Europsko međuraće od 1918. do 1939. uobičajeno se percipira kao tjeskobno razdoblje sveopćeg posttraumatskog poremećaja koje je izazvao Prvi svjetski rat i mučnih događaja koji su pripremali Drugi. "Rastrgane godine" Philippa Bloma ne bave se međutim ključnim povijesnim događajima koji su obilježili to razdoblje, već poviješću svakodnevice, znanosti, kulture i umjetnosti.

U političku povijest zadiru tek da bi podsjetile na bizarnost i stravu tog vremena, u rasponu od D’Annunzijeve avanture u Rijeci preko ukrajinskoga Gladomora i nacističkog spaljivanja knjiga do tragedije Španjolskoga građanskog rata. U pozadini velikih političkih poremećaja i kriza odjekivale su sinkope jazza, besmisleni i buntovni stihovi dadaizma i kaotična buka velegradova, koji su tada prvi put doživjeli automobilske gužve.

Philipp Blom nudi nam podatke o vremenu koje ne zaslužuje biti upamćeno isključivo po totalitarnim zločinima. Saznajemo, između ostaloga, da je H. G. Welles prezirao film "Metropolis" Fritza Langa, da je astronom Hubble (po kojem je nazvan golemi teleskop u Zemljinoj orbiti) otkrio kako je naš Mliječni put tek jedna od bezbrojnih galaktika i da su nacisti našli načina da utječu na hollywoodsku produkciju. Takav pristup povijesti već je poznat čitateljima "Vrtoglavih godina" istog autora. "Rastrgane godine" njihov su nastavak, sequel koji su očekivali od Philippa Bloma, vrhunskog povjesničara popularne kulture.

“Napeta i maštovita knjiga... Obilje podataka koje nudi je šarmantno. Multidisciplinarna panorama koju prate živopisna svjedočanstva sudionika.”
– New Yorker

“Precizno opisano vrtoglavo ozračje zastrašujućeg i uzbudljivog predratnog društva. Ponajbolji primjer historiografske naracije.”
– Guardian (VB)

“Iscrpan prikaz epohe razdrte tehnološkim i društvenim promjenama u rasponu od nuklearne fizike do psihoanalize.”
– Telegraph (VB)

“Vješto kazivanje... Blom sjedinjuje znanstveni stil povjesničara-erudita s novinarskim senzibilitetom za pojedinačne sudbine.”
– World Magazine

Philipp Blom (1970.) povjesničar je i autor brojnih knjiga o povijesti, filozofiji i politici te dvaju romana. Radi i kao radijski voditelj, scenarist i traženi predavač. Philipp je rođen u Hamburgu, a odrastao je u Detmoldu, u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Nakon studija povijesti, filozofije i judaistike u Beču i Oxfordu doktorirao je na temi nacionalizma. U to je vrijeme radio i u novinarstvu, predavao u školi te napisao svoj prvi roman. Kao i mnoge svoje kasnije knjige, napisao ga je na engleskom i sam preveo na njemački.

Uz rad kao povjesničar, pisac i filozof, Philipp vodi emisiju “Punkt eins” na austrijskom radiju Ö1. Također je voditelj BlomCasta, podcasta o prekretnicama u povijesti, koji producira od 2023. godine. Bio je kustos izložbi, među ostalim za Wien Museum i Getty Research Institute u Los Angelesu, gdje je 2010. godine boravio godinu dana kao gostujući istraživač. Od 2025. vodi MQ Talks, ciklus razgovora u bečkom MuseumsQuartieru, koji organizira zajedno s Bruno Kreisky Forumom. Od 2024. umjetnički je direktor Dachstein Dialoga, međunarodnog festivala tolerancije u Austriji. Predavačka putovanja i festivali vode Philippa diljem Europe te u SAD i Južnu Ameriku, osobito u Kolumbiju i Meksiko. Kao scenarist i povijesni savjetnik radio je na dokumentarnom filmu “Salieri – čovjek iza mita” (ORF/ARTE, 2025.). Zajedno s uglednim ansamblom Cuarteto Quiroga 2025. razvio je radiofonijsku dramu “Četiri oluje, jedna oluja”, koja je emitirana na Ö1.

Knjige Philippa Bloma spajaju povijesno istraživanje, filozofsku refleksiju i esejistički, književni pristup. Među njegova najuspješnija djela ubrajaju se "Vrtoglave godine", 2009. i "Rastrgane godine", 2014. prevedene na hrvatski, "Zli filozofi", 2011., "Svijet izbačen iz ravnoteže", 2017. i "Ono što je na kocki", 2017. koja se bavi klimatskim promjenama, digitalizacijom i demokracijom. Njegov posljednji roman "Kradljivci svjetla" objavljen je 2021. godine. Blomove su knjige prevedene na šesnaest jezika.

Širok raspon rada i istraživačkih interesa Philippa Bloma nagrađen je brojnim priznanjima. Dobitnik je više međunarodnih nagrada (Premis Terenci Moix, Barcelona; Groene Waterman Prijs, Antwerpen; NDR Kultur Buchpreis, Wolfenbüttel). Godine 2024. dodijeljen mu je Austrijski počasni križ za znanost i umjetnost, a 2026. primio je Lessingovu nagradu za kritiku u Njemačkoj. Od 2009. do 2010. bio je stipendist IFK-a, a 2017. gostujući stipendist IWM-a, oba u Beču. Godine 2018. otvorio je Salzburške svečane igre zapaženim govorom o budućnosti prosvjetiteljstva u doba klimatskih promjena.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.