Nipošto ne propagiram potrošački debilizam koji je zahvatio ove krajeve. Žalosno je vidjeti mlade ljude koji konzumiraju stvari kao da ih progoni beskrajna glad, koji preuzimaju konzumiranje kao osnovni princip, a ne mišljenje, ne kreaciju. To su na neki način luđaci. Gledajući nedavni Big Brother celebrity imao sam dojam da vidim neke potrošaštvom potpuno poremećene ljude.

Ono „najšokantnije" u Houellebecqovoj poeziji je njegova romantičnost, i njegova potencijalna religioznost. „Sabrane pjesme" otkivaju Houellebecqa „turbo romantika", i Houellebecqa ateistu koji ne može ne vjerovati. „Volio bih vjerovati u neke prevare... Ili vjerovati u islam, osjećati jednog veoma blagog Boga" piše na jednom mjestu Houellebecq. Na drugom pak „pokusno" konstantira:...

Bogati postaju bogatiji, cvjetaju neproizvodne djelatnosti i burzovno mešetarenje. U Britaniji se slamaju radnički štrajkovi i rasprodaju ostaci državnog vlasništva, a na Manhattanu se pojavljuju prvi prinčevi „reaganomike" - yuppiji. Te promjene Martin Amis je uhvatio novinarskom brzinom. U to vrijeme proces je još u definiranju: „turbo-liberalna" ekonomija tek uzima zamah, a u medijima se klinci...

Priču o pustinjaku koji se popeo na drvo Kiran Desai je pročitala u indijskim novinama. Kći književnice Anite Desai u to je vrijeme studirala na sveučilištu Columbia. Kiran je rođena 1971. u New Delhiu. Do četrnaeste godine živjela je u Indiji. Godinu dana provela je u Engleskoj, a zatim s obitelji seli u Ameriku. Pohađala je koledž u Vermontu i sveučilišta u Virginiji i New Yorku. Na Columbiji je...

Loša kob „Očaja" i dalje se nastavljala. Ono što je preživjelo Hitlera, bombardiranja i nevoljke prevoditelje, dopalo je šaka marksističkih kritičara. Već 1939. Jean-Paul Sartre je žalio „i autora i glavnu ličnost koji su žrtve rata i emigracije". U predgovoru engleskom izdanju iz 1965. Nabokov je pomirljivo odgovorio da se „ova knjiga manje dotiče bijelih od mojih drugih emigratskih...

Osamdesetih godina u krugovima britanske akademske zajednice slučajno se pronašlo pisamce, zapravo, samo njegova skica, koje otkriva potencijalnu vezu između dvoje fikcionalnih viktorijanskih pjesnika: velikog barda "Randolpha Henryja Asha" i nešto manje poznate feminističke ljubimice "Christabel LaMotte", koja je kao usidjelica živjela sa stanovitom prijateljicom. Slijedeći tragove njihove prepiske, jedan...