Na žalost, ako i možemo reći da država podržava nakladnički dio, jer se tu stvara kultura, knjižare se doživljava isključivo kao segment tržišta, iako je knjižarstvo vrlo važan dio cijelog procesa, jer kako ćemo do čitatelja dovesti knjigu bez mreže knjižara u kojima ih mogu kupiti, naravno i uz knjižnice u kojima ih mogu posuditi? Za knjižarstvo ne postoje potpore, nema nikakvih subvencija, dakle...

Bilo bi jako dobro kad bismo imali prepoznatljivu kulturnu politiku u kojoj svaki subjekt ima svoje mjesto i zna što može očekivati od države i što se od njega očekuje. Situacija u kojoj se svatko uzda u svoju sposobnost da otrgne neki dio kolača (koji se zove potpora) i u svoje veze u središtima moći ne može dati dobre rezultate. Ja vjerujem u sinergiju darovitih i kompetentnih. Nastojat ću da Matica...

Na jednom sastanku u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta jedan nas je državni dužnosnik prozvao "privatnicima". Bio sam šokiran i pitao sam ga kakav je to lenjinistički pristup u kojem smo mi kulaci... toliko je toga privatno u ovoj državi, ali negdje u svijesti državnih službenika još uvijek postoji ideja "privatnika" koji zarađuje i bogati se, i to kao da je sramotno. Kao da postoji stigma...

Postoji jedan problem koji se zanemaruje, a to je nesklonost korisnika s ovih prostora plaćanju digitalnih sadržaja. Stvar mentaliteta. U svakom je trenutku dostupno sasvim dovoljno toga - i besplatno. Uključujući i knjige. Ovo je nešto u čemu se zapravo veći dio svijeta razlikuje od SAD-a ili Velike Britanije, gdje je e-izdavaštvo jedino i zaživjelo. No Amerikanci plaćaju i muziku. A ja ovdje eto osobno...

Ako je država zaključila da za trošak javne nabave javnih usluga u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži za potrebe administracije može osigurati na desetke milijuna kuna, koja je logika da, kada je već o tehnologiji riječ, ne pokuša osigurati identičan iznos i za nabavku npr. dovoljne količine tableta za škole (koji ne moraju nužno biti high-end skupi uređaji poput iPada već i oni...

Čak i ako "Knjiga ili život" nastavi emitiranje u istom ili dorađenom formatu, NIJE svejedno na kojem će se programu emisija emitirati. Svojevremeno je Inicijativa za pokretanje 3. programa HRT-a inzistirala upravo na tome da HTV3 bude dodatak postojećim obrazovno-kulturnim programima na 1. i 2. programu, a nipošto NE izdvojeni GETO u koje bi se već postojeće emisije premjestile i eventualne nove...