Ova trosložna romaneskna cjelina (Jedan razgovor za uvod; 38 poglavlja o radu u kamenu; Jedno buđenje za kraj) senzbilnoga naslova, otvara niz zanimljivih pitanja o trenutcima i načinima umjetničkog stvaranja, o dilemana kroz koje prolaze umjetnici tijekom rada, o nedostaku žudnje za umjetničkim djelom, o svjetovima u kojima se ne čuju zvukovi, o pogledima kojim se govori, o metamorfozama tijela, njegovim...

Riječ je o intimnom sloju zapisa u kojemu autorica identificira sebe unutar vlastite osjetljivosti. Prostor kojim se kreće (Zagreb, Korčula, Rovinj), osobe s kojima komunicira (Stančić, Viculin, Krleža, Bela, Ristić, Šoljan, Kaštelan...), glazba koju sluša (Aznavour) samo su dio ove izuzetne biografije njezinih čuvstava koje je uporno zadržavala ispod površine svojih proza pišući u njima uvijek o...

Čini se kako je Dumančić pisanjem „Izjednačenja“ žarko želio čitateljima pripomoći u traganju za izlaskom iz piramide životnih zabluda, u traganju za osobnom tišinom, za razgovaranjima koja ne čine „isprazni govori“, za pričom koja može „zarobiti i privezati uz meki, putenošću natopljeni divan“. Pripovjedač tada nastoji različitim intertekstualnim meandrima oblikovati gotovo snovito...

Jarak se u „Enciklopediji očaja“ predstavio kao autor kojemu je stalo do mnoštva intertekstualnih aluzija, do gomilanja detalja koji će u različitim prostorima doživljavati različite preobrazbe (npr. kamenje u kući bezbojno je, ali „magičnim dodirom vode u njemu žive boje“; prikazi ugođaja vode). Preko linearnosti pisanoga zapisa određuju se zakonitosti u kronološkom životu (npr. traganje za...

Upletanjem različitih, najčešće filozofskih, intertekstualnih aluzija (Kierkegaard, Baudrillard, Camus), Vujičić želi pokazati kako praznina, samoća, ljubav, odbačenost nije jedinstvena već osobna. Upravo su ovi osjeti ono što gospodinu Bezimenom daje posebnost. No, odsutnost emocije ili duboka njezina bolna prisutnost različito se doimaju kod različitih osoba ili čak kod iste osobe u različitim...

Različitost interesa koje je imala Irina Kunina već u djetinjstvu, prisjećanje na bježanje u rat, intimni rasapi i osobna tragedija gubitka djeteta, tegoban izbjeglički život u ratnim vagonima, gradovi i ljudi koje je susretala, opisi zima koje je u emigraciji zimovala, niz slučajnosti koje su odredile njezin život bile su povodom za pisanje „istinoljubivog romana“ naslovljenog «Samo činjenice,...