Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Razgovor ×

Razgovor • 09.10.2014.

Kjell Westö : To što se sada događa u meni više provocira novinara nego li pisca

Finska povijest prepuna je skrivenih, latentnih konflikata i tabua, događaja o kojima se nije pisalo. Sve više sam bivao okupiran tom temom. Krenuo sam s dvije zbirke pjesama i dvije zbirke kratkih priča, a cilj mi je bio postati pisac koji dokumentira današnji, stvarni, stvarnosniji život, ako želite. I mene čudi što pišem povijesne romane, ali ipak, ja očito jesam proizvod vremena socijalnog razvoja. Kod...
Razgovor • 05.10.2014.

Damir Karakaš : Još uvijek vjerujem da je koš najbolji piščev prijatelj

Nisam nikada maštao o tome da ću biti pisac, svirao sam, crtao, još u srednjoj školi radio za tadašnje najvažnije novine u Jugoslaviji, davao intervjue, a pisanje se dogodilo sasvim spontano. Jednog dana počeo sam tući po pisaćoj mašini, to iskrenje riječi mi se dopalo i zapalilo me za pisanje.
Razgovor • 30.09.2014.

Bora Ćosić : Knjiga je jedno pastorče, pojava bez roditelja

Tokom svoje prakse počeo sam sustavno da koristim nekoliko hrvatskih izraza i ponekad ijekavicu. Danas ne mogu da napišem "dete" nego "dijete" jer kad kažem dete, ispada kao da nema nogu. Ne mogu napisati "povest" nego "povijest". I s time su se morali pomiriti moji lektori i izdavači. Naravno, ovo sve se gubi kada se prevede, ali dok smo u našem miljeu, to je taj mišung, donekle prirodan, ipak sam u Hrvatskoj...
Razgovor • 26.09.2014.

Mihail Šiškin : Šutnja je podržavanje zla

Kao pisac sam iznimno frustriran. Tek sada shvaćam što su njemački pisci u počecima nacizma proživljavali, kako su se osjećali. Naime, knjige nisu mogle pomoći u zaustavljanju rata. Ljudi nisu čitali knjige već su slijepo slijedili Vođu. U rat. To je grozan osjećaj bespomoćnosti. Kao građanin se želim ponositi, kao i svatko drugi, zemljom iz koje dolazim. Rusija mi onemogućuje da se njome ponosim,...
Razgovor • 22.09.2014.

Ivan Šamija : Ne znam što točno znači željeti pisati poeziju

Dobro znam što znači željeti napisati točno određenu pjesmu. Ta želja i rad na tome, koji kod mene uključuje i puno rada prije samog zapisivanja, vjerojatno su najautentičnije i najneotuđivije pjesničko iskustvo. Kakva će biti ta pjesma ovisi o puno drugih stvari uz samu želju. Odgovornost pjesnika je da živi na način koji pogoduje toj želji i radu koji proizlazi iz te želje. Druge želje koje bi...
Razgovor • 31.07.2014.

Lovro Škopljanac : Nema teksta kojeg ne vrijedi pročitati do kraja

Razlog zbog kojeg sam odlučio pisati o književnosti u kontekstu pamćenja jest što u literaturi nisam našao odgovor na pitanje što o književnosti misli (provjereno), kako književnost pamti, kako se prema književnosti odnosi većina čitatelja, neprofesionalnih čitatelja, po mojoj procjeni simboličnih (barem) devedeset i devet posto.
Razgovor • 25.07.2014.

Sandra Uskoković : Oduvijek me intrigirao odnos moderniteta i tradicije

Moja knjiga je prva kritička studija koja komparativno analizira američku i europsku konzervatorsku politiku. Naime, ne postoji nijedna studija koja kroz tako sveobuhvatan komparativan odnos obrađuje odnos suvremenosti i tradicije kad je riječ o pitanjima suvremenog urbanog oblikovanja.
Razgovor • 17.07.2014.

Marina Vujčić : Književnost je moja zavjetrina od stvarnosti

Književnost je moja zavjetrina od stvarnosti, bez obzira je li riječ o čitanju ili pisanju. Kad pišem, osiguravam sebi paralelnu stvarnost u kojoj je sve po mom. Na fabulu svakodnevnog života ne možemo uvijek utjecati, pa je ugodno skloniti se u svoj rukavac fikcije, u život mimo vanjskog svijeta u kojemu su čak i loše stvari bezopasne.