Od pojedinačne kuknjave nema previše koristi, stoga Moderna vremena Info objavljuju javni poziv za raspravu oko položaja knjige u Hrvatskoj s željom da svi zainteresirani sudionici na hrvatskom tržištu knjiga, svi bitni čimbenici tzv. lanca knjige, svojim promišljanjima i idejama pomognu da zajedničkim naporom unaprijedimo dramatično urušeno stanje knjiškog sektora, kao i sveukupne odnose u njemu....

Iako su se i jučer (utorak) tijekom dana pojavljivale i nove reakcije aktera u ovoj polemici (Kuljiš, Dežulović, Visković), namjerno ih nismo bili posebno prezentirali već smo ih odlučili skupno objaviti (u obliku posebnih dodataka ili objavljivanjem poveznica na izvor), prvenstveno iz razloga što nismo željeli da se Moderna vremena Info preko noći prometnu u oglasnu ploču preko koje će se...

Jergovićev je osnovni problem u tome što je on u kroničnom nesporazumu sa stvarnošću, što se ne bi nikoga posebno ticalo da je on neki benigni čudak, a ne čovjek koji, kako je to lakonski dijagnosticirao Rade Jarak, već godinama terorizira kompletnu hrvatsku kulturnu scenu. Jergović, naime, živi u dalekoj prošlosti, u kojoj su bili mogući golemi hrastovi poput Andrića, Krleže, Malrauxa, Grassa, u...

Ulaganje u pisanje nije ulaganje u hladni pogon, nego čisti input proizvodnji, međutim - naši su birokratski običaji takvi da tamo gdje nema hladnog pogona, nema ni modela. Nema modela, a nije ga ni nitko tražio. Tu ozbiljan dio krivnje leži i na samim piscima koji svoj položaj shvaćaju običajno i već "prirodno" - kako su o svom statusu mislili i kmetovi u feudalizmu - a bilo je čak i takvih koji su, u...

Mnogi ljubitelji književnosti, pa i oni obrazovaniji, za ime Ðure Vilovića danas i ne znaju iako se nipošto ne može reći da je njegov literarni opus beznačajan. Zašto je Vilović, pisac koji je tridesetih godina prošlog stoljeća bio u središtu zanimanja, jedan od tada najpopularnijih prozaika, u čijoj je sjeni neko vrijeme bio i Krleža, poslije Drugog svjetskog rata prešućivan i pao u zaborav?

Problem s nepostojanjem osječke književne scene, grada koji u svojoj povijesti pamti puno sretnije i kreativnije trenutke za što i ne treba ići daleko u prošlost, promatraču izvana prije svega razotkriva se u na specifičan način postavljenim čvrstim centrima lokalne književne moći kojima već desetljećima vladaju osrednji, lokalni pisci koje su pojedini kritičari, iz lokalpatriotskih razloga,...