Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Tema ×

Tema • 30.03.2008.

Patnje mladog Čadeža

On, Čadež, na sajam je stigao kao član navrat-nalajpcig formirane delegacije HDP-a, po svemu sudeći kao delegat ogranka "Novi članovi". Nije nastupio nigdje, nije predstavljao ništa. Otud, vjerojatno, njegova tvrdnja da je hrvatskih nastupa bilo "toliko da ih je na kraju bilo i viška". Svi živi nastupaju, na sve strane, na sajmu i po gradu, a hrvatskog pisca Tomislava Čadeža nigdje, ni s monologom nit s...
Tema • 23.03.2008.

Edo Popović : Poslije Leipziga

I dok trojac M. Jergović - N. Popović - T. Čadež ne trepnuvši omalovažava Voland&Quist i druge nezavisne izdavače, u njemačkim književnim i nakladničkim krugovima nikome to ne bi palo na pamet učiniti. Kad sam lani urednicu Spiegel Onlinea upitao kako je došla do mojeg romana, iznenađeno me je pogledala i rekla da ona naročito pažljivo motri što rade nezavisni izdavači. Ovdje se, rekla je, dobro...
Tema • 10.02.2008.

Otvoreno pismo Alide Bremer i Györgyja Dalosa

Posljednjih su se tjedana u hrvatskim medijima pojavili prilozi u kojima se osporava koncept nastupa Hrvatske na Sajmu knjiga u Leipzigu u ožujku 2008. I prije detaljne objave programa nastupa neki novinari nisu žalili truda u pokušaju da proizvedu "atraktivnu" novinarsku temu (čitaj: skandal), baš kao što su i pojedini pisci i urednici dali oduška vlastitoj sujeti. Stoga objavljujemo tekst otvorenog...
Tema • 19.11.2007.

Kronologija umjetničkog oblikovanja knjige u Latviji

Povodom izložbe "Umjetničko oblikovanje knjige u Latviji" koju organiziraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Nacionalna knjižnica Latvije, prenosimo kratak sažetak, tj. kronologiju umjetničkog oblikovanja knjige u Latviji. Izložba "Umjetničko oblikovanje knjige u Latviji" odabranim knjigama, slikom i riječju ilustrira procese umjetničkog oblikovanja knjige u Latviji, a otvara se u srijedu,...
Tema • 14.11.2007.

Poljsko tržište knjiga

I Poljska dijeli neke probleme s većinom zapadnih tržišta, na primjer male knjižare sve teže opstaju, ali s obzirom da u Poljskoj ima 2520 knjižara (prije deset godina ih je bilo 3500) još uvijek svako manje mjesto ima makar jednu aktivnu (i k tome, izdavaštvo i knjižarstvo su odvojeni što znači da nemaju nakladničkih knjižara). K tome i okrupnjavanje izdavača je dobro poznato, ali se ono ne svodi tek...
Tema • 22.03.2007.

Urednik i njegov pisac

Koliko zapravo urednici u Hrvatskoj rade na rukopisima, prvenstveno domaćih autora, kolika je njihova zasluga za finalni ''proizvod'', može li se govoriti o tome da su u nekim slučajevima gotovo koautori ili ih većina piščev rukopis samo proslijedi u tisak nakon eventualne lekture? Na traženje odgovara na ta pitanja uputila se novinarka Vjesnika, Barbara Matejčić, a što o tome kažu domaći urednici a što...
Tema • 04.01.2007.

Prozna berba 2006.

Godina na izmaku, kada je riječ o domaćoj prozi, konačno je počela naznačavati određene promjene. Nakon svojevrsnog zatišja u kojem je sve postalo nekako viđeno/čitano – stvarnosna proza, znana imena i pripovjedni modeli, pisci-novinari i teme rata, tranzicije i kapitalizma na domaći način – konačno su iz virtualnih podruma počele izlaziti nove mlade snage književne budućnosti.
Tema • 13.07.2006.

Dragan Jurak : Tko se skriva iza pseudonima?

Čudo je da se pisci uopće potpisuju pravim imenom. Poezija je elegantna. Ona više prikriva nego otkriva. No proza je “radio Mileva”... Moglo bi se reći da je broj pseudonima u domaćoj i svjetskoj literaturi gotovo zanemariv u odnosu na konflikte i neugodnosti koje piscima stvara objavljivanje pod vlastitim imenom. No razlozi upotrebe pseudonima, ne računajući one političke, često su vrlo jednostavni....