Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Elis Lovrić

Kanat od mora : Glazbena priča = O canto do mar : Estoria musical

  • Nakladnik: Akcent studio
  • Prijevod: Milan Puh
  • 11/2017.
  • 56 str., meki uvez
  • ISBN 9789535954200
  • Cijena: 60.00 kn
  • Cijene knjiga samo su informativnog karaktera. Knjige potražite u knjižarama ili u knjižnicama.

Dvojezična knjiga pjesama "Kanat od mora / O canto do mar" kantautorice i glumice Elis Lovrić jedinstveno je labinjonsko-portugalsko izdanje, prvi primjerak takve knjige u svijetu. 

U ovoj priči svatko ima svoj kutak iz djetinjstva, svoj kamen i stijenu, svoje želje i snove, borbu, istinu i svoje sjećanje. Materinji jezik je najbliži iskonskom osjećaju pripadnosti i istovremeno univerzalnosti tih osjećaja.

"Kanat od mora" Elis Lovrić je glazbena priča ispjevana na labinjonskoj cakavici. U ovoj priči stihovi i glazba spajaju prošlost koja nestaje s emocijom same autorice koja uvodi publiku u zaboravljene svjetove istarskoga kraja. Pišući o rodnoj Labinštini, ona pretvara svoj osobni kamenčić u zajedničku stijenu sjećanja, kreirajući tako kulturu pamćenja prošlog.

Naizgled nerazumljiv govor pretvara se u univerzalno sredstvo komunikacije. To je dokaz da svaki materinji izričaj, kad izgovoren kroz srce, uspostavlja komunikaciju koja ne poznaje granice, jer emocija pripadnosti ista je za svako živo biće gdje god se rodilo i prebivalo.

 

KANAT OD MORA

kad vecer legnen
pod zvezdi moje
ja se domislin
kad son bila mola
i cujen odor od mojega mora
i voce zapren
usta upren
i zaspin
na miru spin

kad vecer legnen
vajk se domislin
kad son se igrala girotondo
skokala
i vetar mi nosi
voli od mora
i ja voce zapren
usta upren
i kanton

moj kanat od mora
kanat od sunca
spod labinskega dvora
moj kanat od Vali
kanat od bregi
kad zvonci zvono
din-don din-don
kampalon

kad sunce zojde
uzoda svojega brega
sa stori Labin
va moru se gleda
i ki zno ca misli
od cetrtega veka
ku “kova je nasa”
ili ki zno od kega

ma ja iman moj kamik od mora
kamik od sunca
spod zelenega hloda
moj kamik od soli
kamik od ribah
od borki i voli
to je moj tanac od sreći
tanac od meha
i veleh sopel

oja nina nena
moj kanat od mora
kanat od sunca
spod labinskega dvora
moj kanat domoći
od naše besedi

oja nina nena
oja nina nena

 

O CANTO DO MAR

quando deito à noite
sob minhas estrelas
eu me recordo
quando era pequena
e sinto olor do meu mar
e fecho olhos
abro a boca
e dormi
em paz dormi

quando deito à noite
sempre me lembro
quando brincava na ciranda
pulava
e o vento me levou
e o mar amou
e eu fecho olhos
abro a boca
e canto

meu canto do mar
canto do sol
sob forte labiniano (de Albona)
meu canto do Vale
canto do monte
quando os sinos tocarem
ding-dong ding-dong

e o sol deita
atrás de seu monte
da velha Albona
se olha no mar
e quem sabe o que pensa
do século quarto
se „a mina é nossa“
ou de quem será

mas eu tenho o meu caminho do mar
caminho do sol
debaixo da sombra verde
meu caminho do sal
caminho dos peixes
de pinheiros e ondas
é a minha dança d’alegria
dança do sorriso
e grandes sopelas

oia nina nena
meu canto do mar
canto do sol
debaixo do forte de Albona
meu canto caseiro
do nosso falar

oia nina nena
oia nina nena


***


Riječ prevoditelja

Kanat od mora je poziv da zapolovimo u nova iskustva, da osjetimo povjetarac novih mjesta na putu do brazilske javnosti. Kazivati priče, tako intimne i vitalne, za jedno muzikalno biće, kao što je Elis Lovrić, znači omogućiti onima koji žele čuti ovu zvonkost, što znači živjeti za, i od mora.

