Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: Nenad Bartolčić • 31.01.2019.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo nove kurikulume za nastavni predmet Hrvatski jezik

Baščanska ploča, foto: made-in-croatia.com.hr

Na stranicama Narodnih novina napokon su objavljeni i novi kurikulumi za nastavni predmet Hrvatski jezik, jedan za osnovne škole i gimnazije, te drugi za srednje strukovne škole. Dan prije toga, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da je tiskano 37 kurikuluma, čime su izvan snage stavljeni stari nastavni planovi i programi gimnazija i osnovnih škola te tako i službeno kurikularna reforma od jeseni ulazi u sve škole.

„Danas je i službeno, kurikularna reforma Škola za život od jeseni ulazi u sve škole. S današnjim danom zaključujemo tisak i 37. kurikuluma, čime su izvan snage stavljeni nastavni planovi i programi gimnazija, stari nevjerojatnih 25 godina, te oni za osnovne škole koji su posljednji put mijenjani prije 13 godina“, objavila je Divjak na svojem Facebook profilu, i dodala kako je „sigurna da će promjene koje uvodimo doista značiti veću šansu našoj djeci u pripremi za život i rad u 21. stoljeću“.


No, većina onih koji su nekoliko godina radili i ustrajavali na donošenju Nacionalne strategije poticanja čitanja (NSPČ), i koju je Vlada RH usvojila u studenom 2017. godine, teško da mogu razumjeti kako to MZOS, kao partnersko ministarstvo Ministarstvu kulture RH u provođenju Nacionalne strategije poticanja čitanja, vidi svoju ulogu u možda već i zakašnjelim nastojanjima "za promicanjem i osnaživanjem te razvojem potrebe za čitanjem, kritičkim čitanjem i čitanjem iz užitka".

Jer, podsjetimo se koju je ključnu zadaću (između ostalih) trebao izvršiti MZOS u sklopu Nacionalne strategije poticanja čitanja:

Specifični cilj

2.2. Osmisliti i provoditi programe poticanja čitanja u školskoj dobi (osnovna i srednje škola).

Mjera

2.2.2. Promijeniti predmetne nastavne programe (hrvatskog jezika i svih ostalih predmeta gdje je to prikladno) tako da svojim ciljevima, ishodima i sadržajima izravno promiču i osnažuju razvoj potrebe za čitanjem, kritičkog čitanja i čitanja iz užitka.

Pokazatelj rezultata

Novi predmetni kurikulumi koji svojim ciljevima, ishodima i sadržajima izravno promiču i osnažuju razvoj potrebe za čitanjem, kritičkog čitanja i čitanja iz užitka.


Na žalost, jučer objavljeni kurikulumi, gledano "iz prve" kroz popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka, praktično su negacija zadataka MZOS-a u sklopu cilja 2.2. Poražava činjenica da su nakon valjda već i desetljetnih razgovora o nedostacima i nestimulativnostima lektirnih programa od živih hrvatskih pisaca na popis uključena samo trojica - Danijel Dragojević, Pavao Pavličić i Miro Gavran (pri čemu je Dragojević uvršten u oba kurikuluma a Pavličić i Gavran samo u onaj za osnovne škole), da u njima nema niti jedne žive hrvatske književnice, a da je njih ukupno (i domaćih i stranih književnica) na razini statističke pogreške!

Cjelovitija analiza pokazala bi još puno toga (kao npr. izostavljanje J.D. Salingera), i dojam je da se kroz ova dva kurikuluma krilatica "čitanje za 21. stoljeće" može jedino interpretitati kao čitanje na digitalnim gadgetima, a što pak sa sadržajem čitanja i razumijevanjem pročitanog nema puno veze. A oni malo stariji, podsjetit će se na nastavne i lektirne programe svoje mladosti, pa ako je krajem 1970-ih čitanje remek-djela Slobodana Novaka "Mirisi, zlato i tamjan" (baš kao i otkrivanje Slamniga iili Šoljana) bilo uranjanje u suvremenost niti desetak godina po objavljivanju njihovih djela, danas je to u nedostatku suvremenijih djela i autora povratak na ishodište problema, sjedanje u kurikularni vremeplov, umjesto nastavljanja na prošlogodišnju futurističku i optimističnu Noć knjige, i simbolično lansiranje rakete s knjigama u svemir, u budućnost.

Na kraju, nameće se i jedno logično pitanje: uz ovakve kurikulume za nastavni predmet Hrvatski jezik u osnovnim i srednjim školama, imaju li aktivnosti planirane u sklopu Nacionalne strategije poticanja čitanja uopće smisla?

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –