SysPrint priprema zanimljive novitete

Održava se
07.07.2005.

U biblioteci Moderni klasici SysPrint uskoro objavljuje roman «Tunel» Ernesta Sábata. Premda je Sábato objavio samo tri fikcionalna djela, kultnu trilogiju koju sačinjavaju već spomenuti «Tunel» (1948.), “O herojima i grobovima” (1961.) i “Anđeo uništenja” (1974.), on spada u red najvećih romanopisaca 20. stoljeća, a SysPrint je otkupio prava za sva tri Sábatova romana.

U biblioteci Karizma najprije izlazi roman «Glineni kolos» francuskog pisca Philippea Fusaroa, fikcionalna biografija legendarnog talijanskog boksača Prima Carnere. Pisan u onom varljivom prostoru između istine i mita, se usredotočuje na ključne točke Carnerine biografije: gladne godine u Parizu, borba za naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji (osvaja ga 1933.), njegov odnos s fašizmom i Duceom (Carneru su obilato koristili u propagandne svrhe), afere s namještenim rezultatima, neslavan odlazak s ringa, filmska karijera (glumio u nizu filmova B produkcije), sukob i parnica s holivudskim bossovima zbog filma «The Harder They Fall» (u filmu glumili Humphrey Bogart i Rod Steiger) u kojem se Carnera prepoznao, a završava njegovom bolešću i posljednjim putovanjem u Italiju.

Nijedna od dvadeset i četiri dosad objavljene knjige Igora Mandića nije ostavila ravnodušnim ni stručnu, niti najširu javnost. Širok krug interesa, zabadanje u vruće teme, imenovanje pojava njihovim pravim imenom, pisanje bez ostatka jasnim, istančanim, duhovitim stilom – samo su neke od odlika jednog od najvećih živućih hrvatskih pisaca, koje krase i njegovu najnoviju knjigu «Hitna služba» koja će se u knjižarama pojaviti tijekom ljeta. Riječ je o izboru kolumni koje je Mandić objavljivao u «Vjesniku» od 1999. do 2005., to jest o «razjasnidbi mnogih nejasnoća na hrvatskim bespućima prošlog i ovog tisućljeća», kako glasi podnaslov knjige.

Hrvatskim prijevodom vodiča «Venecija je riba» SysPrint nastavlja s predstavljanjem djela suvremenog talijanskog autora Tiziana Scarpe. Vodeći nas kalama i kanalima svoje Venecije, Scarpa se ne pridržava uobičajenih popisa mletačkih itinerera i znamenitosti te ni na trenutak ne upada u neke od brojnih stereotipa što su se oblikovali tijekom stoljeća književne fascinacije tim jedinstvenim gradom.