I dok trojac M. Jergović - N. Popović - T. Čadež ne trepnuvši omalovažava Voland&Quist i druge nezavisne izdavače, u njemačkim književnim i nakladničkim krugovima nikome to ne bi palo na pamet učiniti. Kad sam lani urednicu Spiegel Onlinea upitao kako je došla do mojeg romana, iznenađeno me je pogledala i rekla da ona naročito pažljivo motri što rade nezavisni izdavači. Ovdje se, rekla je, dobro...

Posljednjih su se tjedana u hrvatskim medijima pojavili prilozi u kojima se osporava koncept nastupa Hrvatske na Sajmu knjiga u Leipzigu u ožujku 2008. I prije detaljne objave programa nastupa neki novinari nisu žalili truda u pokušaju da proizvedu "atraktivnu" novinarsku temu (čitaj: skandal), baš kao što su i pojedini pisci i urednici dali oduška vlastitoj sujeti. Stoga objavljujemo tekst otvorenog...

Povodom izložbe "Umjetničko oblikovanje knjige u Latviji" koju organiziraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Nacionalna knjižnica Latvije, prenosimo kratak sažetak, tj. kronologiju umjetničkog oblikovanja knjige u Latviji. Izložba "Umjetničko oblikovanje knjige u Latviji" odabranim knjigama, slikom i riječju ilustrira procese umjetničkog oblikovanja knjige u Latviji, a otvara se u srijedu,...

Specijalni prilog leipziškog gradskog magazina Kreuzer, koji tradicionalno izlazi kao neslužbeni program Sajma (u službenom katalogu kao i na internetu su naravno najavljeni svi nastupi hrvatskih autora i urednika), osvanuo je sa fotografijom Ede Popovića na naslovnici. No, to nije bilo sve od Ede Popovića - unutra je i njegov tekst o novijoj hrvatskoj literaturi. Za one koje zanima o čemu se to raspisao Edo u...

Koliko zapravo urednici u Hrvatskoj rade na rukopisima, prvenstveno domaćih autora, kolika je njihova zasluga za finalni ''proizvod'', može li se govoriti o tome da su u nekim slučajevima gotovo koautori ili ih većina piščev rukopis samo proslijedi u tisak nakon eventualne lekture? Na traženje odgovara na ta pitanja uputila se novinarka Vjesnika, Barbara Matejčić, a što o tome kažu domaći urednici a što...

Godina na izmaku, kada je riječ o domaćoj prozi, konačno je počela naznačavati određene promjene. Nakon svojevrsnog zatišja u kojem je sve postalo nekako viđeno/čitano – stvarnosna proza, znana imena i pripovjedni modeli, pisci-novinari i teme rata, tranzicije i kapitalizma na domaći način – konačno su iz virtualnih podruma počele izlaziti nove mlade snage književne budućnosti.