Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Marijo Glavaš ×

Razgovor • 29.04.2021.

Anna Terék : Poezija živi i rađa se u dječjem umu

Kad smo sretni, ne tražimo objašnjenje za ovaj osjećaj. Kad imamo bol u duši, kada patimo, želimo razumjeti patnju i iskusiti je s nekim. Postoje stvari na svijetu koje se ne može definirati. Kao što su tugovanje, ljubav, patnja, itd. Oni se mogu samo opisati. Ali u tom opisu čitatelj i pisac susreću se kad osjećaju isto. Književnost nam pomaže da ne budemo sami u boli, u tuzi.
Razgovor • 28.12.2020.

Neven Ušumović: Kapital govori talijanskim, upravlja hrvatskim, a čisti smeće bosanskim jezikom

Ovo je vrijeme borbe za očuvanje naših unutarnjih svjetova i naše međusobne isprepletenosti. Produbljuje se prije svega suosjećanje za egzistenciju (i nesagledivu složenost) drugih bića, kao i iskustvo onog nevidljivog, onog što podstiče imaginaciju, a taj doživljaj pruža upravo književni tekst svojom nadahnjujućom apstraknošću, a ne televizijski ekran svojom hipnotizirajućom omniprezentnošću.
Razgovor • 17.10.2016.

Bekim Sejranović: Čitatelji ne bi trebali upoznavati omiljene pisce, uvijek će se razočarati

IN MEMORIAM: BEKIM SEJRANOVIĆ (1972.-2020) Život je album na čijim stranicama nedostaju fotografije, istrgnute su, zaboravljene, prešućene, skrivene, svatko ima svoje kriterije o kojima ovisi konačna količina izloženog u galeriji. A kako izgleda kada se život i promišljanja o životu utisnu u knjigu i počnu se prelijevati preko njezinih rubova, saznati može svatko tko otvori romane Bekima Sejranovića.
Razgovor • 03.10.2016.

Petar Matović: Poezija (književnost, literatura) produkt je sveta, ma kakav on bio

Pisanje je čin izmeštanja iz situacije. Udaljavanja na osigurani perimetar. Obezbeđuje nepripadanje trajanju iščašenih sistema. Poštovanje vlastite autonomnosti. Svakako: iznuđeni je čin, oblik (samo)zaštite. Paradoksalno ukazuje na životnu snagu i zdravlje. Deluje i sa druge strane: svet pouzdano detektuje pisca i osigurava se od njega.
Razgovor • 30.05.2016.

Goran Ferčec: Impuls pisanja nastaje kao argument u pregovorima sa svijetom

Sav je kontinuitet oko nas organiziran kao ponavljanje. Velike se priče ponavljaju u beskonačnost. Na to pristajemo bez borbe. I ne treba se boriti. Neminovnosti velikih narativa su svima iste. Život i dani imaju početak i kraj. Bez spavanje se ne može. Srce će se zaljubljivati. Pisanje je vrsta pregovora s neminovnošću velikih priča ali i borba s opasnošću da nam se i male priče učine nepromjenjivim i...
Razgovor • 06.10.2015.

Marin Biondić : Veliki dio literature napisane o smrti zapravo nije o smrti

Ako postoji ikakvo iskustvo, onda nismo mrtvi. Smrt je odsutnost svakog stanja. Smrt je odsutnost svakog iskustva. Ne postoji nešto takvo kao što je iskustvo mrtvila. Ne postoji nikakvo iskustveno stanje bivanja mrtvim. U ovom slučaju možemo reći da ljudi žele znati ono što se ne može znati, ali ne zato što je to jako teško spoznatljivo, već zato što se u principu tu nema što spoznati.
Kritika • 14.03.2015.

Albert Sánchez Piñol : Victus – Barcelona 1714.

Da su u pitanju tek suhoparne činjenice, nabacivanje brojeva, političkih teza, godina, opisivanje tko je koga i zašto, tada bi Piñolov roman bio apsolutni gubitak vremena. No, ostvarenje je to visoke umjetničke vrijednosti koje zaslužuje veliku pažnju.