Autori, sa stajališta jezika kao informacije pristupaju pragmalingvističkim i sociolingvističkim pitanjima, bave se propitivanjem informacijske strukture mentalnoga leksikona i specifičnostima računalno posredovane komunikacije, analiziraju aktualne leksikografske probleme ili pristupaju prevođenju kao vidu rekonceptualizacije i informacijskog restrukturiranja teksta, a neki uočavaju posebnost informacije koja je izvornom govorniku gotovo automatizirana, dok u inojezičnom hrvatskom zahtijeva poseban napor.

Neki su se autori okrenuli kontrastivnoj analizi hrvatskoga u odnosu prema engleskom, španjolskom, francuskom i talijanskom, obrađujući pri tome uvelike nove, zanimljive i za hrvatsku lingvističku zajednicu izuzetno poticajne teme za buduća poredbena istraživanja i i propitivanje.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.