Kronična besparica, totalna bijeda, prostitucija i svijest o tome kako se uopće nije trebalo nikamo otići, a kad se već otišlo onda je jedini izlaz odlaziti i dalje, u Švedsku, u nepoznato, negdje gdje bi život jednostavno mogao biti bolji – takav je svijet Karakaševih junaka. U takvome svijetu, dakako, svađe među supružnicima, nemanje sluha za dječje potrebe, generacijsko nerazumijevanje i dr....

Škole su mjesta otvorenog i prikrivenog nasilja; svugdje i uvijek. Bernhard je to nasilje iskusio u najgore vrijeme: u nacionalsocijalističkom školskom sustavu četrdesetih. Kako kaže, prvo je bio podvrgnut «nacističkoj povijesnoj laži», a onda je na njeno mjesto došla «katolička povijesna laž». Njegova «kritika» gimnazijskog sustava radikalnija je od Šuvareve: srednje škole treba ukinuti, kao i sva...

No kao politički esej «Koba Grozni» je izvanredan. Amis postavlja nekoliko teza. Prvo: Staljinovi zločini jednaki su Hitlerovim, a neusporedivo gori od carevih. Drugo: zločinačka narav imanentna je i Lenjinu i Trockom, i uopće komunizmu. Treće: žrtve komunizma nisu jednake žrtvama nacizma, tradicionalna ljevica desetljećima ih potiskuje, opravdava, te rangira kao manje vrijedne naspram žrtava nacizma.

Nada Gašić relativno je spretno uklopila svu tu građu u cjelinu, iskazujući se stilski i jezično daleko od debitantskih prosjeka na kakve smo navikli, vješto diferencirajući svoje likove i jezikom koji govore, a ukoliko joj tražimo točno mjesto u redovima recentne proze, mogli bismo reći kako joj je nekako najbliža senzibilitetu tzv. «splitske škole» i socijalnoj satiri. Njezini junaci uglavnom su...

Dok piše o južnjačkoj robovlasničkoj farmi Geraldine Brooks je vrlo blizu opravdanja svoje teme. Gospodin Clement, vlasnik farme «progresivni» je rasist, on ne misli da je robovlasnički poredak nepromjenjiv. «Čak se i veliki Aristotel prevario kad je tvrdio da niti jedna rasa osim Helena ne može postati civilizacijom. Pa ipak smo ovdje, vi i ja, čiji su preci plavo obojani divljaci koji su glodali kosti...

Iako primarno vezani uz novinarski, junaci ovoga romana mnogo se više bave jednim drugim miljeom - čime i otvaraju jednu od glavnih tema - a to je funkcioniranje književnog života u nas. Princip objavljivanja knjiga, pisanja kritika, dodjeljivanja književnih nagrada i temeljno pitanje može li se danas biti uspješan pisac ukoliko se već ranije u javnosti ne poseduje prepoznatljiv «brand» vlastitog imena, u...