Traganje za istinom o čovjeku, o ljudskom postojanju u svijetu, bitna je tematika Putovanja... kao i drugih Célineovih romana, a da se pritom želi ići do samog dna, "nakraj noći", do kraja nepoznanice, predviđa i sam naslov.

Za pisca koji je upravo opsjednut smrću (ne treba zaboraviti da liječničko zvanje može još više izoštriti, razdražiti, prirođenu veliku osjetilnost) ljudski je život samo putovanje prema smrti. Na neosjetan, pritajen ili upadljiv način, preko nutarnje i polagane, ili pak izvanjske, nagle i surove katastrofe, Vrijeme kvari, izobličava i poništava ljudsko biće, bolestima, starenjem, ranama što mu ih zadaje društvo i stvarni svijet.

Rat je zasigurno najveća, najokrutnija i, za Célinea, najapsurdnija nesreća koja pogađa zanemariva pojedinca i čovječanstvo u cjelini. Uz grozote lica rata, Céline podjednako razotkriva pokvarenost njegova naličja, licemjerno domoljublje koje svagda žrtvuje one druge, nemoćne ili naivne bijednike. Uljudba počiva zapravo na jednom temeljnom – sada još i te kako aktualnom i prozirnom – antagonizmu bo­gatih i siromašnih. 

Ali, koliko god "mali ljudi" bili žrtvom nasilja povijesti (kolonijalizma, materijalističke "tuposti" kapitalističkog svijeta itd.), Céline, štovatelj S. Freuda, krajnje oštrouman promatrač, ne libi se spustiti u mračne špilje njihove duše, udubiti se u njihove podsvjesne, životinjske nagone. Uz istinsku patnju izranja na vidjelo, u Putovanju..., njihov vječiti strah, egoizam, lakomost, kukavištvo, potisnuti sadizam, ali i neki iskonski ubilački nagon.

***

Louis-Ferdinand Céline (pravo prezime: Destouches) rodio se u gradu Courbevoie, nedaleko Pariza, 27. lipnja 1894. Francuski pisac i liječnik, za kojeg je Charles Bukowski izjavio da je "najveći pisac u posljednjih 2000 godina", autor je "Putovanja nakraj noći" iz 1932, po mnogima najvažnijeg francuskog romana nakon Proustova "Traganja za izgubljenim vremenom" i jednog od najprevođenijih u svijetu, ali i virulentnih antisemitskih knjiga koje je objavljivao u doba okupacije i prodavao u desecima tisuća primjeraka.

Za suvremenog američkog klasika Philipa Rotha Céline je veći od Prousta, premda, da bi ga čitao, mora "potisnuti svoju židovsku savjest. Ali potiskujem je jer antisemitizam nije u središtu njegova djela". Pred kraj rata pobjegao je iz zemlje, a Francuzi su ga osudili na zatvor i proglasili narodnim neprijateljem.

Nakon amnestije 1951, Céline se sa ženom vraća u Francusku i nastanjuje u Meudonu, gdje otvara privatnu ordinaciju. Žive vrlo povučeno, okruženi brojnim kućnim ljubimcima: psima, mačkama, papigama... L.-F. Céline umire u ljeto 1961, dovršavajući roman „Rigodon” (Gallimard, 1969).

Ostala važnija djela: "Smrt na kredit" (Mort a credit, 1936), "Vilinske čarolije za neki drugi put"(Feerie pour une autre fois, 1952), "Za dvorcem dvorac" (D’un chateau l’autre, 1957), Sjever (Nord, 1960).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.