Posljedica navedenih uređivačkih koncepcija, ali i višegodišnje nesposobnosti države da se kvalitetnije pomogne medijskom sektoru, jest da se za razliku od popularnijih beletrističkih i publicističkih naslova vrlo slabo prati produkcija društveno-humanističkih izdanja, dok znanstvena knjiga postaje potpuno nevidljiva, bez i najelementarnijih informacija o njoj.

Sve ovo što smo postigli s Noći knjige ne bi bilo moguće da se u ovoj manifestaciji ne događa sinergija svih nas u knjižnom sektoru, od autora – pisaca, prevoditelja, ilustratora... preko urednika, izdavača, knjižara, knjižničara... kao i novinara koji od prvog dana medijski podržavaju našu manifestaciju.

Pokušajmo se još jednom praviti da su nam ta istraživanja važna, da ih čitamo i analiziramo. Ukratko, u osnovnim crtama, prisjetit ćemo se prezentirati onih istraživanja koja možemo uspoređivati u kakvom-takvom vremenskom kontinuitetu od 2004. do 2022. godine, imajući u vidu da je to period od rođenja do stasanja jednog punoljetnika/ce, pa bi to trebao biti dovoljan period za podvuči crtu.

Najveći ceh platit će čitatelji, ne samo zbog neumitnog povećanja cijena knjiga (na što su dodatno osjetljivija manja tržišta poput hrvatskog) koje najavljuje većina izdavača (neki su to i počeli primjenjivati na novim izdanjima) već i zbog toga što će izdavači manje ulaziti u rizična izdanja, tj. smanjiti broj objavljenih inovativnijih ili djela koja se manje prilagođuju ukusu ionako prevladavajuće...

Ako će se inzistirati na prihvaćanju ponderiranog modela glasanja lako bi se moglo dogoditi da se ZNK u četvrtak 30. lipnja 2022. na svojoj izbornoj plenarnoj sjednici nakon 25+ godina definitivno raspadne, jer većina nakladnika i knjižara ipak smatra da je dosadašnji model 1 tvrtka 1 glas i dalje najbolji, da je dio već duže tradicije ZNK, i da je praksa do sada pokazala da "mali" ionako zapravo nikad nisu...