Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dragan Jurak • 13.03.2015.

Wilhelm Reich : Masovna psihologija fašizma

Tokom osamdesetih jugoslavensku je krizu velika većina njenih građana doživljavala kao ekonomsku krizu. Na osobnoj razini problem je bio u "sto maraka“: sto maraka kojih je manjkalo u plaćama, sto maraka za režije, registraciju auta, ljetovanje, izlet u Trst. Korijen ekonomske krize vidio se u politici, političkom i državnom uređenju, no u mikrokozmosu krizu je rješavalo mitskih "sto maraka“.

A onda je u drugoj polovici osamdesetih došlo do obrata. S pojavom Miloševića, potom i drugih nacionalnih vođa, kriza više nije bila prvenstveno ekonomska već politička. U tom obratu postojala je i iracionalna dimenzija. Nacionalnim sljedbama ekonomija više uopće nije bila važna. Tko je govorio o ekonomiji taj je dosađivao! Zlonamjerno skretao s pravih pitanja!

Unatoč osjetnom dizanju standarda početkom devedesetih Markovićeva savezna vlada nije zadobila nikakvu značajnu, ili barem presudnu moć. Ponuda EZ za trenutačno pristupanje u evropski klub bogatih, dizajnirana da spriječi etničke sukobe, glatko je odbijena. Historijska je činjenica da ju je odbio Milošević. Ali da to nije učinio on, učinio bi Tuđman. Da nije Tuđman sam bi narod pronašao nove vođe koji su spremni odbiti financijsku i gospodarsku pomoć koju je EZ nudila. Najednom su same mase, kojima je još koju godinu ranije "sto maraka“ rješavalo sve, bile spremne dati tisuće maraka (nacionalnim elitama i drugim ratnim profiterima) kako bi mogle ratovati s Hrvatima/Srbima/Bošnjacima, otvarati stare rane, mrziti, i fantazirati o nacionalnoj veličini i proširenim nacionalnim granicama.

Reichova analiza kukastog križa kao originalno staroindijskog seksualnog simbola, u kojem se u izvornoj formi može vidjeti simbol seksualnog općenja, tj. "dva isprepletena ljudska lika“ – posve je izvanredna.

Masovna psihologija fašizma Reich Wilhelm

Taj iracionalni pomak, gdje su se široke mase doslovce okrenule protiv vlastitih interesa bio je očit svakom trezvenom promatraču. Dapače, postojala je i literatura koja ga je opisivala. Wilhelm Reichova "Masovna psihologija fašizma“ nalazila se na popisima studentske literature, i na policama većine knjižara. U njoj Reich pokušava otvoriti pitanje zašto su veliki dijelovi njemačkog društva (dio proletera, žena) glasali protiv svojih interesa i priklonili se nacistima. Hitler je kapitalistima obećao zabranu štrajka, a dio radnika je ipak glasao za njega. Hitler je žene osudio da budu strojevi za rađanje, podložne muškarcu i državi, a žene su ipak glasale za njega. Hitler je otvoreno najavljivao osvajanja na Istoku i novi rat, a opet je golem broj Nijemaca stao uz njega, čak i onih koji nisu željeli nova stradanja.

Reich je zaključio da ta proturječja proizlaze iz psihološke strukture masa. Samo je socijalna psihologija mogla odgovoriti, primjerice, na kontradikcije između ekonomskih teškoća radništva i nedostatka bunta protiv takvog stanja. Reichovo objašnjenje proizlazilo je iz odnosa obitelji i društva. Ljudi se odgajaju da budu pokorni roditeljima i autoritarnim figurama kao takvima. Također, obitelj i potiskuje seksualne impulse. Zato se kod odraslog čovjeka buntovništvo i seksualni impulsi vežu uz tjeskobu. Strah od pobune, strah od seksualnosti, ukorijenjeni su u karakternoj strukturi masa. Značajan utjecaj u pervertiranju seksualnosti ima i religija. I tu leže odgovori za psihičke probleme masa, iracionalnost koju pokazuju.

