Židovstvo : Povijest i religija
- Nakladnik: Edicije Božičević
- Urednik: Nikola Škorić
- 08/2010.
- 156 str., meki uvez
- ISBN 9789536751457
- Cijena: 11.95 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Tijekom stoljeća, uvriježio se među religiolozima i povjesničarima običaj da sveobuhvatnost vjerskih načela židovskog naroda stavljaju pod pojam "judaizam". Iz toga proizlaze dvije osnovne poteškoće. Prvi je problem etimološke naravi. Naime, termin "judaizam" u sebi sadrži pojam izraelskog plemena Jude koje je samo jedno od dvanaest plemena izraelovih.
Stoga bi taj izraz u punome smislu označavao vjerski nauk plemena Jude, što naravno ne bi ni u kojem slučaju bilo ispravno. Doduše, Judeja je nakon propasti sjevernog kraljevstva Izrael ostala gotovo stoljeće i pol samostalnom državnom cjelinom kojom se predstavljao židovski specifični način života i vjerovanja pa je tako Judino pleme postalo sinonimom za židovstvo.
Međutim, tom se povijesnom činjenicom ipak ne može u potpunosti opravdati istoznačno zamjenjivanje izraza "judaizam" i "židovstvo". Drugi se problem tiče sadržaja pojma judaizam. Postavlja se pitanje obuhvaća li judaizam u svome značenju isključivo religijska načela i ortopraksiju ili se također odnosi na cjelokupnost života pripadnika židovskog naroda.
To je pitanje lako za razriješiti. Religija židovskog naroda jest život židovskog naroda. Božansko i svjetovno dva su vidika iste stvarnosti. Sveto i profano neodvojivo su isprepleteni u životu židovskog vjernika. Sakralno i sekularno samo su puki momenti sintetičkog jedinstva misli, govora i djelovanja židovskog naroda na svim poljima ljudske djelatnosti.
***
Predgovor ediciji
Kao učenik Klasične gimnazije, a zatim i kao student profesora Matka Pejića shvatio sam važnost poznavanja drugih kultura, drugih ljudi, njihovih vjerovanja i drugačije logike promišljanja i vrednovanja stvarnosti. Ta mi je spoznaja pomogla da bolje razumijem, shvaćam i prihvaćam različite, a prije mi nepoznate, modele ponašanja i društvene odnose u stranim okruženjima, što mi je na koncu pomoglo da bolje razumijem i samog sebe.
Shvatio sam da su kulture koje poznajemo tek drugačiji način promišljanja i ostvarivanja kvalitetnog i duhovno bogatog života, a takav život jest upravo onaj cilj kojem i mi sami težimo, i kojem bismo neprestano trebali težiti.
Kada sam osmišljavao izdavački program Edicija Božičević, misao vodilja bila mi je približavanje kultura, a prvenstveno književnosti tzv. malih naroda i malih jezika hrvatskim čitateljima. Tijekom proteklog desetljeća hrvatskim čitateljima predstavili smo djela baskijske, islandske, makedonske, slovačke, krajinske i češke književnosti.
Desetu obljetnicu naše izdavačke djelatnosti odlučili smo obilježiti nizom publikacija pod zajedničkim naslovom Religijska kultura za tolerantnu zajednicu u, za tu priliku pokrenutoj, biblioteci Ključ nebeski. Prva izdanja u našoj novoj biblioteci odlučili smo posvetiti najvećim svjetskim religijama: Židovstvu, kršćanstvu, islamu te istočnim religijama: vedizmu, zoroastrizmu, budizmu i hinduizmu. Najveće svjetske religije duboko su uvjetovale današnju kulturu, svjetonazore, pa i politiku i politička uređenja, stoga je njihovo upoznavanje važno kako bismo bolje razumjeli svijet u kojem danas živimo, ili bolje reći da bismo ga svakodnevno razumijevali.
Kulturna i duhovna nadogradnja te poznavanje opće kulture temelj su tom razumijevanju na osnovi koje ućimo d toleranciji i u njoj sazrijevamo.Biti tolerantan u društvenom, kulturnom i religijskom smislu znači njegovati i podupirati praksu kojom sprječavamo socijalnu, etničku i religijsku diskriminaciju.
