Dakle, “Sjena vjetra” je hit u čistom agregatnom stanju. Bez primjesa medijskog posredovanja i marketinške halabuke. Pamuk se uvijek može prodavati na krilima Nobela. Brown svoje tiraže uvijek može “bildati” na konfliktu s Crkvom... Zafon kod nas zasad “živi” isključivo od svoje priče. Zato je i zanimljivo vidjeti u čemu je “štos” romana “Sjena vjetra”. Što je to Zafonov roman...

Priča o Butchu Cassidyu jedna je od desetaka priča koje je Chatwin sakupio u Patagoniji. Rođeni Argentinac Borges rekao je: «Ničeg nema u Patagoniji. To nije Sahara, no u Argentini ona joj je najbliža. Ne, ničeg nema u Patagoniji». Chatwin se iz te «praznine» vratio sa stotinama literarnih slika i desetinama priča. Kroz devedeset sedam kratkih poglavlja pisao je o mornaru Charleyu Milwardu, «modernom...

«Nagni se kroz prozor» nije zbornik besprijekornih priča, dapače ima u njima i onih pomalo naivnih i nezgrapnih, ali u cjelini svakako posjeduje energetski potencijal i bilo bi dobro da se ovdje ne radi samo o mladalačkom vezivanju uz manifest iz hobija, već i početku ozbiljnijih samostalnih karijera. Eventualizam svakako nije veliki pokret preokreta, ni revolucija na domaćoj sceni, ali je dobrodošao...

Kad netko, kao što je to uspjelo Renatu Baretiću s “Osmim povjerenikom” (2003.), doživi uspjeh kod čitateljske publike, suvereno vlada ljestvicama čitanosti, a pritom zadobije i povjerenje struke, što se manifestiralo s čak pet književnih nagrada, jasno je da su pred njim velika očekivanja. Duhovita priča o Siniši Mesnjaku koji odlazi na izmišljeni otok Trećić, bila je istodobno čitka i...

Je li Bartol baš veliki prorok iz prve polovice 20 st., u to nisam sigurna, prije bih rekla kako se radi o (ne)sretnom poklapanju koje od jedne knjige u jednom posve drugom vremenu učinilo hit, točki preokreta rekao bi M. Gladwell. Bartolov glavni junak izgrađuje potpuni sustav koji se doista zasniva na filozofiji islamizma, no prije je riječ o Bartolovom namjernom uvođenju «egzotike» kako bi se metaforički...

U ljeto 1942. Irene Nemirovsky, francuska spisateljica židovsko-ukrajinskog podrijetla, vodila je svoju životnu utrku s vremenom. Svakog dana pješačila bi desetak kilometara tražeći po šumama idealno mjesto za pisanje. Kad bi ga izabrala, sjela je na vestu, i pisala. Poput smrtno oboljelih bolesnika, čije vrijeme istječe, pokušavala je završiti svoj posljednji rukopis prije no što je francuski...