Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Srđan Sandić ×

Razgovor • 05.10.2014.

Damir Karakaš : Još uvijek vjerujem da je koš najbolji piščev prijatelj

Nisam nikada maštao o tome da ću biti pisac, svirao sam, crtao, još u srednjoj školi radio za tadašnje najvažnije novine u Jugoslaviji, davao intervjue, a pisanje se dogodilo sasvim spontano. Jednog dana počeo sam tući po pisaćoj mašini, to iskrenje riječi mi se dopalo i zapalilo me za pisanje.
Razgovor • 30.09.2014.

Bora Ćosić : Knjiga je jedno pastorče, pojava bez roditelja

Tokom svoje prakse počeo sam sustavno da koristim nekoliko hrvatskih izraza i ponekad ijekavicu. Danas ne mogu da napišem "dete" nego "dijete" jer kad kažem dete, ispada kao da nema nogu. Ne mogu napisati "povest" nego "povijest". I s time su se morali pomiriti moji lektori i izdavači. Naravno, ovo sve se gubi kada se prevede, ali dok smo u našem miljeu, to je taj mišung, donekle prirodan, ipak sam u Hrvatskoj...
Razgovor • 26.09.2014.

Mihail Šiškin : Šutnja je podržavanje zla

Kao pisac sam iznimno frustriran. Tek sada shvaćam što su njemački pisci u počecima nacizma proživljavali, kako su se osjećali. Naime, knjige nisu mogle pomoći u zaustavljanju rata. Ljudi nisu čitali knjige već su slijepo slijedili Vođu. U rat. To je grozan osjećaj bespomoćnosti. Kao građanin se želim ponositi, kao i svatko drugi, zemljom iz koje dolazim. Rusija mi onemogućuje da se njome ponosim,...
Razgovor • 11.09.2014.

María Dueñas : Valja vidjeti širu sliku, onda se vide sjene

Protiv sam umanjivača. Čak i kada pišeš najgoru književnost, i dalje si pisac, i dalje si legitiman. Ne volim superiorne glasove. One koji te osude čim ti se knjiga počne prodavati, s argumentom da to nije visoka književnost jer se tobože - velika književnost, velika umjetnost ne prodaje tek tako. S tim se stalno borim u Španjolskoj. U drugim dijelovima svijeta poput Engleske i SAD-a ne moram se...
Razgovor • 27.08.2014.

Zsuzsa Bánk : Moja književnost zaobilazi žanr

Vrlo sam rano počela pisati. Mislim da je to bilo doista grozno na početku. Pjesme, kratke priče, uvijek pisma, uvijek dnevnike, početke romana. Radi se o velikoj unutarnjoj potrebi, u ničemu više ne uživam nego li u pisanju. Ponekada, kada ne mogu ili ne stignem pisati osjećam se vrlo loše, prazno, kao da sam bez krvi i mesa. Osjećam se bolesno. Moram pisati. Tako da uvijek pišem.
Razgovor • 26.05.2014.

Ivana Simić Bodrožić : Svojim lirskim subjektima želim sve najbolje

Poznat je onaj magični efekt literature da kada nešto napišete, vrati vam se kao bumerang, često na vrlo cinične načine. Ne vjerujem u neku sudbinu, ali čim to izgovorim, iza ugla me čeka nešto da me demantira, neki tako precizno izrežiran događaj koji će učiniti da pomislim kako je baš onih pet minuta koje sam nekad negdje zakasnila bilo presudno za ostatak života. Dakle, ostavljam prostor...
Razgovor • 15.05.2014.

Davor Mišković : Kulturni sektor nema posebnu autonomiju u odnosu na politiku

Politika raspolaže svim mehanizmima kontrole, uključujući izbor ljudi na upravljačke pozicije i određivanje financijskih potpora. Čini mi se da je temeljna odlika hrvatske politike održavanje privida gibanja, a ne stvarno gibanje, u bilo kom smjeru. Zbog toga se kod nas u politici puno stvari pokreće, a malo završava. Ovaj modalitet rada se naprosto prenosi i u kulturu. Kriteriji koje politika uspostavlja...
Razgovor • 13.05.2014.

Michael Laitman : Ljudsko društvo mora postati integralnim dijelom prirode

Danas imamo situaciju u kojoj nastavnik ili profesor stoji pored ploče a učenici u klupama. To nije odgoj jer mi zapravo ne odgajamo djecu, mi im dajemo tek malo znanja. Ne poučavamo ih tome kako da se odnose jedni prema drugima, ne učimo ih o tome kakva je priroda muškarca ili žene. Poučavamo ih kako biti odrasli, ali ne na koji način se povezati, na koji način odgajati djecu, kako živjeti u obitelji, na...