Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Krešimir Bagić

Trebalo bi srušiti zidove

  • Nakladnik: Disput
  • 01/2011.
  • 116 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789532601244
  • Cijena: 100.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.
Knjiga stihova "Trebalo bi srušiti zidove", za koju je Krešimir Bagić dobio Nagradu "Dobriša Cesarić" 2010. za neobjavljeni pjesnički rukopis, već naslovom sugerira izraženiju angažiranost i obračun s vremenom koje doista, bar što se ljudske pameti općenito tiče, ne oskudijeva u posvemašnjoj devalvaciji svih vrijednosti. Poezija je, prisjetimo se, davno naslutila tu oskudnost. To ne znači da je Bagić odustao od asocijativnoga i metaforičnoga pjesničkoga pisma koje je ovjerio u gorespomenutim knjigama. Međutim, asocijativnosti i metaforičnosti u novoj je zbirci pridodao i izravnost, što ovoj poeziji podaruje istinsko čitateljsko užiće upravo na mjestima začudnih diskurzivnih rezova i tenzija između stvarnosti, praznine i jezika.


"Naslov novog ciklusa Krešimira Bagića, izjavna, okvirna sintagma 'Trebalo bi srušiti zidove', koja se ritmično ponavlja i širi prostorom pjesme, popis je potreba, popis onoga što nam je činiti u gradnji i dekonstrukciji, bijesu, buci i tišini: 'trebalo bi srušiti zidove / zidove koji šute / zidove koji drže uglove palača / zidove koji se nastavljaju na temeljne zidove / zidove koji imaju uši/ pune zidove / šuplje zidove / zidove laboratorija / zidove oko groblja / zidove između cvijeta i ploda'.

Riječ 'trebalo' ono je što smanjuje aktivistički naboj u pozivu na rušenje zidova, iako je upravo neskriveni poriv za rušenjem i traženjem onoga što je izvan kože, izvan zida, nosiva težnja njegova pisma. Istina, i govornik oko toga posla okoliša, mijenja joj pravac i težište, kao što se mijenja ono što zid jest ili ono što bi trebao biti.

Postupnost i ponavljanje, ritmičnost i igra, naizgled su suprotstavljeni parovi, ali upravo je to temeljna značajke poezije Krešimira Bagića: sustavan i pregledan plan pjesme, koja se gradi od opsesije (opsesivne teme i motiva: zida, rušenja...) - ali da bi to ludilo jezika opstalo i da se ne bi izgubilo u vlastitom ogledanju, labirintu šifriranih poruka, postavlja se konstrukcija, postavlja središnje mjesto, točka govora. Ali kad ga mi (čitatelji) trebamo imenovati, kad hoćemo znati mjesto radnje i njegovo središte - ono nam se ne nadaje, ne otkriva u definiranoj poetici ili svjetonazoru, nego upravo suprotno: prebačeno je u područje igre, istraživanja, pustolovine..."

( iz prikaza Miroslava Mićanovića )


***

Krešimir Bagić dosad je objavio sedam zbirki pjesama: "Svako je slovo kurva" (s B. Gregorićem - Nagrada "Goran", 1988), "Između dva snažna dima" (1989), "Krošnja" (1994), "Bršljan" (1996), "Jezik za svaku udaljenost" (2001), "Le palmier se balance" (Pariz, 2003) i "U polutami predgrađa" (2006).

Autor je četiriju znanstveno-esejističkih knjiga - "Četiri dimenzije sumnje" (koautor, 1988), "Živi jezici" (1994), "Umijeće osporavanja" (1999) i "Treba li pisati kako dobri pisci pišu" (2004), književnokritičke knjige "Brisani prostor" (Nagrada "Julije Benešić", 2002), zbornika "Važno je imati stila" (2002) i "Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor" (2006), antologijskih izbora suvremene proze "Poštari lakog sna" (1996) i "Goli grad" (2003; slovenski prijevod: "Golo mesto", 2005; poljski prijevod: "Nagie miasto", 2009) te "Rječnika Trećeg programa" (1995).

Pjesme i stručni tekstovi prevođeni su mu na dvadesetak jezika. Šef je Katedre za stilistiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1996. do 1999. godine radio je kao lektor za hrvatski jezik i književnost na Sorboni. Bio je voditelj Zagrebačke slavističke škole od 2005. do 2009.

Krešimir Bagić (Gradište, 1962), pjesnik, esejist i književni kritičar. Osnovnu je školu završio u Gradištu, srednju u Županji. Diplomirao je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti 1988. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1991. obranio magisterij "Lingvistika i pjesnički tekst", a 1995. doktorat "Stilistički i genološki aspekti polemičkoga teksta".

Bio je član uredništava Studentskog lista i književnog časopisa Quorum, uređivao je emisije Bibliovizor i Rječnik Trećeg programa na Trećem programu Hrvatskoga radija, dvije je godine vodio Sekciju za teoriju književnosti. Od 1996. do 1999. godine radio je kao lektor za hrvatski jezik i književnost na Sorboni. Od 2005. do 2009. godine vodio je Zagrebačku slavističku školu. Uređivao je biblioteku Palimpsest u nakladničkoj kući Disput.

Zaposlen je na Katedri za stilistiku matičnoga fakulteta kao – postiplomand-pripravnik (od 1989), asistent (od 1991), docent (od 1999), izvanredni profesor (od 2004), redoviti profesor (2009) i redoviti profesor u trajnom zvanju (2015). Šef Katedre postao je 2001. godine.

Njegove pjesme i stručni tekstovi prevođeni su na dvadesetak jezika. Godine 1988. primio je nagradu Goran, a 2002. nagradu Julije Benešić.


Iz bibliografije: "Svako je slovo kurva" (1988), "Između dva snažna dima" (1989), "Krošnja" (1994), "Živi jezici" (1994), "Bršljan" (1996), "Umijeće osporavanja" (1999), "Jezik za svaku udaljenost" (2001), "Brisani prostor" (2002), "Le palmier se balance" (2003), "U polutami predgrađa" (2006), "Trebalo bi srušiti zidove" (nagrada "Dobriša Cesarić", 2011) i "Plaši li te moja boja" (2013).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –