Medijska (ne)atraktivnost statistika o čitanju

Izvjesno je da se hrvatski mediji, točnije oni kojima je bar povremeno inspirativna tema "knjiga i čitanje", najlakše zakače za ovu medijski ne odviše atraktivnu problematiku u trenucima kada se pojave kakvi novi statistički podaci, pogotovo ako nam isti ne idu na ruku, pa onda iz naslova najčešće loše prepisanih vijesti "vrišti" kako Hrvati malo čitaju knjige u usporedbi s drugim zemljama Europe ili svijeta. Bez da se dublje analizira predmetno istraživanje, njegova metodologija, ispitani uzorak i slično.

Tako se i nedavno kroz medije i na društvenim mrežama provukla vijest, ili još češće samo graf koji je fragmentarno sumirao razultate istraživanja koje Eurostat (statistički ured Europske unije) više-manje učestalo prikuplja od zemalja mahom članica EU. Posljednji podaci o čitanju knjiga zapravo su još iz 2022. godine, a njihovo zadnje ažuriranje dogodilo se u kolovozu ove godine (Eurostat dobiva podatke od samih država iz njihovih "statističarskih izvora"), nakon čega je na svojim stranicama, obilježavajući "Međunarodni dan ljubitelja knjiga" 9. kolovoza, objavio članak naslovljen Mlađi ljudi i žene u EU-u čitaju više knjiga.

Suma sumarum, u tom se članku navodi kako najmlađa skupina ispitanika, u dobi od 16 do 29 godina, čita više (60,1%) u usporedbi s onima u dobi od 30 do 54 godine (53,5%), 55 do 64 (52,6%) i 65 godina i stariji (47,2%). Kao i da u EU-u žene čitaju više (60,5 %) od muškaraca (44,5%), a isti je obrazac uočen kada se promatra broj pročitanih knjiga: 28,8% žena i 24,8% muškaraca čita manje od 5 knjiga, 14,3% žena i 9,8% muškaraca čita 5-9 knjiga, dok 17,4% žena i 9,9% muškaraca čita 10 ili više knjiga.

Luksemburški su statističari prijavili najveći udio osoba koje su čitale knjige u mjerenih 12 mjeseci (75,2%), a slijede Danska (72,1 %) i Estonija (70,7 %). Nasuprot tome, u Rumunjskoj je samo 29,5% ljudi čitalo knjige, 33,1% na Cipru i 35,4% u Italiji. Kod Hrvatske se navodi da ja 42% ispitanika pročitalo barem jednu knjigu u mjerenom razdoblju, no taj je podatak danas već zastario jer prema zadnjem istraživanju kojeg redovno naručuju organizatori manifestacije Noć knjige i koji je objavljen 23. travnja, brojka je u Hrvatskoj 2024. pala na njih samo 38%.

Šteta je što Eurostat često samo prikuplja i agregira postojeće podatke iz zemalja članica EU, tj. da se u ovom slučaju ne radi o nekom posebnom, metodološki usklađenijem istraživanju koje bi se samostalno provodilo u suradnji sa zemljama članicama istraživačke mreže. Jer, da nema manifestacije Noć knjige koja je svoja godišnja istraživanja pokrenula 2012. godine Hrvatska zapravo ne bi niti mogla biti uvrštena u ovu Eurostatovu statistiku. Iako je sasvim dovoljno ljudi u Hrvatskoj koji su na vrlo pristojnim plaćama u raznim državnim ustanovama koji su imali su dovoljno vremena (godina, desetljeća) podastrijeti stručnoj kao i široj zainteresiranoj javnosti još analitičnija istraživanja (pa i neke preporuke!), ostaje nam da se i dalje iz godine u godinu iščuđavamo ili čak zgražavamo (sic!) nad rezultatima istraživanja čitanja i kupovanja knjiga koji se, valja to još jednom istaknuti, objavljuju kao jedan od bitnih doprinosa Noći knjige.

Usporedbom rezultata iz prošlih godina (sva istraživanja dostupna su na stranicama Noći knjige), zapaža se izrazitiji trend pada čitanosti, s 56% u 2016. godini na 38% u 2024. Poprilično strmoglavljenje u osam godina!

Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana povećava se ako razgovarate sa ženskom osobom (45%), visokoobrazovanom osobom (61%), osobom s višim primanjima kućanstva (49%) ili osobom koja živi u Istri (52%).

Tri najčešća načina nabave knjiga i dalje su posudba u knjižnici (37%), kupovina (40%) i posudba od prijatelja (34%).

Međutim, postoje razlike među čitateljima s obzirom na način nabavljanja knjiga: knjige češće posuđuju u knjižnici najmlađi (16 – 25 g.: 55%), a oni ujedno i češće knjige kopiraju ili preuzimaju s interneta (18%). Knjigu od prijatelja češće posuđuju osobe iz Slavonije (46%) ili Dalmacije (44%) ili one koje žive na selu (42%). S druge strane, češće je kupuju osobe u dobi 26 – 45 godina, visokoobrazovane osobe (51%) i osobe s visokim primanjima (59%). Knjigu na poklon najčešće dobivaju oni najstariji (65+) – njih 39%.

Više podataka iz istraživanja pročitajte u članku "Noć knjige 2024. – Koliko čitamo i kupujemo knjige?".

Željene promjene na bolje trebale bi krenuti utjecanjem na mlade generacije, no bilo bi zanimljivo znati koliko je profesionalaca u našoj knjižnoj ili obrazovnoj branši uopće primijetilo pred ljeto objavljeno istraživanje (potražite ga na https://www.boersenverein.de) koje su od istraživačke agencije GFK naručili Njemačko udruženje izdavača knjiga za mlade odrasle osobe (Arbeitsgemeinschaft von Jugendbuchverlagen) i Njemačko udruženje izdavača i knjižara (Börsenverein des Deutschen Buchhandels) iz kojeg bi mogli saznati korisne informacije o tržištu knjiga za djecu, tinejdžere i mlade u Njemačkoj. U njemu se novi rezultati uspoređuju se s onima iz 2019. godine, a glavni je cilj studije razumjeti kako mlade generacije otkrivaju knjige, koji su im relevantni kriteriji odabira i kako kupuju knjige. Ispitani su mladi čitatelji u dobi od 10 do 29 godina a kao "bonus" oni roditelji koji su stariji od 30 godina a čija su djeca pokazala interes za knjige.

Hrvatske izdavače i knjižare (a naročito "dežurne službe") trebao bi zanimati podatak da je potrošnja za knjige namijenjene djeci i tinejdžerima u Njemačkoj porasla za 7,4 % tj. na 672 milijuna eura između 2019. i 2023. godine. U istom razdoblju, broj prodanih knjiga za djecu i tinejdžere pao je s 66,6 milijuna eura na 58,3 milijuna eura (minus 12,6%). Dakle, potrošnja je ipak rasla jer je prosječna cijena plaćena za knjige u ovom žanru porasla za 22,8% (s 9,40 eura na 11,53 eura po knjizi). Ono što zabrinjava jest da je broj kupaca knjiga za djecu i tinejdžere pao za 1,5% s 11,7 na 11,5 milijuna, kao i da je broj kupljenih primjeraka po kupcu pao s 5,7 na 5,1. Ipak, njemačke knjiške biznismene će zadovoljiti podatak da je potrošnja po kupcu porasla s 53,50 eura na 58,29 eura, a za to su najzaslužniji čitatelji u dobi od 13 do 19 godina.

Studija pokazuje i da mladi čitatelji danas kasnije dolaze u kontakt s knjigama, opada poticaj na čitanje koji djeca dobivaju još kod kuće i škola je postala važnija kao mjesto poticanja. Knjižara je i dalje središnje mjesto gdje djeca i mladi dolaze u kontakt s novim knjigama; knjižnice su također važne, a knjizi ih značajno usmjeravaju i osobne preporuke. Najvažniji kanali za knjige među čitateljima u dobi od 10 do 15 godina su TikTok / BookTok (49 posto) i YouTube (50 posto). Instagram je broj jedan među 16 do 19-godišnjacima i 20 do 29-godišnjacima (53 i 55 posto, redom), a kratki sažeci knjiga su najvažniji za mlade ljude prilikom korištenja društvenih medija u kontekstu knjiga. No, unatoč velikom utjecaju digitalnog klasični tiskani format i dalje je preferirani izbor/format kupnje knjiga.

Granice između žanrova postaju sve više zamagljene. Neki djeca i tinejdžeri više ne čitaju njima namijenjena "klasična" izdanja i samo se oko 60% potrošnje pripisuje knjigama namijenjenim toj dobnoj grupi, dok drugi žanrovi, posebno fikcija, postaju važniji među čitateljima starijima od 10 godina. Također, mogućnost čitanja u izvornom jeziku knjige igra sve važniju ulogu, do čega dolazi uslijed poboljšanja jezičnih vještina djece i mladih.

Ukratko, bilo bi zanimljivo usporediti "njemačke brojke" s onima u Hrvatskoj, no na žalost dovoljno usporedivih detaljnijih domaćih brojki još uvijek nemamo.

* Ovaj članak je znatno proširena i dorađena autorova kolumna prvotno objavljena u prilogu za knjigu BestBook tjednika Express, a ovdje se objavljuje u okviru projekta “Važnost knjige i čitanja u razvoju djece i mladih" koji je dijelom sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.