Predlažem da čitamo glazbu i slušamo poeziju ove umjetnice kako bismo dodirnuli smisao jednog životnog poziva.

Jer tada, taj poziv, koji na tako predivan način opisuje glazbenica koja se predala morskoj struji, nas dovodi na drugu stranu “bare”(kao što se u nas kaže). Svaki njezin tekst je čisti osjećaj, svaki zvuk je kao stvarna slika koja nas podsjeća kako je živjeti u kraju prožetom tolikim različitim kulturama, živjetu u podneblju koje graniči i sa zapadnom, srednjom, i istočnom Europom. Zato nam pogled bježi prema Jugu, gdje more obećava povesti sve one željne novih iskustava u jedan novi svijet.

I evo nas ovdje, zajedno, udruženi, Brazil i Hrvatska.
Krenimo onda, putujmo!

Milan Puh, profesor hrvatskog jezika i prevoditelj, voditelj Brazilskih dana u Puli.


**

More je početak života, osjećaja, svega. Svi putovi vode moru.

Hrvatska je zemlja mojih predaka, moj početak. Kao svi useljenici, moji baka i djed su stigli u Brazil, tražeći obećanu zemlju koja nikad nije postojala, a pritom su donijeli u svojim srcima čežnju za zemljom koju su napustili. Ovo je dilema koja prati sve useljenike, dilema koja se prenosi generacijama kroz krv, pripovijedanja i njegovanje korijena. Donijeti ovaj rad u Brazil znači spajati dvije točke svijeta. Radi se o posebnom načinu koji nas zavodnički vodi ovoj dalekoj zemlji kroz univerzalni izražaj: umjetnost, kulturu i osjećaje.

Ovo djelo Elis Lovrić nas poziva da krenemo kroz glazbu i poeziju prema materinjam jeziku, dijalektima, mirisima i teksturama koje nam more donosi i odnosi. Obnoviti labinjonski dijalekt (ili bolje rečeno jezik) znači ne odustati. A to učiniti kroz glazbu i poeziju znači pretvoriti taj otpor nestanku u ugodno putovanje u prošlost.

Katia Gavranich Camargo, voditeljica projekata u kulturi, autorica knjige "Croácia - Cozinha e Memória Dálmata Hrvatska - kuhinja i dalmatinska prisjećanja"

Božanski glas i ljubav prema cakavici susreli su se u jednoj osobi, Elis Lovrić. Glumica i kantautorica u svakom stihu svojih pjesama potvrđuje ljubav prema rodnoj Labinštini. Među rijetkima je, ako ne i jedina, koja je uspjela uglazbiti tekst na cakavici, a da se ne izgubi draž i smisao izrečenog. Služeći se ne samo labinjonskim već i engleskim, talijanskim, njemačkim, poljskim, i portugalskim jezikom, ova kantautorica svojim čudesnim glasom vodi publiku kroz nezaboravne predjele istarskog kraja izazivajući uvijek istu emociju pripadnosti. Jer svi su jezici, kako kaže Elis, materinji. Nazivaju je istarskom vilom, a njezinu glazbu mostom koji spaja baštinu mora s baštinom srca! Svi dosadašnji projekti promoviraju labinjonsku cakavicu, utiskujući snagu i ljepotu materinjeg izričaja u srce svakog slušatelja. (Ivana Ahmičević, Glas Istre)

Neke od glavnih uloga: Cordelia (Kralj Lear), Fanica (Vježbanje života), Agneza (Agneza božja), Vojvotkinja (Vojvotkinja malfeška), Anka (Kraljevo), Margareta (Iskušenje), Olga Knipper (Čehov je Tolstoju rekao Zbogom), Maria Cyliakus (musical Salvatore Giuliano), Majka Svetog Franje (Francesco il musical)…

Nagrade: "Rektorova nagrada" 1991. za ulogu Fanice u predstavi "Vježbanje života" HNK "Ivan Zajc" - Rijeka "Premio alla vocazione" 1992. za ulogu Agneze u "Agnezi božjoj" - Montegrotto – Italia Nagrada kritike "The Golden Stag" 1995. za izvedbu "Lili si pustiul" Brašov - Rumunjska.

Realizirani projekti: "Kolarići" 2014. , "Kanat od mora" 2015. , "Dva mora" 2016. , "Merika" 2017.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Komentari –

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve knjige –