Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Selma Lagerlöf

Blago

  • Nakladnik: Zagrebačka naklada
  • Prijevod: Vida Lapaine
  • 09/2015.
  • 272 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789532521795
  • Cijena: 165.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Kratki roman "Blago" i zbirka priča "Djevojka s močvare" nastali su iz pera Selme Lagerlöf, švedske dobitnice Nobelove nagrade 1909. godine, koja je time postala i prva žena koja je primila to priznanje za svoj književni rad…

Likovi i radnje smješteni su u njezinu rodnu zemlju, i nude nam zanimljive prizore života u Švedskoj s kraja 19. stoljeća te su prožeti starim sjevernjačkim legendama. Okosnice njezinom jednostavnom liričnom stilu su ljubav i smrt, dobro i zlo te neizostavne moralne poruke.
 
U "Blagu" muškarce zanima novac, ubojstvo i osveta. Oni ne primjećuju zlo vidljivo čak i njihovim psima. Kad stara gazdarica (a tko bi bolje znao da je dom ugrožen?) upozorava da se nekoliko kilometara dalje bruse noževi, njezin gospodar odbija vjerovati da bi ona mogla čuti što on ne može. Pas prodavača ribe ima dovoljno instinkta da ga požuruje i zavija, naslućujući smrt; žena prodavača ribe i vlasnica taverne reagiraju na neprirodno koliko god malo razumjele; muškarci okreću leđa razumijevanju čak i kad ih se preklinje. Ali ono što priča nameće bavi se mukotrpnom borbom djevojke Elsalill da izabere između najdraže sestre, čiji duh mora tako dugo lutati zemljom "da je izlizala noge do krvi" i može naći spokoj u grobu samo ako njezin ubojica bude lišen slobode; i sir Archieja, samog ubojice, kojeg Elsalill voli svim srcem.

U drugoj noveli iz ove zbirke, "Djevojka s Močvare", autorica napušta svoj prijašnji svijet romanticizma i ulazi u područje naturalizma i realizma. U "Djevojci" je gospođica Lagerlof hrabro odabrala djevojku koja je zastranila kao heroina vlastite ljubavne priče, tvoreći svojom unutarnjom iskrenošću i dobrotom kvalitete vrijedne iskupljenja pomoću kojih osvaja ljubav poštenog čovjeka te poštovanje i ugled ostalih.

Stvaranje svog prvog uspješnog djela i kako ga je s godinama valjalo usavršiti opisala je autorica u jedinstvenoj književnoj autobiografiji, "Priči o priči", koja je uz još sedam pripovjedaka uklopljena u ovo izdanje.

Selma Lagerlöf dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1909. godine čime postaje prva žena koja je dobila ovo priznanje za svoj literarni rad. Godine 1914. postaje prva članica Švedske akademije, tijela koje dodjeljuje spomenutu nagradu.

Pripada tzv. generaciji velikih švedskih pisaca koji su obilježili kraj 19. stoljeća dijeleći s njima sklonost prema zavičajnoj romantici, provincijalnim motivima i tradicijama te poimanje prirode, povijesti i religije kao vrijednosti koje osmišljavaju pojedinačnu egzistenciju. Stvarala u tradiciji staronorveških saga, ujedno izrazito vezana za žensku usmenu epsku i folklornu kulturu švedske provincije Varmland.

Navedene značajke te središnja tema njezinih djela, oslobađajuća ljubav žene, prisutne su u njezinoj prvoj knjizi «Priča o Gosti Berlingu» (Gosta Berlings saga, 1891). Iako stilski i narativno još nedorađeno, to je njezino paradigmatsko i vjerojatno najpopularnije djelo. Roman «Antikristova čuda» (Antikrists mirakler, 1897) donio joj je konačno priznanje. Radnja je smještena na Siciliju krajem XIX. st., a tematizira pokušaj idejne pomirbe kršćanstva i socijalizma.

Slijedi putovanje u Palestinu koje ju inspirira za stvaranje velikog romana «Jerusalem, I, II» (1901-02). U njemu opisuje vjersku sektu iz švedske pokrajine Dalarna koja putuje u Jeruzalem da bi osnovala naseobinu. Njezina narativna tehnika najsnažnija je u kratkom obliku priča, legendi i pripovijesti u zbirkama: «Nevidljive veze» (1894), «Kraljice u Kungahdlli» (1899), «Legende o Kristu» (1904), «Trolovi i ljudi» (1915-21), i dr.

U domovini je i danas poznata prvenstveno kao autorica knjige za djecu «Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku, I, II» (Nils Holgersons underbara resa genom Sverige, 1906-07). Djelo je napisano po narudžbi s ciljem unapređenja nastave zemljopisa u osnovnoj školi. Generacije Šveđana su stjecala prve spoznaje o svojoj domovini kroz pustolovine dječaka Nilsa koji je proputovao zemlju leteći na guski.

Početkom 2. svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez pretendirao na Finsku koja je povijesno bila daleko usmjerenija Švedskoj nego Rusiji, Finskoj je vladi poslala svoju Nobelovu medalju kako bi im financijski pomogla. Dirnuti ovom gestom, članovi Vlade su potreban novac sakupili na drugi način, a medalju su, uz zahvale, vratili njezinoj vlasnici.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –