Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: Nenad Bartolčić • 28.03.2005.

Kultura i HR Internet - dio 2.

Pomoć vodećih hrvatskih ISP-ova i njihovih portala kulturi ne ogleda se nužno samo u prostoru koji su oni spremni pratiti postojeće komercijalne i one manje komercijalne kulturne sadržaje. Nova tehnološka rješenja u određenom su trenutku čak i važnija od aktivnosti u posredovanju sadržaja, pa je nedavno medijski agresivnije uvođenje ADSL-a (asimetrična digitalna pretplatnička linija: tehnologija koja omogućuje brzi prijenos podataka kroz postojeće telefonske vodove tj. korisničke bakrene žice) koji omogućuje brži streaming (prijenos) audio i video sadržaja, za posredovanje i tzv. kulturnjačkih sadrzaja vrlo važan pomak. I madaje ta usluga zahvaljujući znatnom pojeftinjenju tek u posljednje vrijeme dostupna brojnijim korisnicima, činjenica da će u idućih nekoliko godina sve veći broj korisnika upravo zahvaljujući bržim vezama na ekranima svojih kompjutora pratiti sadržaje koje sada zbog sporih veza teže ostvarivo, ohrabruje kulturnjake da pronalaze nove i nove oblike djelovanja/prezentacije na webu. Ivana Šoljan svjesna je činjenice da je ta tehnologija u nas tek u povojima, ali ističe i njezinu važnost.

«Na tome i leži cijela naša strategija. Ono što je trenutno ograničenje jest brzina uvođenja ADSL-a, jer je to tehnologija koja zahtijeva jedan određeni period uvođenja, a to naravno nešto i košta. Problem je zapravo tržište, njegova veličina i penetracija interneta ... i iako danas puno više ljudi ima kompjutore u Hrvatskoj, puno više njih koristi Internet, međutim to je još uvijek zapravo vrlo mali broj. A od tog malog broja DSL je ponovno jedan manji dio, tako da si u startu ograničen, kao da radiš neku eksluzivnu novinu, sadržaj za koga znaš da je ograničen, jer tehnički ga ne može imati svatko. Mnogi su protiv toga da tehnologija na taj način ulazi u kulturu, da gledaš predstavu na ekranu, jer to kao smanjuje ugođaj, ne doživljavaš atmosferu kazališta, ili ako čitaš knjigu na webu nemaš taj osjećaj kao kada držiš knjigu u ruci.... ja nisam poklonik tih teorija, kao što nije televizija ubila radio, niti je video ubio kino, nijedan od tih nekih novih medija i tehnologija nije uništio ono drugo što je već prije postojalo, dapače, prije bih rekla da u nekim slučajevima može izazvati novi val interesa i osvježiti neke elemente u novoj formi.»

Naravno, tehnologije same po sebi ne mogu garantirati i njihovu uspješnu praktičnu primjenu, jer tek interakcija autora s tehnološkim izazovima vremena daje neki novi rezultat, no tehnološki preduvjeti su u pravilu vrlo poticajni. U Iskonu su toga itekako svjesni, i realno procjenjuju situaciju.

« Dio pitanja (utjecaj novih tehnologija na kulturu – op. ur.) zadire prilično u područje 'gledanja u kuglu' i teško je bez nekoliko analiza iz različitih perspektiva reći što može pomoći čemu. Nove tehnologije doprinose općem povećanju najrazličitijih sadržaja, u čemu su, tzv. 'kulturnjački sadržaji' opet samo jedan dio produciranog sadržaja. A kako kvantiteta uobičajeno donosi i povećanje kvalitete, zaključak je lako izvesti.»

