Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dragan Jurak • 23.01.2017.

Srećko Horvat : Radikalnost ljubavi

Srećko Horvat: Radikalnost ljubavi

Radikalnost ljubavi Horvat Srećko

Do sada smo vidjeli dvije „civilizacije ljubavi“ kaže Pascal Bruckner: kršćansku „civilizaciju ljubavi“ koja je do XVIII stoljeća zbog ljubavi prema Bogu ubijala nevjernike, i komunističku „civilizaciju ljubavi“ koja je zbog ljubavi prema čovječanstvu ubijala političke protivnike i uopće nesavršenog čovjeka.

Trenutačno smo duboko u trećoj „civilizaciji ljubavi“. Ljubav napada iz svih oružja. Ona je jednako u pop-pjesmama, hollywoodskim romantičnim komedijama, sapunicama, politici, parareligijama i pseudoreligijskim potrošačkim praznicima, ili automatima iz javnih WC-a s lubrikantima i „umjetnim vaginama“… Ljubav je globalna ideologija Zapada. Mi živimo u svijetu „u kojem se Bridget Jones udaje za Rocca Sifredija“ (Bruckner), dakle junakinja romantične komedije za porno stara poznatog pod umjetničkim imenom „Italian Stallion“; što će reći negdje smo između tvrde pornografije i meke romanse… Ali ljubav, ah ljubav: ljubav nam u cijelom tom vorteksu i dalje izmiče.

Ljubeći Boga kršćani ne samo da su tamanili nevjernike, nego su se svećenici kršćanstva odrekli i svojih partnerica. Ni revolucionari nisu bili bolji: birajući između revolucije i svojih partnerica/partnera, često su se odrekli boljih polovica. Između revolucije i romantične ljubavi stavljen je rastavni veznik ili. U vrijeme Staljina taj asketizam gotovo je nalikovao na celibat. Mladim komsomolcima savjetovalo se da čuvaju snagu za izgradnju novog društva, da nemaju učestale spolne činove, i da im žena i dijete ne odvrate pogled od budućnosti.

No Srećko Horvat u svojoj knjizi „Radikalnost ljubavi“ (izvorno objavljenoj na engleskom jeziku) briše rastavni veznik ili, te između revolucije i romantične ljubavi stavlja sramežljivi i skromni ali moćni veznik i. Dakle revolucija i ljubav. Zapravo, kako to sugerira citat iz pjesme Kiss in Taksim Square na početku knjige – o ljubljenju na trgu za vrijeme turskog proljeća – nema bolje platforme za zaljubljene od revolucije. Uostalom Badiou je već rekao da je ljubav komunizam za dvoje; oblik „minimalnog komunizma“, od kojega sve počinje, i revolucija, i stvaranje novoga svijeta, i samosvrhovitost tog novoga svijeta.

Spajajući revoluciju i romantičnu ljubav Horvat komunističku, revolucionarnu, drugu „civizaciju ljubavi“ cijepi s trećom, konzumerskom „civilizacijom ljubavi“. Revoluciji, ubijenoj asketizmom, treba ljubav. Ali i više, ljubavi, kakva jest u svojoj trećoj „civilizaciji“, ispražnjenoj od sadržaja i pretvorenoj u robnu razmjenu preko društvenih mreža, treba revolucija. Horvat kaže, citirajući Rimbauda, ljubav treba ponovo izmisliti. Danas više no ikad.

Horvat briše još jedno ili, a između ljubavnika i revolucionara stavlja opet isti mali moćni veznik, koji spašava i ljubavnika i revolucionara, i ljubav i revoluciju.

Ljubav za početnike ili zašto možemo voljeti samo u znakovima Horvat Srećko

Kada se govori o ljubavi najčešće se govori o seksu. Rocco Sifredi suvremeni je Valentino. Ljubavnici su postali seksualni partneri, „fuck buddies“: a od „fuck buddy-a“ do „fuck body-a“ samo je jedan mali korak. Rocco Sifredi je oteo Bridget Jones; koju su već prije otele hollywoodske romantične komedije. Ali ništa nije izgubljeno. Che Guevera spašava i Rocca i Bridget. Umjesto na internetu ili u javnim „jebaonama“, ljubav treba voditi na Taksimu, kako nam pjesma kaže, kako nam Horvat sugerira. A prototip ljubavnika od sada treba biti revolucionar.

Nekada se od revolucionara tražilo „čuvanje energije“; politički borac trebao je biti zaljubljen u cilj, ideju. No Horvat briše još jedno ili, a između ljubavnika i revolucionara stavlja opet isti mali moćni veznik, koji spašava i ljubavnika i revolucionara, i ljubav i revoluciju.

Uglavnom, stigli smo do happyenda. Velikog, blistavog, hollywoodskog happyenda. Che Guevara drži u naručju Bridget Jones, Ulrike Meinhof se ljubi s Roccom Sifredijem. I nema više. Konac. The end… Zapravo, ostaje još samo jedno malo pitanje. Što je važnije: ljubav ili revolucija? Koga smo uistinu spasili? Revoluciju? Ljubav?

Pitanje je možda suvišno. U pjesmi s početka „Radikalnosti ljubavi“ Taksim je samo kulisa za poljubac. Pobuna, revolucija, samo su sredstvo za konstrukciju para. Kapitalizam i konzumerizam par su dekonstruirali. Revolucija ljubavnike ponovo spaja: u idealizmu, idealima jednakosti i vrlog novog svijeta, i prije svega, idealu ljubavi. Kako je svojedobno rekao Žižek, interpretirajući „Crvene“ Warrena Beattya, prema hollywoodskom evanđelju ispada da se Oktobarska revolucija dogodila samo zato da bi se spojile dvije hollywoodske zvijezde. Interpretirajući „Radikalnost ljubavi“ možemo reći da se Taksim morao dogoditi samo zato da bi se dvoje mladih imalo gdje ljubiti…

„Radikalnost ljubavi“ je pomalo brzopleta knjiga; lapidarna, čak i pamfletistička. Ali otvara vrlo bitnu temu, donosi neke opojne ideje. Spasiti revoluciju? Da bi se spasila ljubav!? Pa što više možemo tražiti, što drugo možemo sanjati! Drugovi ljubavnici – der Kampf geht weiter!

– Radikalnost ljubavi - Srećko Horvat –

Srećko Horvat

Radikalnost ljubavi

  • Prijevod: Dragana Budanko
  • Fraktura 11/2016.
  • 128 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789532668049
  • Cijena 99.00 kn

Što bi se dogodilo da, bez straha od mogućih odgovora, glavnim revolucionarima 20. stoljeća – od Lenjina do Che Guevare – možemo postaviti naizgled naivna pitanja o ljubavi? I kakva je situacija danas, kad smo u svjetlu novih tehnologija suočeni s hiperinflacijom seksa? Ovo su samo neka od pitanja na koja filozof Srećko Horvat traži odgovore u svojem najnovijem eseju "Radikalnost ljubavi".

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –