Mladi kadar moderno pristupa prevođenju i unosi svježinu u prežvakane mitove o tome kako se što mora, smije ili ne smije – i time ulijeva povjerenje u podizanje prevoditeljske struke, a napose i znanosti o prevođenju na jednu višu razinu, što bi se pozitivno moglo odraziti i na uvjete rada. Taj me razvoj iznimno veseli!

Baveći se ovim poslom stalno nešto učim, ne samo o svijetovima i stvarima i pojavama u tekstovima koje prevodim, nego i o sebi i svojem odnosu prema jeziku i tekstu. Tu su i susreti i kontakti s ljudima kojih bez prevođenja možda ne bi bilo: s piscima, drugim prevoditeljima, raznim informantima u liku biologa i stručnjaka za nazive ptica, sveučilišnog profesora emeritusa specijaliziranog za srednjovjekovne...

Mislim da najveći izazov za svakog prevodioca predstavlja sam početak rada na prijevodu, kada ste primorani 'iščitati' autora, 'ući' u njegov stil, 'pogoditi' ton kojim progovara, 'uhvatiti' ga u pisanju. To traje neko vrijeme, ovisno o samom autoru, tipu djela koje prevodite i kakav vam je dan. Kad se sve to posloži, prijevod počne teći, a prevodilac se poistovjeti s tekstom i autorom kojega prevodi, sve je...

Ponosna sam da sam s ovih desetak naslova suvremenih bugarskih autora odškrinula vrata i potpirila zanimanje za do jučer malo poznatu književnost te da nikome više ne moram objašnjavati „zašto baš bugarki jezik?!?“, a izdavače uvjeravati da se isplati ulagati u bugarske pisce. Priznanje za to sam dobila i 2016. godine u vidu nagrade Nacionalnog centra za knjigu Pero kao najbolja prevoditeljica s...

Jedna je od najvećih vrijednosti posla književnog prevoditelja to što stalno učite, otkrivate, saznajete. Baš svaki 'ozbiljan' roman zahtijeva od prevoditelja istraživanje, proučavanje, bilo da je riječ o baletu, poljoprivrednoj mehanizaciji, medicini ili bilo kojem drugom području ljudskih nastojanja i preokupacija. Malo je zanimanja koja čovjeka toliko izlažu raznovrsnosti saznanja i spoznaja.