Pjesnički opus i životna sudbina ruskog pjesnika Nikolaja Zabolockog do danas su velika zagonetka za povijest i teoriju književnosti, ali nisu i za sve brojnije čitatelje. Gotovo o svakom bitnijem aspektu toga nevelikog, uglavnom pjesničkog, djela postoje suprotstavljene teorije; čak su i književni ukusi oko Zabolockog vrlo oštro podijeljeni, ali je sve više pjesnika koji priznaju njegov utjecaj na svoje stvaralaštvo i sve više čitatelja koji osjećaju tajanstvenu ljepotu i uvjerljivost tih jednostavnih strofa.

Evo nekih prijepora koji se posljednjih godina problematiziraju u ruskoj pa i svjetskoj književnoj teoriji: raznoliko vrednovanje, ili čak i odbacivanje, samo "ranog oberiutskog avangardista" ili samo "klasičnog Zabolockog"; pitanje je li Zabolocki čuvao ili izbjegavao avangardnu poetiku i u kasnijim djelima; što se od "rebusnog" stiha iz dvadesetih godina nalazi u "pedagoškim" pjesmama iz pedesetih; koliko je provedena autorska volja 1958. "naškodila" ukupnom opusu; koliko su utemeljene teze o okultnom i gnostičkom značaju rane poezije; po čemu je suvremena i aktualna njegova pjesnička filozofija prirode; pitanje stvaralačke evolucije, načela periodizacije njegova opusa, značaja i smisla nadahnutog prevodilaštva itd.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.