Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Prevoditelj predstavlja • Piše: MV Info • 08.01.2020.

Prevoditelj predstavlja: Anja Majnarić

Anja Majnarić (foto: Anja Podhraški)

Ukratko o meni:

I prije nego što sam službeno diplomirala, engleski jezik i sociologiju, posvetila sam se isključivo književnom prevođenju. Ima tome sad već trinaest godina. Imala sam sreću da sam dosta rano otkrila svoj poziv, iako nisam imala pojma “što želim biti kad odrastem” kad sam upisivala faks. Svemu je kumovala jedna radionica književnog prevođenja na kojoj su moj prijevod nagradili dvotjednim rezidencijalnim boravkom u Irskoj. Bio mi je to prvi susret s književnim prevođenjem i ljubav na prvi pogled. Nakon godine dana prevođenja dosadnih dokumenata u jednoj tvrtci odvažila sam se poslati životopis nekolicini nakladnika i tad mi je Algoritam ponudio probni prijevod, a zatim i cijelu knjigu i otad zapravo nisam stala.

Na prvom razgovoru urednik me pitao kakve knjige volim i što bih voljela prevoditi. Drsko sam odgovorila da želim Stephena Kinga, ali i da znam da im njega već, i to sjajno, prevodi Božica Jakovlev. Nekoliko godina poslije dočekala sam svojeg Kinga, a u međuvremenu sam za njih prevela dvadeset i kusur naslova, uglavnom fantastike i stripova.

Iako me danas većinom znaju kao prevoditeljicu s norveškog, dugo sam prevodila samo s engleskog. Nakon odslušanog modula norveškog na Filozofskom fakultetu, urednik Frakture predložio mi je da za njih prevedem jedan norveški krimić, i nakon toga su me zapravo počeli sve više tražiti za norveški. Nakupilo se otad svačega, od Knausgårdove Moje borbe pa do nekih sjajnih klasika i suvremenih naslova.

Nešto novo, nešto staro:

Tamara Drewe Simmonds Posy
Kad vrag drži svijeću Fossum Karin

Od starijih naslova izdvojila bih jedan sjajan strip koji je nakon kraha Algoritma vjerojatno teško naći, osim u knjižnicama. Tamara Drewe britanske autorice Posy Simmonds nadahnuta je viktorijanskim romanom Thomasa Hardyja Daleko od bjesomučne gomile. Glavna se junakinja nakon poduljeg izbivanja vraća u rodno mjesto gdje postaje predmet želja dokonih muškaraca i glavna meta tračeva. Volim prevoditi stripove, a ovaj je bio vrlo zabavan i slojevit.

Jedan ne toliko star prijevod koji nije dobio zasluženu pozornost roman je norveške majstorice krimića Karin Fossum Kad vrag drži svijeću (Edicije Božićević). Fossum se nikad ne ulijeni, svaki joj je roman drukčiji, ili ispričan iz perspektive počinitelja, ili žrtve, ili ima neki neočekivan rasplet, ali uvijek se više bavi psihološkim i socijalnim uzrocima zločina nego klasičnim traženjem krivca. Tko se vuka boji još je jedan njezin naslov koji sam prevela, meni možda čak i draži. 

Najdraži naslovi:

Fahrenheit 451 Bradbury Ray
Trenutak slobode Bjøerneboe Jens
Krivnja oštrice Abercrombie Joe

Imala sam čast prevesti Fahrenheit 451 Raya Bradburyja, jednu od mojih omiljenih knjiga. Objavio ga je Algoritam u suradnji s Jutarnjim listom u najružnijem i najjeftinijem mogućem izdanju za kioske, i zato sam bila presretna kad je Ana Silić iz nakladničke kuće Vorto Palabra ljetos odlučila reizdati Fahrenheit s poštenom naslovnicom. Priča je to koja ne zastarijeva, svakako jedno od remekdjela svjetske književnosti.

