stjepan Balent) uz pomoć povremenih suradnika sasvim je solidno održavao i više nego prostojno posjećenu rubriku kulture na ovom portalu. No, tijekom prošle godine T-com je temeljitim redizajnom svojeg portala (pa tako i rubrike Kulture koju uređuje Krešimir Pintarić) konkurenciji postavio izazov kojem je objektivno gledano teško odgovoriti (brojnije uredništvo, veći broj suradnika, puno više novca «u džepu»...), mada zapravo i nema pravog razloga za sličan «odgovor». Jer, ono što si mogu priuštiti najveći igrači oni nešto manji (čitaj: financijski manje moćni) jednostavno nisu u stanju, i možda će se nekom učiniti paradoksalno, no upravo je takva situacija i dobra. Kako je još uvijek praktično nemoguće korisnicima naplatiti čitanje/korištenja sadržaja na webu (osim komercijalnih projekata audio ili video industrije), hiperprodukcija «klasičnijeg» sadržaja gdje svi odjednom prepisuju sve, mahom iste izvore, ionako nužno ne polučuje i očekivane efekte, već samo nepotrebne troškove. Tako sadašnja konstelacija snaga može samo ići na ruku neposrednim proizvođačima kulturnih sadržaja, koji se mogu više specijalizirati za pojedine segmente/sadržaje, pa tako i one u kulturi.

Ivana Šoljan, članica Uprave T-Com-a i glavna operativna direktorica za on-line, u razgovoru kojeg smo vodili prošle jeseni, vrlo je jasno odredila odnos njezine tvrtke prema kulturi. «... Kultura na Internetu je naša obaveza, i na neki način moramo navesti našu publiku da ima različite interese, ne možemo privlačiti samo one koji odlaze na gaming ili na vijesti iz tehnologije, mada su oni naša 'prva' publika. No, možemo slučajnim posjetiteljima ukazati na neki sadržaj iz kulture, a oni se mogu sami odrediti prema tome da li će ga koristiti ili ne... Internet je zato vrlo pogodan, on je dosta jednostavniji nego drugi mediji budući da omogućuje aktivni pristup korisniku, možemo ga svaki put motivirati kroz neki zgodan element, nešto što je njemu dopadljivo na stranicama na koje dolazi, pa ga tako zainteresirati i za kulturu – nešto što možda i nije njegov temeljni interes.»

Slično je i u Iskonu, koji prema riječima urednika kulture Stjepana Balenta, kulturu nikada nije tretirao kao neatraktivni «prirepak» kojeg moraš imati, već od samog početka kao ravnopravni, integralni dio portala.

«Koliko nam je kultura važna, pokazali smo od samog početka rada portala koji je uvijek imao rubriku Kultura i otvarao pitanja iz domene kulture. Primjerice, knjiga-projekt ‘Ekran priče’ orginalni kulturni proizvod IskonInterneta, napravljen u suradnji s Nakladom MD, naišao je na izvrstan odaziv, ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu. Kultura je poput interneta; nema granica. S obzirom da govorimo o mediju, 'preferiranje' bilo koje vrste sadržaja je isključeno po defaultu. Kako 'klasičniji' sadržaji i pojavnosti po samom načinu financiranja i funkcioniranja u startu imaju 'prednost' kod medija i publike, subkulturne aktivnosti ili programi te sadržaji alternativnijeg izričaja kod nas imaju samo jednak tretman kao što to imaju proizvodi 'službene' kulturne politike (što se ne smije shvatiti kao izostanak ikakvih kvalitativnih kriterija).”

( u idućem nastavku: o novim tehnologijama, sponzoriranju projekata iz kulture, nemuštim zahtjevima… )

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –