Knjižari ne bi smjeli čekati da im prodaja padne s neba, pouzdajući se kao u slučaju stranih autora/ca na na inozemne trendove, top liste, Tik Tokove i sl. Zaista nije neka velika knjižarska umješnost prodavati knjige o Harryju Potteru, Jo Nesboa ili Colleen Hoover, ali za domaćeg autora/icu se trebaju malo više potruditi i nakladnik i knjižari.

Statistike čitanosti pokazuju da ako već i postoji kritična masa korisnika koji čitaju knjige i srodne publikacije u e-formatu (a što potvrđuje i projekt/platforma BEK), problem malog tržišta, malog jezika i ne prevelikog entuzijazma prema čitanju, povezano i s navikom besplatnog konzumiranja internetskih sadržaja... nisu povoljni kontekst da bi se e-nakladništvo u Hrvatskoj razvilo kao održivi poslovni...

U Hrvatskoj još uvijek prevladavaju 'konvencionalnije' metode promoviranja knjige i čitanja, tu i tamo jaći marketing rezerviran je samo za najveće uspješnice, ali neke osmišljenije marketinške kampanje još nismo vidjeli. Vrijeme je da kombinirano konvencionlanije metode poticanja čitanja u različitim dobnim skupinama s uobičajenim marketinškim metodama koje se primjenjuje u oglašavanju različitih...

Da ne bi sve bilo tako sivo, pohvalno je da se u posljednjih nekoliko godina percepcija knjižarstva počela mijenjati na bolje, pa danas i knjižari mogu računati na ponešto konkretnije potpore za različite aspekte svoga djelovanja, ali to nije niti izbliza dovoljno jer su zaostajanja velika, pogotovo ako se želi postići raznovrsnija ponuda knjiga u knjižarama.

Danas su trošak papira i tiska u drastičnom porastu, ali nezanemarivo rastu i troškovi različitih produkcijsko-distributivnih digitalnih servisa, i matematika nije baš tako jednostavna kako se na prvu čini. Pogrešno je shvaćanje da je digitalno u produkcijskom smislu neznatan trošak, i da se problemi časopisa rješavaju pukim prelaskom u digitalnu sferu, jer i takva kvalitetna rješenja koštaju, kao i...