Na Reichovu psihoanalizu nacističke mase kasnije su se nadovezali Erich Fromm, Theodor Adorno i Richard Hofstadter. No 1933., kada je objavljena "Masovna psihologija fašizma“ Reichove ideje bile su izvanredno originalne: Frommov "Bijeg od slobode“ biti će objavljen tek deset godina kasnije, koncept "autoritarne osobe“ razviti će se tek dvadeset godina kasnije. Ali nažalost, ta blistava struja psihoanalitičke misli niti osamdesetih neće utjecati na mase, na osvještavanje njene iracionalnosti, i liječenje.

Razlog je naravno u tome što su Reichove ideje dirnule u najstrože tabue društva: obitelj, religiju, seksualnost, tradiciju. Reichova analiza kukastog križa kao originalno staroindijskog seksualnog simbola, u kojem se u izvornoj formi može vidjeti simbol seksualnog općenja, tj. "dva isprepletena ljudska lika“ – posve je izvanredna. No kao što upozorenja s ljevice na Hitlerovo šurovanje s kapitalom nisu dopirala do dijela ciljane populacije, tako je još i manje dopiralo ovo povezivanje kukastog križa sa seksualnim simbolom do masa koje s vođom stupaju u frapantno seksualizirani i pervertirani odnos.

Pri kraju "Masovne psihologije fašizma“ Reich kaže da se ne treba biti psiholog da bi se shvatilo zašto "seksualno beznadna malograđanka“ koja nikada nije mislila na politiku, i koja zbog intelektualne i seksualno-konfliktno uvjetovane insuficijencije nije mogla naći put u klasnu i rodnu politiku, "nalazi u erotično uzbuđujućoj formi nacionalsocijalizma neku vrst zadovoljenja, iako naravno zametnutu“. Ali isto tako, ne treba se biti psiholog pa da se pretpostavi kako će ovakva izravnost kod "seksualno beznadne malograđanke“ imati samo suprotan učinak nijekanja i bijesa. No to je već dio opće sudbine Wilhelma Reicha, enfant terriblea psihoanalize, i uopće znanosti XX stoljeća.

Gdje god se našao, u Beču, Berlinu, Norveškoj ili Americi, Reicha su otpravili s "katranom i perjem“. Pojednostavljeno, od psihoanalitičke zajednice odbačen je kao komunista, od komunističke zajednice kao psihoanalitičar i "guru dobrog seksa“, da bi kraj doživio u zatvoru, u besmislenom sukobu s američkim birokratskim aparatom. Tvrdio je da treba proći pedeset godina kako bi se shvatila njegova otkrića, ali zvijezda je postao već šezdesetih. Desetljeće Marxa i Freuda, ali i misticizma, bilo mu je izrazito sklono: još pedesetih njegovi su se rukopisi spaljivali zbog "nadriliječništva“, a već šezdesetih postali su klasičnom literaturom.

S "Masovnom psihologijom fašizma“ nabacivali su se mnogi. I politika, i znanstveni krugovi i "seksualno beznadne malograđanke“, pa i sam Reich koji je u Americi objavio ponižavajuće reizdanje, očišćeno od revolucije, komunizma i SSSR-a. No i takvim izdanjem su buntovni američki studenti šezdesetih gađali policijske kordone.

"Masovna psihologijom fašizma“ je jednostavno takva knjiga. Koliko god kontroverzna, rudimentarna, toliko i otvara oči. U to smo se i sami mogli mnogo puta uvjeriti; raznih godina, u raznim dijelovima društva.

Wilhelm Reich

Masovna psihologija fašizma

  • Prijevod: Nadežda Čačinovič, Žarko Puhovski
  • Naklada Jesenski i Turk 11/2014.
  • 232 str., meki uvez
  • ISBN 9789532226676
  • Cijena 99.00 kn

Premda je riječ o knjižuljku koji posve jasno i osviješteno, a opet neposredno reagira na veliki šok čitave evropske ljevice (i ne samo ljevice) - nacističko preuzimanje vlasti u Njemačkoj - u igri su ne samo povijesne nego i teorijske paradigme.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –