Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: I.P. - MV • 13.06.2017.

Rumeni Bužarovskoj književna nagrada Istarske županije 'Edo Budiša'

Rumena Bužarovska (foto: Lilika Strezoska)

Rumena Bužarovska dobitnica je godišnje književne nagrade Istarske županije „Edo Budiša“ za 2017. godinu. Tako je odlučio prosudbeni žiri koji čine Vanesa Begić, Ivana Ujčić, Boris Koroman i Neven Ušumović dodijelivši nagradu za zbirku priča „Moj muž“ (preveo s makedonskog na hrvatski Ivica Baković, Zagreb, V.B.Z., 2016.).

Godišnja književna nagrada Istarske županije „Edo Budiša“ dodjeljuje se u spomen na rovinjskog književnika Edu Budišu (1958. ‒ 1984.), čije je djelo unatoč preranoj smrti ostavilo snažno i prepoznatljivo nasljeđe u istarskoj i hrvatskoj književnosti, pogotovo u kratkim pripovjednim formama. Nagrada se dodjeljuje autoru/autorici do 35 godina starosti kojemu/kojoj je u prošloj godini objavljena zbirka kratkih priča na području s kojeg nije potreban prijevod na hrvatski jezik (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora). U konkurenciju ulaze i mladi autori iz zemalja Srednje i Južne Europe čiji je prijevod zbirke objavljen na navedenom području. Dosadašnji dobitnici su Srđan Srdić (2012.), Marko Pogačar (2013.), Bojan Krivokapić (2014.), Ivana Bodrožić (2015.) i Lejla Kalamujić (2016.)

Obrazloženje žirija:

Moj muž Bužarovska Rumena

Nakon izvanredne zbirke priča „Osmica“„, čiji je hrvatski prijevod prošle godine bio u najužoj konkurenciji za nagradu „Edo Budiša“, Rumena Bužarovska zbirkom „Moj muž“ još više fascinira čitatelja napetošću, štoviše eksplozivnošću svojih zapleta koji bacaju prodorno svjetlo na bračnu svakodnevicu i neravnopravnost rodnih odnosa. Sve priče u ovoj zbirci pripovijedaju udane žene, ali njihova samosvijest ne uspijeva nadići patrijarhalne okvire, iako je često riječ o ženama koje pripadaju višim slojevima građanskog društva. Iz priče u priču pratimo pervertiranje emancipacijskih pokušaja glavnih junakinja, u rasponu od iznalaženja različitih taktika prijetvornosti, skrivanja intimnih potreba, pa sve do nasilnih, u konačnici samodestruktivnih činova. Bužarovska ne piše feminističke pamflete, ali nije ni cinična satiričarka „niskosti“ žudnji svojih junakinja: njezina „kratkopričaška ekonomija“ posredno, ali tim snažnije dovodi čitatelja do otvorenih pitanja o istini višestruke poniženosti žena u braku i obitelji u današnjim neokonzervativnim tranzicijskim sredinama kao što su makedonsko i hrvatsko društvo.

O autorici:

Osmica Bužarovska Rumena

Rumena Bužarovska (1981., Skoplje) docentica je na Odsjeku za anglistiku Filološkog fakulteta „Blaže Koneski“ u Skoplju na kojem predaje američku književnost. Autorica je studije o humoru u suvremenoj američkoj i makedonskoj književnosti „Što je smiješno: teorije humora primijenjene na kratku priču“ (2013.) te triju zbirki kratkih priča: „Žvrljotine“ (2007.), „Osmica“ (2010.; prevela na hrvatski Maja Mastnak Car, Algoritam, 2015. ) i „Moj muž“ (2014.; preveo na hrvatski Ivica Baković, V.B.Z., 2016.). Priče su joj prevedene i uvrštene u engleske, njemačke, hrvatske, srpske, bugarske i francuske antologije i časopise. S engleskog je na makedonski prevela djela Lewisa Carrolla, J. M. Coetzeeja, Trumana Capotea, Charlesa Bukowskog i Richarda Gwyna.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –