Enver Imamović
Afroditin grijeh : Roman o doseljavanju Grka na otok Hvar i osnivanje grada Farosa (Staroga Grada)
- Nakladnik: Naklada Pavičić
- 09/2009.
- 304 str. , tvrdi uvez
- ISBN 9789536308828
- Cijena: 21.24 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
U novije je doba ovo prvi slučaj da je pisac koji nije Hrvat i koji ne živi u Hrvatskoj, napisao roman na suvremenom hrvatskom jeziku, o hrvatskoj temi. Riječ je o bosanskom arheologu afirmiranom u svijetu, profesoru na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ekspertu za povijest staroga vijeka, dr. Enveru Imamoviću (r. 1940. u Fojnici).
Premda je to prvi takav slučaj, njegovi korijeni nisu nimalo slučajni. Imamović je, naime, dvostruko vezan za Hrvatsku. Na razmeđu pedesetih i šezdesetih studirao je arheologiju u Zagrebu, a kao stručnjak se specijalizirao za hrvatske antičke teme.
Veći je dio znanstveničke karijere proveo na terenu, kao sudionik arheoloških ekspedicija po mnogim zakutcima svijeta. Za vrijeme rata bio je u Sarajevu, gdje je godine 1992. iz zapaljenog Zemaljskog muzeja, kojemu je bio ravnatelj, spasio znamenitu židovsku rukopisnu knjigu, Hagadu. Kao školovani arheolog suprotstavio se diletantskim mistifikacijama oko tobožnjih piramida u Visokom.
Usavršavao se na Rimskom sveučilištu, a sada je redoviti profesor starog vijeka i arheologije. Objavio je brojne studije, najviše iz antičke povijesti. Među inim hrvatskim antičkim temama proučavao je i Starogradsko polje na Hvaru koje potječe iz doba grčke kolonizacije. Tako je i došao na ideju da o vremenu doseljavanja Grka na Hvar prije gotovo 2.400 godina napiše povijesni roman.
U fabulativnom je zametku romana "Afroditin grijeh" ljubavna priča, ali je njegov veći dio literarna rekonstrukcija doseljavanja Grka s otoka Parosa u Egeju na Hvar u Jadranu i utemeljenja novog grada, Farosa (Staroga Grada), 4. godine 98. olimpijade (384. pr. Kr.), najstarijeg kontinuirano naseljenog grada u Hrvatskoj.
Imamovićev roman pozitivno je ocijenio i naš profesor stilistike dr. Krunoslav Pranjić, koji o njemu među ostalim kaže: Vrline teksture brojne su: nenametljive su, nezaobilazne asocijacije na planetarnu suvremenost: rasnu nesnošljivost, ratove 'do istrage naše ili vaše', ekonomske insuficijencije zbog razvojne neravnomjernosti, sukog civilnosti i barbarstva... ali i svugdašnje i svagdašnje nježne ljubavi-bez 'hepienda', bez sladunjavosti i bez patetike.
Faros/Stari Grad ima svoje stare i nove pripovjedače, ali još nitko nije literarizirao sam njegov antički početak. Tek sad se može reći da je Stari Grad uistinu star 2.400 godina.
Premda je to prvi takav slučaj, njegovi korijeni nisu nimalo slučajni. Imamović je, naime, dvostruko vezan za Hrvatsku. Na razmeđu pedesetih i šezdesetih studirao je arheologiju u Zagrebu, a kao stručnjak se specijalizirao za hrvatske antičke teme.
Veći je dio znanstveničke karijere proveo na terenu, kao sudionik arheoloških ekspedicija po mnogim zakutcima svijeta. Za vrijeme rata bio je u Sarajevu, gdje je godine 1992. iz zapaljenog Zemaljskog muzeja, kojemu je bio ravnatelj, spasio znamenitu židovsku rukopisnu knjigu, Hagadu. Kao školovani arheolog suprotstavio se diletantskim mistifikacijama oko tobožnjih piramida u Visokom.
Usavršavao se na Rimskom sveučilištu, a sada je redoviti profesor starog vijeka i arheologije. Objavio je brojne studije, najviše iz antičke povijesti. Među inim hrvatskim antičkim temama proučavao je i Starogradsko polje na Hvaru koje potječe iz doba grčke kolonizacije. Tako je i došao na ideju da o vremenu doseljavanja Grka na Hvar prije gotovo 2.400 godina napiše povijesni roman.
U fabulativnom je zametku romana "Afroditin grijeh" ljubavna priča, ali je njegov veći dio literarna rekonstrukcija doseljavanja Grka s otoka Parosa u Egeju na Hvar u Jadranu i utemeljenja novog grada, Farosa (Staroga Grada), 4. godine 98. olimpijade (384. pr. Kr.), najstarijeg kontinuirano naseljenog grada u Hrvatskoj.
Imamovićev roman pozitivno je ocijenio i naš profesor stilistike dr. Krunoslav Pranjić, koji o njemu među ostalim kaže: Vrline teksture brojne su: nenametljive su, nezaobilazne asocijacije na planetarnu suvremenost: rasnu nesnošljivost, ratove 'do istrage naše ili vaše', ekonomske insuficijencije zbog razvojne neravnomjernosti, sukog civilnosti i barbarstva... ali i svugdašnje i svagdašnje nježne ljubavi-bez 'hepienda', bez sladunjavosti i bez patetike.
Faros/Stari Grad ima svoje stare i nove pripovjedače, ali još nitko nije literarizirao sam njegov antički početak. Tek sad se može reći da je Stari Grad uistinu star 2.400 godina.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