Već spomenuto, u posljednje vrijeme intenzivno uvođenje novih tehnoloških rješenja (DSL), posebno će doći do izražaja kod sadržaja koji se na internetu mjere većim brojem prenešenih podataka, a riječ je prvenstveno o audio & video streamingu, interaktivnoj online televiziji, radijskim programima i sl. razumljivo je stoga da brojni glazbenici, filmaši, kazalištarci daljnjim razvojem interneta mogu dosta prosperirati, i kroz populariziranje onoga što rade, ali i još više na način da njihovi uradci postanu online dostupni korisnicima kojima su često iz sasvim banalnih razloga nedostupni (život u manjim sredinama bez prostora za posredovanje kulturnih sadržaja, kina, kazališta, koncertnih dvorana...). Posebno bi hrvatski filmaši mogli imati korititi od Interneta, a filmske smotre poput Motovun film festivala dobrim dijelom se događaju i online. Ivana Šoljan smatra to jednim od najboljih primjera suradnje s nekim projektom u kulturi.

«Još od prvih dan otkako sam došla u T-Com, i od kad smo pokrenuli cijeli taj portal, dajemo puno na sponzorstva, donacije, marketinške akcije vezane na kulturu i domaću produkciju sadržaja... Jedna od stvari koju smo mi na neki način uveli, i nadam se da će to potvrditi ljudi i projekti koje smo podržali do sada, jest stalno investiranje u hrvatski film, od sponzoriranja i pokroviteljstva svih filmskih festivala do potpomaganja individualnih produkcija... Mi se ne upuštamo u to da sudimo što je dobro a što nije, da kažemo kako je Motovunski festival ok a onaj u Puli nije, ili da je 'One take' alternativa a nešto drugo mainstream... naš je zadatak dati svima, i pokušavamo biti u tome pravedni. Motovunski festival je jedan primjer toga, oni jesu od nas izvukli, uvjetno rečeno, puno novaca, ali s druge strane ja tu osjećam da smo i dobili ono što smo dali, a dali smo online nagradu, male filmiće koji se vrte na Internetu, uveli smo glasovanje na Internetu... na neki način smo razvili interaktivnu priču oko tog festivala i ponudili neki dodatni sadržaj koji je dobar i za Motovun film festival i za T-com. Za razliku od nekih drugih stvari gdje smo se pojavili kao sponzor, dali novce, što onda više nitko nije vidio..."

Primjer Iskonovog natječaja za kratku priču na Internetu svojim je odazivom nadmašio i najoptimističnija očekivanja organizatora, a stotine i stotine radova zaprimljenih tijekom dva natječaja svjedoče da je Internet prepoznat kao novi medij i od strane onih koji sadržaje proizvode, u ovom slučaju onih koji se izražavaju kroz pisanje. Na nedavni natječaj “Ekran priče 03” za kratku autorsku priču, koji su po treći put organizirali IskonInternet i Naklada MD iz Zagreba, 604 autora poslalo je čak 1321 priču. Internet se i u ovom slučaju pokazao medijem bez granica budući da su radovi pristizali iz svih krajeva svijeta. U Iskonu su bili “izuzetno zadovoljni činjenicom da postoji toliko mladih ljudi sposobnih napisati izuzetne kratke priče koje vas svojom svježinom prikuju uz ekran.

“IskonInternet će i nadalje osmišljavati akcije koje će ljudima davati priliku da u potpunosti izraze vlastitu kreativnost i oslobode svoj autorski potencijal. Jer, kroz portal IskonInterneta kultura je popularizirana i na mnoge druge načine; od medijskih sponzorstva npr. pojedinih kazališnih predstava, preko podrške pojedinim alternativnim projektima do promocije knjiga. Unatoč tome što kultura, općenito gledano , važi za djelatnost koja nije nužno visokoprofitabilna, posebice u sredinama kakva je današnja Hrvatska , u kojoj prema posljednjem popisu stanovništva 40% ljudi ima završenu samo osnovnu školu ili nema završenu čak ni nju, veliki dio naših korisnika pokazuje zanimanje za različite oblike kulturne produkcije. Taj broj korisnika nije toliko velik da bi bio profitabilan, ali nije ni tako malen da bi bio zanemariv.”

( u idućem nastavku: koriste li kulturnjaci pogodnosti koje im se nerijetko i besplatno pružaju, kako do donacija i sl. … )

– Povezani sadržaj –

Tema • 11.09.2024.

Sladoled ili knjiga?

– Pretraži sve članke –