Moderna vremena Info - s kim smo sve razgovarali u veljači?

I dalje nastojimo na portalu objaviti što veći broj razgovora, ne samo s književnicima već i znanstvenicima, aktivistima... pa vas podsjećamo s kime smo sve razgovarali u veljači. Nastojimo zahvaćati vrlo široko jer knjige & nakladništvo "pokrivaju" svekolika ljudska nastojanja, a trudit ćemo se češće progovarati o problemima i novim idejama unutar knjižnog sektora.

Za idući ponedjeljak najavljujemo vrlo zanimljiv i opširan razgovor s Nevenom Antičevićem, predsjednikom Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske, ujedno i jednim od osnivača Algoritma.

Razgovore možete pratiti i putm RSS kanala Razgovori.

VELJAČA 2014.


Luiza Bouharaoua: "Za mene je aktivizam nešto kao terapija smislom"
           
Živimo u vremenu rastuće netrpeljivosti zbog koje se povlačimo iza svojih ograda i s nepovjerenjem promatramo sve „s druge strane". Istovremeno upisujemo diskriminaciju u ustav, rasprodajemo prirodna dobra i resurse, a uskoro ćemo i radnike. Čini mi se da je u takvoj situaciji jedina smislena uloga ona agenta promjene, ma koliko mala ona bila. Osobno veliku nadu polažem u mirkoaktivizam.

Marin Maletić: "E-knjiga dio je rješenja, a ne dio problema u knjižnoj branši"
          
Vjerujemo da kvaliteta usluge i dostupnost legalnog sadržaja puno više doprinose borbi protiv piratizacije nego restrikcije, koje su, praksa je pokazala, zapravo neprovedive. S druge strane masovnost koju omogućava digitalizacija kompenzira eventualne gubitke od piratizacije. Kod donošenja odluke o eKnjizi bitan argument "za" je to što izbjegavanje sudjelovanje na legalnom tržištu eKnjiga zapravo ne smanjuje rizik od digitalne piratizacije.

Sandra Križić Roban: "Kritičko mišljenje 'ne stanuje' kod nas"
           
Često posjećujem izložbe u drugim zemljama, pa sam se uvjerila kako je moguće raditi. Nevjerojatna posjećenost svega što se na muzejsko-galerijskoj sceni nudi posljedica je ulaganja u kulturu koje traje već desetljećima - ne u proglašenja političkih pobjednika nego u kritički obrazovanu i svjesnu publiku koju zanima kuda odlazi novac koji se izdvaja iz njihovih poreza. Za to vrijeme mi se hvalimo posjećenošću i čekanju u redovima u Noći muzeja, zanemarujući činjenicu da su izložbeni prostori inače zastrašujuće prazni.

Ivor Martinić: "Problem hrvatskog kazališta je strah od nepoznatog i novog"
           
Posao dramskog pisca se u ovoj zemlji još uvijek ne shvaća ozbiljno, pa je zbog toga od njega i nemoguće živjeti. Život dramskih pisaca nije strukturiran, te ne postoji sustavna institucionalna podrška. Čini mi se da se na dramske pisce u Hrvatskoj gleda kao na neki dobar vic. Ponekad ga netko ispriča pa ga se onda godinama još tu i tamo ispriča ponovno i ponovno i tako unedogled. Sve dok taj vic ne ostari pa ga se onda sa nostalgijom spominje kako je to bio jedan divan vic i još uvijek se tu i tamo netko na taj vic sjetno nasmiješi.

Feđa Vukić: "Živimo u zemlji u kojoj je hajdučija bila stoljećima temelj razvoja"
          
Djeca u osnovnim školama toliko su frustrirana jer u učionicama doživljavaju malo ili ništa u odnosu na ono što im je stvarno životno iskustvo. Obrazovni sustav ne potiče samorealizaciju, kreativnost i inovativnost nego pasivno štrebanje, pa nije niti čudno što je toliko nezaposlenih u Hrvatskoj. Zar poduzetništvo, najprije, ne počinje od poduzimanja koraka za poboljšanje vlastitog života? No, kako je takvog poimanja osobne ekologije malo tako je i Hrvatska danas zemlja niske razine inovativnosti i kreativnosti. I to je osnovni razlog krizi ekonomije, društva i identiteta.

Franko Bušić: "Mi se ne želimo prilagođavati"
           
Ideja svake umjetničke provokacije je poticati ljude na razmišljanje. Nikad nije bila stvar u šokiranju publike navikle na drukčiji umjetnički izražaj. Umjetnička provokacija prosvjetljuje. Na nižoj razini istu stvar čine karikature u dnevnim tiskovinama. Umjetnička provokacija educira ljude koji žele više znanja od onoga kojeg su pročitali u udžbeniku. I čini ih slobodnima. Ili slobodnijima. Jer umjetnička provokacija oslobađa.
       

Sibila Petlevski: "Prosječni čovjek u Hrvatskoj, ali i u svijetu, voli ne znati"
          
Medijsko širenje neznanja koje pripada u domenu agnotologije - znanosti za koju sam skovala hrvatski naziv neukoslovlje - dovelo je do situacije u kojoj se sustavno i podlo, s ciljem smanjivanja razine svijesti naroda, ali i čovječanstva u cjelini, pet po pet minuta, širi slava ljudske gluposti. Imamo šansu osloboditi se od manipulativnih strategija samo ako pred sebe stavimo zadatak da svaki dan učinimo nešto za što znamo da je dobro iako nije popularno, nešto što daje dobar primjer iako uključuje osobni rizik.