 |
| 15.05.2012 utorak |
|
Mihail Bulgakov
- ruski prozaik i dramatičar
( Kijev,
15.05.1891
-
Moskva,10.03.1940 )
Završio studij medicine u Kijevu, te nekoliko godina bio liječnik po malim mjestima. Od početka 1920-ih godina živi u Moskvi. Druži se s mladim prozaicima nove generacije (Babelj, Oleša, Paustovski, Petrov) i piše prve pripovijetke u realističnom stilu, da bi uskoro razvio osebujan autorski stil, preoblikujući gogoljevsku tradiciju groteske, fantastike i društvene satire.
Osim proze (pripovijetke "Pseće srce", "Kobna jaja", romani "Bijela garda" i "Kazališni roman"), Bulgakov piše i drame ("Dani Turbinih", dramatizacija romana "Bijela garda", "Zojkin stan", "Crveni otok", "Gospodin de Moliere", "Don Quijote"), aktivno se bavi kazališnim radom.
U tvrdim godinama staljinizma i socrealističke književne dogme Bulgakov je bio poznat uglavnom kao dramski pisac promjenljive sreće, često dolazeći u sukobe s vlašću i službenom kritikom. Za života je objavio samo jednu knjigu (pripovijetke "Đavolijada", 1925), a drame su mu često zabranjivane ili skidane s repertoara.
Najznamenitiji Bulgakovljev roman, remek-djelo "Majstor i Margarita" (1928-40), na kojemu je Bulgakov radio desetak posljednjih godina svog života, prvi put je objavljen četvrt stoljeća nakon autorove smrti u nepotpunom obliku, 1966. u časopisu "Moskva", a u cjelovitoj verziji 1969. u Frankfurtu. Danas se ovaj roman smatra najvećim ruskim romanom dvadesetog stoljeća.
Mihail Bulgakov pripadao je kategoriji književnika-umjetnika koji umiru nemoćni u borbi sa zbiljom svojega vremena i estetskim normama književnog razdoblja, pa tek nakon smrti doživljavaju priznanja i uvode se u književne panteone nacionalnih književnosti. Velik dio njegovog stvaranja otkriven je nakon njegove smrti, a tek u pedesetim i šezdesetim godinama njegova djela doživjela su priznanje u vlastitoj domovini, kada su se mnoga od njih po prvi puta prikazala čitateljskoj publici. Njegovo dugotrajno hrvanje, okrunjeno je pobjedom trajanja umjetnosti nad prolaznošću vlasti. Kao što u romanu "Majstor i Margarita", Majstor potkraj romana s Wolandovom/Sotoninom svitom odlazi u vječnost, jednako je tako Bulgakov ovim romanom zajahao besmrtnost, a umjetnost se pokazala, baš kao i u romanu (“Rukopisi ne gore”), trajnijom od bilo koje vlasti.
Više!
|
|
 |
|
| 11.05.2012 petak |
|
Sibila Petlevski
- hrvatska književnica
( Zagreb,
11.05.1964
-
)
Književnica, znanstvenica, autorica pjesničkih, proznih, kazališno-teorijskih knjiga i dramskih tekstova, prevoditeljica, sveučilišna profesorica, urednica i performerica rođena u Zagrebu. Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predaje dramatologiju na Akademiji dramske umjetnosti. Dopisna članica francuske pjesničke akademije L'Académie Mallarmé. Dobitnica godišnje Nagrade Vladimir Nazor za književnost, međunarodne nagrade Poeteka za knjigu «Spojena lica» i Nagrade Petar Brečić za teorijsku dramaturgiju. Njezina drama «Ledeni general» izabrana je u međunarodnoj selekciji Berliner Festspiele - Stückemarkt 2005.
Prevođena i antologizirana autorica, zastupljena u više nacionalnih i nekoliko međunarodnih antologija poput antologije svjetske književnosti “50: A Celebration of Sun & Moon Classics” (Los Angeles, 1995.) gdje je zastupljena sonetima izvorno pisanim na engleskom jeziku. Nastupala na svim važnijim svjetskim književnim festivalima.
Urednica u domaćim i stranim časopisima. Od 1993. do 1995. godine uređivala je književne stranice dvotjednika za kulturu "Vijenac", od 2001. do 2004. bila je urednica hrvatske poezije u međunarodnom elektroničkom časopisu www.poetryinternational.org
ugledne europske pjesničke fundacije «The Poetry International Foundation» u Rotterdamu. Od 2003. članica je međunarodnog uredništva "Sarajevskih sveski". Od 2001-2005. predsjednica Hrvatskog centra PEN-a. Članica uprave Međunarodnog PEN-a – the Board of International PEN.
Osobne stranice:
sibilapetlevski.com
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
ARHIVA KALENDAR
13.11.07
11.05.07
25.04.07
12.03.07
11.03.07
09.03.07
|
|
