Knjiga "Rimski satiričari" donosi prvi cjelovit hrvatski prijevod satiričkih pjesama trojice najistaknutijih pjesnika rimske satire, Kvinta Horacija Flaka, Aula Perzija Flaka i Decima Junija Juvenala. Riječ je o ukupno četrdeset pjesama nastalih tijekom dvaju stoljeća, počevši od prvih Horacijevih satiričkih pokušaja iz sredine tridesetih godina prvoga stoljeća prije Krista, a završno s posljednjom skupinom Juvenalovih satira s kraja trećega decenija drugoga stoljeća poslije Krista.

Začetnikom ove izvorne rimske vrste smatra se Kvint Enije, koji pod imenom satire piše pjesme raznolika sadržaja u različitim metrima, a manje pravu satiričku poeziju kakvu će njegovati Gaj Lucilije, njezin istinski tvorac, čije nam je djelo, kao i Enijevo, dostupno samo u fragmentima. Lucilije je ovomu žanru podao njegovu pravu narav i utisnuo mu žig žestoke kritike pojedinaca, skupina i društva u cjelini, a njegova je zasluga i što je drevni herojski heksametar postao stalni medij rimske satire. Lucilijevim putem nastavili su Horacije, Perzije i Juvenal, po mnogo čemu slični, a opet umnogome različiti pjesnici, čiji nam stihovi potvrđuju kako je ova vrsta bila i ostala toliko slobodna i tako osobna da se njezin značaj mijenjao sa svakim pojedinim satiričarom.

Prijevod Šimuna Šonje, zamašan prevodilački poduhvat, u vještoj imitaciji izvornoga metra omogućuje jedinstven uvid u svakodnevni život i kulturu posljednjih godina Rimske Republike i prvih dvaju stoljeća Carstva, dočaravajući pritom svu blagost Horacijeva, oporost Perzijeva i žestinu Juvenalova satiričkoga pera.

Osim prijevoda satira, ova knjiga donosi uvodni tekst Šimuna Šonje o rimskoj satiri kao i tekstove o svakom pojedinom satiričaru, brojne bilješke kojima je popraćen tekst satira te kazalo imena.  

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.