Peter Nadas : Knjiga sjećanja

Knjiga sjećanja Nádas Péter

Što god kazati o "Knjizi sjećanja“ Petera Nadasa – malo je za reći. Ali krenimo od najjednostavnijih činjenica, pa vidimo kuda će nas to odvesti. "Knjiga sjećanja“ roman je o ljubavnom trokutu u Istočnom Berlinu osamdesetih. U trokutu su mađarski pisac, njemačka glumica, i tajanstveni mladić koji planira bijeg preko Zida. Rekavši ovo, nismo rekli puno toga; gotovo da nismo rekli ništa.

Stoga pozovimo u pomoć Petera Nadasa i njegov opis trokuta; da ne dužimo previše, upadamo usred rečenice koja se proteže preko čitave stranice, dakle: "… zato je kod mene bilo i ono vječno traganje i naganjanje, i to naganjanje nekih slično grozničavih ljudskih tijela!“, govori mađarski pisac „i zato me nije ni najmanje pogodilo to što ja preko tijela muškarca koji sjedi pokraj mene žudim za Theom“ (njemačka glumica), "jer on“ (tajanstveni mladić) „svoju požudu prema meni reflektira u Thei, odnosno to da sam ja u Thei u konačnici opet okrenut prema njemu pa tako obadvoje neraskidivo kružimo oko njega te smo, kako se to i radi, željni zasnovati uredan ljubavni odnos udvoje, no nas je u njemu, kako god da se okrene, troje, pa ako smo već troje, može nas biti i četvero i petero…“

Jasno ovo je samo sažetak; djelić opisa odnosa koji Nadas proteže na nekoliko stotina velikih i gusto tiskanih stranica. No dobro opisuje kompliciranost trokuta. I nije to jedini trokut u romanu. Štoviše, ovi i oni trokuti umnažaju se u "Knjizi sjećanja“ poput geometrijskih tijela u rotirajućem kaleidoskopu. Nijedno dijete nije sigurno tko mu je otac, pa svaka obitelj ima roditeljski trokut majke-oca-i još jednog potencijalnog oca. Svako dječačko prijateljstvo prelama se kroz trokut triju dječaka; svako djevojačko prijateljstvo prelama se kroz trokut tri djevojke; svaki odnos dječaka i djevojke obilježen je prisutnošću još jednog dječaka, ili još jedne djevojke; i opet još jednog, i još jednog, sličnog trokuta.

Peter Nadas opsesivnom se minucioznošću fokusira na tjelesno i emocionalno, ono vanjsko, i ono unutarnje, na međusobnu tjelesnu i emocionalnu interakciju, dodirivanje i doticanje dvaju tijela, dvaju bića. Bilo da je riječ o interakcijama s roditeljima, u kadi, na krevetu, za stolom; interakcijama s vršnjacima, dječacima, djevojčicama, razmjenjivanju poljubaca, seksu, dječjim tučama, ozljedama; ili ekskursima o tijelu balzamiranog Staljina ili veličini penisa. Bilo opet da je riječ o interakcijama s prirodom, životinjama, poput straha od pasa čuvara, promatranju mrava strvinara koji prožidru uginulog miša, koćenju nosećih krmača, itd.

No kao što jedno nije nikada samo jedno, kao što se jedno uvijek definira u odnosu s drugim, bilo drugom osobom, životinjom, ili samom prirodom, tako ni dvoje nije nikada samo dvoje. Zbog čega je "3“ kao broj, ili trokut kao geometrijsko tijelo, temeljna gradbena formula "Knjige sjećanja“… Ali, kao što smo rekli, rekavši to – i opet nismo puno toga rekli. Jer Nadasove psiho-fizičke interakcije nemaju samo začudno opširnu, preciznu, biološki i psihološki glomaznu deskripciju, već imaju i svoj naglašeni geografski, povijesni i politički kontekst.

Paralelne pripovijesti Nádas Péter

Kraj jednog obiteljskog romana Nádas Péter

Divna povijest fotografije Nádas Péter

Kada je objavljena sredinom osamdesetih "Knjiga sjećanja“ na Zapadu je proglašena "remek-djelom“, "veličanstvenom knjigom“, "izvanrednim djelom“, a Peter Nadas je uspoređivan s Musilom, Mannom i Jamesom, te prozvan "Proustovom dušom u okružju socijalizma“. Ugrubo, "Knjiga sjećanja“ bio je roman kakvog je Zapad čekao: literarno izniman, ali i politički provokativan (a može i obrnuto).

