Teme su u zbirci, pogotovo kad ih se odvoji od stihovnoga staništa, vječne i baš ih ta vječnost, koja egzistira izvan, iznad, pokraj i onkraj same pjesme, oslabljuje kao lirske uradke. Jezik, ma koliko Vukušić bio sam sebi suveren unutar njegova svijeta, ovdje se, na paradoksalan način, izvlači oz okvira pjesničkog jezika, i, iako u njega mimikriran, simultano obavlja funkciju opisa i objašnjenja svijeta,...

I sad ti tu, ako imaš muda budi pjesnikom (a nisi pritom vladika). Pardon, pjesnikinjom. Dragana Tripković itekako je svjesna te pozicije. Sama kaže da one, »vještice« nisu sve iste. U svijetu kurvi i bijelih bolničarki, jedino vještica ima poziciju javnosti. Žena-koja-to-nije, a kada je, tako je da te začara. Vještičarenjem u kulturi zaposjeda moćni glas kojega snaži od njega izvanjski strah. Za...

Put počinje prijedlogom »Kako bi bilo da krenemo ispočetka/ne osvrćući se na oprošteno?« (Pomirenje). Spoj osobnog i grupnog u potrazi za pravom na sutra, optimističan je. Osobno i generacijsko iskustvo nekoga poput Ljube Lozančić, s pravom upućuje apel svijetu od kojega očekuje da komentira samoubilačku kulturnu mantru koja nas kroz povijest lijepi na marginu kojoj smo čak i mi, na nju nalijepljeni,...

U knjizi ima svega. I dobre i loše poezije. Kada sam, nakon prvog listanja knjige, i nakon slušanja pjesnikinja na Arki Fuimani jednome drugome muškarcu, Alenu Kapidžiću, rekao da bi knjizi dobro došla čvršća (čuj mene, čvršća) urednička ruka, ponudio je zanimljiv i dobar odgovor. Rekao je rezolutno, ne! Cijela priča je u tome da se javno pogriješi. Na početku je to jako bitno. Dakle, u svojemu...

Autor je u analitičkom »uvodu« u prvotni izbor pjesnika po prvi put u povijesti hrvatske književne misli razjasnio nešto što se danas, zahvaljujući baš njemu, nameće više manje kao bjelodano. Erozija čakavskog je dvosmjerna i simultana: istovremeno izlazeći iz jezika (varijeteta) u jezik (varijetet) ona dolazi izvana. Izvanjska erozija počiva na jezivoj pretpostavci da je jezik govorni sustav kojega...

Ono što su u 20. stoljeću radile ideologije - uništavale privatnost kroz poništavanje granica između osobnog i kolektivnog, privatnog i javnog - danas rade mediji i sve savršeniji oblici komunikacije. Knjiga Stjepana Balenta »Zbiljna drogerija« lirski je dokument takvog, postemocionalnog vremena. Balent spoznaje činjencu promjene paradigme, on zna da je nadu i utjehu mesijanizma (privremeno, a kako...