Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji. Mi želimo da čitatelj čita našu knjigu jer ju mi smatramo dobrom i važnom, a ne da objavljujemo ono što čitatelj želi. Opet klikabilnost. To nije tako teško i sigurno da bi nam bilo lakše podilaziti, ali mi to ne želimo. To je naš izbor. Istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture (ili bar pokušaj promicanja).

Romanom o koprivničkom knjižaru, tiskaru i nakladniku Vinku Vošickom, Gregur vjerno i uzbudljivu prenosi važne povijesne događaje koji će obilježiti vrijeme između dva svjetska rata, od sarajevskog atentata do Hitlerove aneksije Poljske i dalje. Priča je to o iznevjerenim obećanjima revolucija, oportunizmu junaka i licemjerstvu ljudi.

Studija 'Nakladništvo 2019.' trebala bi koristiti nakladnicima i nositeljima politika koji određuju propise iz domene nakladničkog poslovanja te ujedno i istraživačima nakladništva kao fenomena društvenih znanosti i kreativne industrije.

Intenzitet medijske recepcije Sandorfa izuzetno se podigao prije tri-četiri godine, kada smo se ustalili na produkciji od približno dvadeset i pet knjiga godišnje. Tek tada su mediji i publika zaokružili sliku o Sandorfu, i sada iščekuju da ih svako malo Sandorf iznenadi s nekim novim provokativnim ili enciklopedijskim naslovom. Nije lako zadovoljiti ta očekivanja, ali je jako stimulativno.

Ponekad objavimo neki rukopis za koji unaprijed znamo da neće biti neki hit, ili ulažemo u nešto što za što procijenimo da će, možda jednom biti a u te naslove ulažemo zaradu od komercijalnih knjiga. Cijeli nakladnički svijet tako funkcionira, potpore kao takve ne postoje u ozbiljnom nakladničkom svijetu.