Vjerujemo da će Biblioteka Ključ nebeski sa svojim izdanjima biti koristan doprinos toleranciji u hrvatskom društvu.
Hrvoje Božičević
Stoga bi taj izraz u punome smislu označavao vjerski nauk plemena Jude, što naravno ne bi ni u kojem slučaju bilo ispravno. Doduše, Judeja je nakon propasti sjevernog kraljevstva Izrael ostala gotovo stoljeće i pol samostalnom državnom cjelinom kojom se predstavljao židovski specifični način života i vjerovanja pa je tako Judino pleme postalo sinonimom za židovstvo.
Međutim, tom se povijesnom činjenicom ipak ne može u potpunosti opravdati istoznačno zamjenjivanje izraza "judaizam" i "židovstvo". Drugi se problem tiče sadržaja pojma judaizam. Postavlja se pitanje obuhvaća li judaizam u svome značenju isključivo religijska načela i ortopraksiju ili se također odnosi na cjelokupnost života pripadnika židovskog naroda.
To je pitanje lako za razriješiti. Religija židovskog naroda jest život židovskog naroda. Božansko i svjetovno dva su vidika iste stvarnosti. Sveto i profano neodvojivo su isprepleteni u životu židovskog vjernika. Sakralno i sekularno samo su puki momenti sintetičkog jedinstva misli, govora i djelovanja židovskog naroda na svim poljima ljudske djelatnosti.
***
Predgovor ediciji
Kao učenik Klasične gimnazije, a zatim i kao student profesora Matka Pejića shvatio sam važnost poznavanja drugih kultura, drugih ljudi, njihovih vjerovanja i drugačije logike promišljanja i vrednovanja stvarnosti. Ta mi je spoznaja pomogla da bolje razumijem, shvaćam i prihvaćam različite, a prije mi nepoznate, modele ponašanja i društvene odnose u stranim okruženjima, što mi je na koncu pomoglo da bolje razumijem i samog sebe.
Shvatio sam da su kulture koje poznajemo tek drugačiji način promišljanja i ostvarivanja kvalitetnog i duhovno bogatog života, a takav život jest upravo onaj cilj kojem i mi sami težimo, i kojem bismo neprestano trebali težiti.
Kada sam osmišljavao izdavački program Edicija Božičević, misao vodilja bila mi je približavanje kultura, a prvenstveno književnosti tzv. malih naroda i malih jezika hrvatskim čitateljima. Tijekom proteklog desetljeća hrvatskim čitateljima predstavili smo djela baskijske, islandske, makedonske, slovačke, krajinske i češke književnosti.
Desetu obljetnicu naše izdavačke djelatnosti odlučili smo obilježiti nizom publikacija pod zajedničkim naslovom Religijska kultura za tolerantnu zajednicu u, za tu priliku pokrenutoj, biblioteci Ključ nebeski. Prva izdanja u našoj novoj biblioteci odlučili smo posvetiti najvećim svjetskim religijama: Židovstvu, kršćanstvu, islamu te istočnim religijama: vedizmu, zoroastrizmu, budizmu i hinduizmu. Najveće svjetske religije duboko su uvjetovale današnju kulturu, svjetonazore, pa i politiku i politička uređenja, stoga je njihovo upoznavanje važno kako bismo bolje razumjeli svijet u kojem danas živimo, ili bolje reći da bismo ga svakodnevno razumijevali.
Kulturna i duhovna nadogradnja te poznavanje opće kulture temelj su tom razumijevanju na osnovi koje ućimo d toleranciji i u njoj sazrijevamo.Biti tolerantan u društvenom, kulturnom i religijskom smislu znači njegovati i podupirati praksu kojom sprječavamo socijalnu, etničku i religijsku diskriminaciju.
Vjerujemo da će Biblioteka Ključ nebeski sa svojim izdanjima biti koristan doprinos toleranciji u hrvatskom društvu.
Hrvoje Božičević
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
