U svojoj osnovi, Musilov esej podučava onome čemu su podučavali stari Grci, ili, još drevnije, istočnjački mudraci (koje i profesor, književnik, kazališni režiser, urednik Matko Sršen spominje u svom izvanrednom predgovoru u ovoj maloj knjizi) – a to je mjera, vladanje sobom prije svega, kao prvi preduvjet da se gluposti zatvaraju vrata.

Vanda Mikšić svojom je znanstveno opremljenom studijom proizvela spretan spoj prakse i teorije prevođenja, uzimajući u obzir metodološke smjernice ponajprije traduktologije, lingvistike i znanosti o književnosti, a potom se usmjeravajući i diskursnim teorijama, semiotici, filozofiji itd. Studija se tako, čak i ako nismo traduktolozi ili prevoditelji, čita lako, a njezina je posebnost što detaljnije...

Knjiga 'Školski sat' Massima Recalcatija uzbudljiv je tekst o učenju, učenicima i učiteljima koji pokreću želju za putovanjem, u kojem škola otvara svjetove. Kao što i Recalcati kaže, 'glavna je teza ove knjige to da je ono što preostaje od Škole upravo nezamjenjiva uloga nastavnika. Njegova je svrha otvoriti učenika prema kulturi kao mjestu 'humanizacije života', učiniti mogućim susret s erotskom...

Usporedimo li 'postulate' iznesene u završnom, desetak godina starom 'Prijedlogu za ukinuće hrvatske književnosti', lako ćemo primijetiti da je praksa na koju je Pavličić tada ironijom upozorio znatno uznapredovala. Do te mjere da broj lajkova ili objava na čijoj Facebook stranici pojedini autorice i autori u svojim biografijama ističu kao referencu. Da ne govorimo o tragikomičnom udjelu 'višestruko...

Jedan od razloga globalne popularnosti ove knjige vezan baš za vrlo precizan opis roditelja koji manipulira 'darom slobode' svog djeteta: tobože samo navija za mališanov uspjeh, pretvara se kako mu nastoji pružiti maksimum životnih mogućnosti, ali zapravo nikada ne prestaje emocionalno programirati svoje dijete, kradući mu elementarnu autonomiju.