IZDVOJENO NAJNOVIJE PREPORUKE E-SERVIS KORISNO ZABAVA PRESS & PR
Naslovnica > Korisno > KALENDAR
17.05.2012 četvrtak
Lars  Gustafsson

Lars Gustafsson

- švedski književnik
( Västerås, 17.05.1936 - )

Studirao povijest književnosti, estetiku i sociologiju na Sveučilištu u Upsali. 1978 doktorirao filozofiju na istom Sveučilištu. Prvu knjigu, roman "Zadnji dani i smrt pjesnika Brumberga" ("Poeten Brumbergs sista dagar och död" ) objavio 1961. Iste godine počinje raditi u izdavačkoj kući Bonniers.

U tom periodu sklapa mnoge međunarodne kontakte od kojih se najvažnijim čini poznanstvo sa Magnusom Escensbergom. Postaje član Grupe 47, dobiva stipendiju DAAD i 1972. godine dolazi u Istočni Berlin gdje će, za dvije godine, napisati nekoliko knjiga. 1974. godine odlazi u SAD i počinje predavati germanistiku i filozofiju na Sveučilištu Austin u Teksasu.

Njegova spisateljska produkcija je ogromna; objavio je preko osamdeset knjiga, dobitinik je brojnih skandinavskih i svjetskih književnih nagrada i priznanja. Djela su mu prevedena na dvadesetak svjetskih jezika.

Više:
Zarez

15.05.2012 utorak
Mihail Bulgakov

Mihail Bulgakov

- ruski prozaik i dramatičar
( Kijev, 15.05.1891 - Moskva,10.03.1940 )

Završio studij medicine u Kijevu, te nekoliko godina bio liječnik po malim mjestima. Od početka 1920-ih godina živi u Moskvi. Druži se s mladim prozaicima nove generacije (Babelj, Oleša, Paustovski, Petrov) i piše prve pripovijetke u realističnom stilu, da bi uskoro razvio osebujan autorski stil, preoblikujući gogoljevsku tradiciju groteske, fantastike i društvene satire.
Osim proze (pripovijetke "Pseće srce", "Kobna jaja", romani "Bijela garda" i "Kazališni roman"), Bulgakov piše i drame ("Dani Turbinih", dramatizacija romana "Bijela garda", "Zojkin stan", "Crveni otok", "Gospodin de Moliere", "Don Quijote"), aktivno se bavi kazališnim radom.

U tvrdim godinama staljinizma i socrealističke književne dogme Bulgakov je bio poznat uglavnom kao dramski pisac promjenljive sreće, često dolazeći u sukobe s vlašću i službenom kritikom. Za života je objavio samo jednu knjigu (pripovijetke "Đavolijada", 1925), a drame su mu često zabranjivane ili skidane s repertoara.

Najznamenitiji Bulgakovljev roman, remek-djelo "Majstor i Margarita" (1928-40), na kojemu je Bulgakov radio desetak posljednjih godina svog života, prvi put je objavljen četvrt stoljeća nakon autorove smrti u nepotpunom obliku, 1966. u časopisu "Moskva", a u cjelovitoj verziji 1969. u Frankfurtu. Danas se ovaj roman smatra najvećim ruskim romanom dvadesetog stoljeća.

Mihail Bulgakov pripadao je kategoriji književnika-umjetnika koji umiru nemoćni u borbi sa zbiljom svojega vremena i estetskim normama književnog razdoblja, pa tek nakon smrti doživljavaju priznanja i uvode se u književne panteone nacionalnih književnosti. Velik dio njegovog stvaranja otkriven je nakon njegove smrti, a tek u pedesetim i šezdesetim godinama njegova djela doživjela su priznanje u vlastitoj domovini, kada su se mnoga od njih po prvi puta prikazala čitateljskoj publici. Njegovo dugotrajno hrvanje, okrunjeno je pobjedom trajanja umjetnosti nad prolaznošću vlasti. Kao što u romanu "Majstor i Margarita", Majstor potkraj romana s Wolandovom/Sotoninom svitom odlazi u vječnost, jednako je tako Bulgakov ovim romanom zajahao besmrtnost, a umjetnost se pokazala, baš kao i u romanu (“Rukopisi ne gore”), trajnijom od bilo koje vlasti.

Više!

11.05.2012 petak
Sibila Petlevski

Sibila Petlevski

- hrvatska književnica
( Zagreb, 11.05.1964 - )

Književnica, znanstvenica, autorica pjesničkih, proznih, kazališno-teorijskih knjiga i dramskih tekstova, prevoditeljica, sveučilišna profesorica, urednica i performerica rođena u Zagrebu. Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje dramatologiju na Akademiji dramske umjetnosti. Dopisna članica francuske pjesničke akademije L'Académie Mallarmé. Dobitnica godišnje Nagrade Vladimir Nazor za književnost, međunarodne nagrade Poeteka za knjigu «Spojena lica» i Nagrade Petar Brečić za teorijsku dramaturgiju. Njezina drama «Ledeni general» izabrana je u međunarodnoj selekciji Berliner Festspiele - Stückemarkt 2005.

Prevođena i antologizirana autorica, zastupljena u više nacionalnih i nekoliko međunarodnih antologija poput antologije svjetske književnosti “50: A Celebration of Sun & Moon Classics” (Los Angeles, 1995.) gdje je zastupljena sonetima izvorno pisanim na engleskom jeziku. Nastupala na svim važnijim svjetskim književnim festivalima.

Urednica u domaćim i stranim časopisima. Od 1993. do 1995. godine uređivala je književne stranice dvotjednika za kulturu "Vijenac", od 2001. do 2004. bila je urednica hrvatske poezije u međunarodnom elektroničkom časopisu www.poetryinternational.org ugledne europske pjesničke fundacije «The Poetry International Foundation» u Rotterdamu. Od 2003. članica je međunarodnog uredništva "Sarajevskih sveski". Od 2001-2005. predsjednica Hrvatskog centra PEN-a. Članica uprave Međunarodnog PEN-a – the Board of International PEN.


Osobne stranice:

sibilapetlevski.com

   sljedeća 3 >>
PRETRAŽIVANJE
tekstova kataloga
OGLASI

ARHIVA KALENDAR
13.11.07
11.05.07
25.04.07
12.03.07
11.03.07
09.03.07
Izdvojeno / Najnovije / Bestseleri / E-servis / Korisno / Zabava / Press & PR
Sva prava pridržana © MV info d.o.o. 2005.-2008.