Objavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2010.
"Hrvatski iseljenički zbornik 2010." izišao je ovih dana iz tiska u nakladi Hrvatske matice iseljenika. Hrvatski iseljenički zbornik 2010. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima 8 tematskih cjelina, koje se sastoje od 38 samostalnih autorskih priloga, raspoređenih na 392 stranice. Autorski prilozi s više ili manje informacija povezuju 30 zemalja svijeta.
Zbornik ima i elektroničku inačicu na globalnoj mreži na adresi www.matis.hr.
Tematske cjeline "Znaci vremena", "Baština", "Kroatistički obzori", "Mostovi", "Povjesnica", "Duhovnost", "Znanost", te "Nove knjige" bogate su raznorodnim tekstovima koje su pisali ugledni stručnjaci iz zemlje i inozemstva.
U tome su smislu u ovome godištu Zbornika poticajni prilozi koje su pisali mlađi stručnjaci iz iseljeništva, pripadnici trećeg i četvrtog migrantskog naraštaja, poput E. Zelića, Lj. Z. Matin i M. Palatin. Njima su se pridružili zanimljivim prilozima i naši renomirani poznavatelji migrantskih prilika kao što su doktori znanosti Lj. Antić, S. Vulić, B. Petrač, D. A. Jelinčić, Lj. Krasić, T. Nuić, G. Borić ili pak A. D. Bezić.
Bezićeva priča iz Južne Amerike središnja je studija ovoga broja Matičina godišnjaka, posvećena jednoj od najmoćnijih obiteljskih kompanija svijeta u vlasništvu Luksicevih – čileanske obitelji bračkih korijena koja djeluje i u Hrvatskoj, gdje se ističe inovativnošću. Luksicevi u RH uspješno posluju od njezina osamostaljenja, pretežito u turizmu. Slijedeći svjetske tendencije u korporativnoj filantropiji, javnost osvajaju dijeleći stipendije Hrvatima za ugledno Sveučilište Harvard. Bogatstvo Luksicevih stečeno je eksploatacijom rudnika bakra, poslu kojim se obitelj i danas uspješno bavi pa je ovih dana uvrštena u indeks 100 najvećih kompanija na Londonskoj burzi.
Godišnjak nastavlja niz priča o našim uglednim znanstvenicima, umjetnicima, književnicima iz hrvatskih manjinskih zajednica, pjesnicima i prevoditeljima iz europskih metropola, kao i humanitarnim djelatnicima sa svih kontinenata. Tako Mijo Ivurek piše o Poljsko - hrvatskim kulturnim vezama, a dr. sc. Sanja Vulić o Perspektivama nakladništva hrvatskih manjina.
Marijana Palatin iz Austrije piše o Novim tendencijama u gradišćanskohrvatskoj literaturi, a Milovan Miković raspravlja o Subotičkim književnim odjecima. Ana Kapraljević piše o djelu nedavno preminulog Radovana Ivšića iz Pariza, a Tihomir Nuić piše o pjesniku Darku Pušeku iz Švicarske. Gojko Borić piše o Njemačkim književnim pogledima na Hrvate.
Europski krajobrazi Hrvatske i virtualni kulturni turizam top su tema godišnjaka koja će iseljeništvo ugodno iznenaditi, a obradili su je vodeći hrvatski politolozi i znanstvenici s područja kulturnog turizma.