Prepun emocija, ovaj svojevrsni dnevnik selidbe nastajao je pomalo slučajno, a još je slučajnije iznova pronađen i spašen. "Ruski kompjuter" govori o sudbini intelektualca, ali i svakoga čovjeka u vremenima rata i izbjeglištva te o potrazi za sigurnošću. Knjiga je nastajala od kolovoza 1995. do kolovoza 1996., u vrijeme kada je Semezdin Mehmedinović otišao iz Sarajeva i odlučio započeti iznova.

On traži mjesto tog novog početka od Praga i Zagreba preko Phoenixa i New Yorka pa sve do Washingtona, gdje i danas živi. "Ruski kompjuter" rječito i sažeto govori o Sarajevu, o opsadi i posljedicama rata te zahvaljujući snažnome poetskom jeziku postaje jedna od ključnih knjiga za razumijevanje devedesetih. Sudbina ovog izuzetnog teksta, poetičnog, dramatičnog i nabijenog emocijama, dokaz je da rukopisi, kao što je Bulgakov rekao, ne gore.

Semezdin Mehmedinović rođen je 1960. u Kiseljaku kod Tuzle. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je kao urednik u novinama, tjednicima te na radiju i televiziji. Uređivao je više časopisa za kulturu i bavio se filmom. Godine 1994. nastaje njegov igrano-dokumentarni film Mizaldo, Kraj teatra, koji je izvan konkurencije prikazan na Berlinskom filmskom festivalu.

Objavio je zbirke pjesama Modrac, 1984., Emigrant, 1990., i Devet Aleksandrija, 2002., knjigu zapisa, kratkih priča i pjesama Sarajevo Blues, 1995., dnevničku prozu Ruski kompjuter, 2011., knjigu pisama Transatlantic mail, 2009., Autoportret s torbom, 2012., Knjigu prozorâ, 2014., Me'med, crvena bandana i pahuljica, 2017., i Ovo vrijeme sada, 2020. Od 1996. do 2019. živio je u Sjedinjenim Američkim Državama, sada piše u Sarajevu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.