“Ovaj znanstvenoistraživački rad se, osim uvoda, sastoji od tri dijela i zaglavka, koji su različito strukturirani, pa su stoga i metode prilagođavane zahtjevima pojedinih istraživačkih ili problemskih cjelina.

U prvom dijelu — koji je odredio i sintetički obradio glavne povijesne čimbenike i događaje koji su prethodili represivnosti jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine te u prvom poglavlju drugog dijela koji je kritički prikazao dosadašnje spoznaje o toj represiji — korištene su različite metode; od analitičkih do sintetičkih, kao i opće racionalne i logičke metode. Primjerice, prvo se poglavlje prvog dijela najvećim dijelom koristilo postojećim znanstvenim spoznajama i radovima, na temelju kojih su pomoću općih logičkih i sintetičkih metoda prikazani i interpretirani međunarodni povijesni procesi i okolnosti koji su bitno utjecali na uspostavu druge Jugoslavije i njenog totalitarnog režima. Drugo poglavlje prvog dijela, u kojem je istražen proces nastanka komunističke vlasti druge Jugoslavije, osobito njena represivna sastavnica, uglavnom se temelji na analizi izvornih dokumenata.
Prema tome, kada se zbirno govori o metodama istraživanja koje su primjenjivane u prvom dijelu rada, može se reći kako su u znatnoj mjeri korištene metode koje nisu tipične samo za historijsku znanost.
Nasuprot tome, kad se promatraju metode koje su korištene u drugom i trećem dijelu knjige, onda se može zaključiti kako je najvećim dijelom riječ o metodama koje se u svojim inačicama smatraju tipičnima za historijsku znanost. Razlog tome je jednostavan. Naime, drugi dio knjige je za predmet svog istraživanja imao problem represivnosti jugoslavenskog sustava, a treći dio je istražio jugoslavenske poratne zločine nad Hrvatima što do sada nije znanstveno (ni na druge načine) istraživano. Osim toga, istraživanje u trećem dijelu knjige se najvećim dijelom temeljilo na izvornoj građi koja do sada uopće nije bila korištena niti spominjana u drugim istraživanjima.

Kad se tome još nadoda, kako se radi o temi čiji je prostorni, vremenski pa i predmetni okvir mogao biti jasno određen, onda se može zaključiti kako se u drugom dijelu radilo o tipičnoj analitičko-dubinskoj istraživačkoj temi historijske znanosti. U metodologijskom smislu, to je značilo da su nužno morali biti korišteni svi stupnjevi znanstveno- istraživačkog procesa, od postavljanja problema, heuristike, otčitavanja obavijesti, vanjske i unutrašnje kritike izvora, te utvrđivanja jednostavnih i složenih činjenica do kauzalnih objašnjenja te uspostavljanja jednostavnih konstrukcija i sinteza. Izvori su u ovom dijelu bili dostatni za utvrđivanje većine činjenica pa je prevladavao induktivni pristup, a korištene su kvalitativne i kvantitativne metode te odgovarajući pokazatelji.

U zaključnom dijelu knjige nalaze se sintetizirane spoznaje o represivnosti jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine, koje se uglavnom temelje na prijašnjim dijelovima knjige te drugim izvorima i radovima. Sukladno metodama suvremene historijske znanosti, ta je tema kauzalno uklopljena u širi vremenski, prostorni i problemski povijesni kontekst, s jasnim naznakama o razini istraženosti koja se ovim radom postigla u pogledu pojedinih historiografskih (jednostavnih i složenih) činjenica.

Isto tako, historiografske konstrukcije i interpretacije nastojale su biti podupirane i objašnjenjima s politološkog, pravnog, demografskog i sociopsihologijskog područja. S jedne strane, to je činjeno kako bi se što većim približavanjem stvarnosti osnažila argumentacija, a s druge strane kako bi se naznačila složenost i otvorenost ove teme za interdisciplinarna istraživanja. I jedno i drugo sukladno je motrištu koje historijsku znanost, koncepcijski i metodologijski, smatra otvorenom za intenzivniju suradnju s ostalim društvenim znanostima."

( iz “Uvoda” autora Josipa Jurčevića )

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.