Rođen u Budimpešti 1942. Nadas je prve zbirke priča objavio krajem šezdesetih. Objavljivanje prvog romana, "Kraj obiteljskog romana“ (1977.) dugo je priječila režimska cenzura. "Knjigu sjećanja“ Nadas objavljuje tek deset godina kasnije (1986.), a piše je čitavih dvanaest godina. U romanu su prisutni mnogi autobiografski elementi. Nadas odrasta u obitelji dužnosnika komunističkog režima. No majka mu umire kada mu je trinaest godina. A nekoliko godina kasnije otac će počiniti samoubojstvo zbog optužbi za pronevjeru. Sa šesnaest godina Nadas postaje siroče. Zanimljivo, u romanu Nadasov alter ego postaje siroče, na simboličkoj razini, još u vrijeme dok mu je otac živ, tokom revolucije iz 1956. godine, koja je u određenoj mjeri označila i prekid između mlađe i starije generacije.

Događaji iz 1956. zauzimaju velik dio "Knjige sjećanja“. Posrijedi je središnji trenutak mađarske poslijeratne povijesti, ali i središnji moment odrastanja Nadasova naratora i alter ega. Pridruživši se budimpeštanskim demonstrantima, gibanjima polumilijunske mase, plavokosi gimnazijalac postavlja sam sebi pitanje – je li "sposoban za oceubojstvo“. Očevi njegovih prijatelja i prijateljica poginuli su na Istočnom frontu, prisilno su odvedeni u nepoznato, ili su označeni kao klasni neprijatelji ili pripadnici bivših strelastih križeva. Očevi su uvijek "teško pitanje“, bilo zbog odsutnosti, bilo zbog obiteljskog zlostavljanja, bilo zato jer predstavljaju represivni režim; uz trokute to je jedan od glavnih elemenata romana. Godine 1956. posebno je teško pitanje otac koji se nalazi na grudobranu prosovjetskog režima. Plavokosi gimnazijalac ne dvoji prema kome osjeća veću bliskost – ocu, ili onima na ulici koje jedva poznaje. Tjelesnu interakciju s ocem nikada nije doživio drugačije nego li kao osjećaj različitosti. Prema ljudima iz mase odmah ima bratski osjećaj.

Dotakli smo dva elementa Nadasova romana, trokute i očeve, psiho-fizičku i ideološku razinu teksta, tek toliko da postavimo osnovni hologram "Knjige sjećanja“. Taj hologram ne govori puno o začudnosti Nadasova teksta, i snazi njegova pogleda na svijet. Jer koliko god "Knjiga sjećanja“ bila bizarna, redundantna, i zamorna, toliko je riječ o romanu koji mijenja doživljaj psiho-fizičke stvarnosti. To je ujedno i temeljni dojam romana.

Svojim tekstom Nadas oslikava tjelesnost čovjeka, fizičku prisutnost svijeta – na gotovo neviđen način. Najjednostavnije facijalne pokrete, ljudski dah, pogled, položaj tijela, način kretanja… Nadas analizira do nevjerojatnih fizičkih tančina i psiholoških dubina. Jednostavno, kao da "Knjigom sjećanja“ iznova stvara psiho-fizičku realnost. Svijet prije njega nije isti svijetu poslije njega.

Nakon "Knjige sjećanja“ ni jutarnje ispijanje kave, ni osjećaj volana pod rukama i vjetrobrana pred očima, niti ovlašni dodir s blagajnicom u dućanu – doživljajno i spoznajno više nije isti. Literatura ima tu moć; ali za malo koji se roman to može reći.

Péter Nádas

Knjiga sjećanja

• Prijevod: Xenia Detoni
• Fraktura 02/2015.
• 720 str., meki uvez
• ISBN 9789532666144

Istočni Berlin, sedamdesete. Pod utjecajem događaja iz svoje mladosti, kad je svjedočio slomu Revolucije 1956. i samoubojstvu svog oca, mladi Mađar pokušava se dokazati kao pisac. Dane provodi na kazališnim probama kako bi bio što bliže slavnoj glumici Thei. No oboje je ustvari opčinjeno tajanstvenim Melchiorom, kojem je glavni cilj bijeg preko Zida.