Jens Bjørneboe norveški je mračnjak i omiljeni klasik donedavno nepoznat kod nas. Zoran Senta iz DAF-a čuvao ga je dvadesetak godina i čekao pravi čas da ga objavi. Prevela sam Jensovu trilogiju Povijest bestijalnosti koja se sastoji od tri genijalna romana o negativnim stranama ljudske prirode (Trenutak slobode, Barutana, Tišina), od inkvizicije, genocida, kolonijalizma, ratnih zločina do smrtne kazne. Osim jezivih opisa svih tih zvjerstava koje sam nerijetko prevodila plačući, Bjørneboeove knjige vrve divnim poetičnim ulomcima i duhovitim crticama. Zaista mogu reći da ga obožavam. Nije naodmet ni to što su knjige divno opremljene, prava mala umjetnička djela.

Još jedan autor koji mi je odlično sjeo jest Joe Abercrombie, divno duhoviti i sarkastični Britanac kojega sam prevodila još pri početku karijere kad sam prevodila gotovo isključivo fantastiku. Njegova trilogija Prvi zakon (Krivnja oštrice, Prije njihova vješanja, Posljednji argument kraljeva) sjajan je i urnebesan prikaz svih apsurda ljudskog roda ali prenesen u izmišljen svijet koji vam ipak djeluje odnekud poznato, od besmislenih ratova, bizarnih kultova, lukavih mrzovoljnih inkvizitora, blesavih ili promućurnih vladara i zavada kojima se nitko više ne sjeća uzroka, do vječito pijanih plaćenika-gusara koji se uvijek nekako snađu. Još uvijek po stanu nalazim šašave citate koje sam si zapisivala i svaki put me iznova razvesele.

Ovamo svakako spada i Karl Ove Knausgård, ali na njega ću se još vratiti.

Nešto neobjavljeno:

Hundedagar, Anja Dahle Øverbye

Na vrhu popisa želja mi je svakako američka spisateljica Shirley Jackson, kod nas još neotkrivena ali vrlo popularna u rodnim Sjedinjenim Državama. Njezina je životna priča tužna: većinu je života provela u depresiji, zatočena u kući s djecom, i s mužem sveučilišnim profesorom koji ju je varao na sve strane i psihički zlostavljao, očito ljubomoran na njezin neusporedivo veći talent. Pisala je vrlo nadahnute i maštovite kratke priče i romane na granici nadnaravnoga, divnim stilom bez previše “cifranja”. Kao svoj uzor često je navode velikani poput Stephena Kinga i Neila Gaimana.

Njezin roman We Have Always Lived in a Castle jedan mi je od najdražih na svijetu. Predlagala sam je već nekim nakladnicima, bili su čak i zainteresirani, ali na kraju nije bilo ništa od svega toga. Navodno je netko već ili bio kupio prava ili dao ponudu. Ovim putem apeliram na tog nakladnika da mi se javi, stvarno bih voljela prevoditi Shirley!

Mnogo mi se želja već i ostvarilo, ali htjela bih svakako da mi na red dođu i norveški stripovi. Tu je genijalni minimalist Jason, koji je već čak i prevođen kod nas i kojeg bih prevodila i besplatno (jer sumnjam da bi se u prosječnom njegovom stripu nakupilo više od kartice teksta), moja omiljena Anja Dahle Øverbye i njezina dva stripa – Hundedagar i Bergen – lijepih romantičnih crteža i teških mračnih tema, majstorica Anna Fiske, duhovita i domišljata. Čim mi se ukaže neka rupa u rasporedu, javit ću se Fibri.
 

Zanimljivost:

Knausgård u svojoj Mojoj borbi više puta spominje Jensa Bjørneboea, bio je on omiljen pisac njegova oca. Bjørneboeov Trenutak slobode bila sam već prevela kad sam se bacila na Moju borbu pa mi se to učinilo zgodnim, kako jedan “moj” pisac spominje drugoga. Onda se to ponovilo. Ljetos sam čitala jednu Dankinju koja me oduševila pa sam je preporučila svojoj urednici Gordani Farkaš Sfeci i po svemu sudeći dogodine ću je i prevoditi. U knjizi koju sam upravo nekidan dovršila, sjajnoj Oporuci Vigdis Hjorth (Ljevak), ista se Dankinja spominje i citira svako malo. Super mi je kad se moji pisci međusobno vole.
 

Najveći izazovi:

Moja borba, knj. 1 Knausgård Karl Ove
Puste zemlje King Stephen

Na neki je način svaka knjiga novi izazov, ali neki su izazovi ipak zahtjevniji. Karl Ove Knausgård bio je istovremeno težak i lagan. Samim je opsegom od šest knjiga i više od tri tisuće stranica Moja borba velik zalogaj, iako mi je nakon početnog kalibriranja uz veliku pomoć moje najdraže lektorice Anje Bastašić njegov stil sjajno legao, taj balans između standardnog i razgovornog jezika, njegov fundus riječi, omiljeni veznici i poštapalice koje stalno ponavlja, povremeni poetični momenti… S druge strane, nikad mi nije dao da se previše opustim i ulijenim jer svako malo ubacuje eseje s područja književnosti, umjetnosti, filozofije. Posebno je zaguljena bila šesta knjiga koja u originalu ima 1100 stranica, od kojih četiristo stranica zauzima esej o Hitleru uz koji sam proučila i izučila Treći Reich i razne Hitlerove biografije, sama prevodila dugačke ulomke iz Mein Kampfa, prevodila kilometarske analize pjesama Paula Celana (prema sjajnom prijevodu Trude Stamać) i još štošta. 

Spomenula sam da sam još u početku htjela prevoditi Stephena Kinga, a to sam i dočekala. Nakon prerane smrti prevoditeljice Božice Jakovlev naslijedila sam serijal Kula tmine. Ona je već bila prevela prvi dio, drugi je bio u vrlo sirovoj verziji koju sam uredila tako da sam ostavila njezin duh i pregršt briljantnih rješenja, ali i malko prilagodila prijevod sebi kako bih ublažila prijelaz prema sljedećim knjigama. Kinga često omalovažavaju zbog njegove suludo velike produkcije i često tragikomično loših ekranizacija, ali usudila bih se tvrditi da je on sjajan pisac. Kula tmine njegovo je kapitalno djelo, serijal koji je započeo na početku karijere i vraćao mu se svakih nekoliko godina. Enciklopedija je to američke pop-kulture s mnoštvom referiranja na brojne druge njegove romane, na špageti-vesterne, razna kulturna previranja u Americi, zapakirana u fantastičan roman, i bilo je to i teško i divno prevoditi. Prevela sam Puste zemlje, treći dio serijala, i tri četvrtine četvrtoga dijela, a onda je Algoritam otišao u stečaj a ja u nove pobjede.

Najveći uspjesi:

Knausgårdova Moja borba svakako je moj najveći uspjeh dosad, i zbog svega navedenog, a i zato što su mi tad prvi put počeli pristizati upiti za intervjue, gostovanja na radiju i tribinama, objavljen je niz kritika i recenzija na portalima i u novinama. Ipak mi je nekako najdraže čuti kad netko od čitatelja spomene da mu se svidio prijevod. Čak su me u nekoliko navrata zamolili da im se potpišem u knjigu. Lijepo je znati da ljudi cijene vaš trud.

Jens Bjørneboe stekao je svoju malobrojnu ali fanatičnu publiku, čitatelji svako malo pitaju kad će sljedeća knjiga i nestrpljivo iščekuju.

Velikim uspjehom smatram i činjenicu da sam bukirana dvije godine unaprijed, već mi je popunjena cijela 2021. godina.
 

Nešto što tek dolazi:

Uskoro ću za Frakturu prevoditi Priču o braku Geira Gulliksena, roman koji je pisao o bolnom krahu svojega braka nakon što se njegova žena zaljubila u drugoga. Gulliksen je inače Knausgårdov urednik i on tu njegovu knjigu na jednom mjestu spominje. Lijepo sam vam rekla, sve je povezano. U novoj me godini čekaju i (meni) novi romani Jensa Bjørneboea i Karin Fossum, kao i neka nova imena. Naći će se tu ukupno tri krimića, što će biti mali odmak od prošlih godina. 2021. pak donosi još jednog titana od tisuću stranica koji ću prevoditi za OceanMore.
 

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –