Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Jelena Brezovec i Jelena Kovačić : Naš subjektivni dojam je da djeca nisu odustala od tiskane knjige, od slikovnice

Svako čitanje djeluje na čitatelja terapeutski. Posebno blagotvorno na dijete djeluje kada mu se čita. Roditeljeva blizina, posvećenost, pažnja, smireni glas i ugodna atmosfera, okruženje je u kojem dijete napreduje i cvjeta. Još ako je i priča dobra, ako se o njoj s djetetom razgovara, učinili smo puno za njegovo dugoročno zdravlje, razvoj i dobrobit.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Magdalena Vodopija : Knjižara i nije knjižara ako nije mjesto susreta

Novi model otkupa knjiga pomalo je ishitren i nedovoljno razrađen. Zato je sad jako bolan za izdavače i naporan za knjižničare. U osnovi to nije loša ideja ako se razmišljalo o knjižarama, samo je prekasno stigla. Sad bi, valjda, knjižari trebali učiniti ono što je prije više 20 godina učinjeno njima: rušiti izdavačima prokušane i razrađene načine prodaje knjižnicama, u koje su puno uložili.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Koraljka Kirinčić : Stvarnost je precijenjena, bolje nam je u mašti i književnosti

Svijet nije više mjesto kakvo je bilo u 80-ima o kojima si me pitao na početku razgovora, u kojem smo proveli formativne godine. Pa ako je zaista samo novac važan, ako je važniji od ljudskih života, onda je sve što smo mislili i u što smo vjerovali bilo pogrešno.U takvom svijetu uopće nije čudno da je umjetnost postala nevažna. Ili ipak nije?
Razgovor • Piše: Petra Miočić Mandić

Diana Matulić : Hrvatski autori su nešto od čega ne odustajemo

Naš posao je da prodamo priču. Rekla bih da smo mi sofisticirani trgovci. Priču prodaje i izdavač, samo čitatelju, a mi je prodajemo stručnjacima, predčitateljima. Onda sklapamo ugovor, otvaramo pregovore, što je često zapravo dosta uzbudljivo. Također se brinemo i da sve stavke ugovora budu ispoštovane. To radimo za autora i za to nas autori plaćaju.
Razgovor • Piše: Anita Peti-Stantić

Snježana Berak : Uz slikovnicu dijete svladava jezik i govor, vježba zapažanje i razvija maštu, ali i uči o moralnim načelima

Poticanje male djece na učenja jezika izuzetno je važno. Što se prije započne s poticanjem govorno-jezičnog razvoja, to će dijete brže i bolje napredovati. Najprihvatljiviji oblik učenja govora je igra. Slikovnicu ili priču potrebno je uvoditi u djetetov život tako da ona od igračke koju dijete opipava, razgledava i prelistava postane omiljeni predmet.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

Zajednica nakladnika i knjižara HGK – muke po zapisnicima

Ako je problem HGK da kao neku protuvrijednost plaćenoj članarini članstvo dobiva pravovremene sažetke o tome čime se sve Vijeće na svojim sjednicama bavi, koje su bile teme na dnevnom redu te kako pojedini članovi/ce promišljaju iste, tada Zajednica nakladnika i knjižara pada na osnovnom komunikacijskom modelu koji bi trebao biti dio svake organizirane strukovne ili poslovne udruge.
Razgovor • 03.03.2021.

Neven Kepeski : Školska lektira blagotvorno je utjecala na mene

Stalno nešto brinemo za mlade, to je opće mjesto svekolike povijesti. Fura li ih ili ne fura “pogrešan tok”? Kvari li Sokrat omladinu ili ne? No možda bismo u ovo današnje doba društvenih mreža, fake newsa i teorija zavjera, ravnozemljaša i QAnona trebali biti zericu zabrinutiji zbog toga 'što čitaju', 'što su čitali' i 'kako misle' - ti koji navodno brinu za mlade.
Razgovor • 16.12.2020.

Uzeir Husković : Ovogodišnji Henin izdavački program obilježili su najveći azijski autori

U našem smo programu okupili zaista reprezentativna imena europske i svjetske književnosti. Ali jednako nam je važna i naša lista domaćih autora čija su djela obilježila godine iza nas, a velika je većina njih, bila i jest, u finalima velikih domaćih književnih nagrada.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Krešimir Blažević : Urban, Let 3 ili Josipa Lisac imaju publiku koju će sigurno zanimati njihove biografije ili slične knjige

Kao i dobra muzika ili film, a pogotovo dobra knjiga postaje brzo bezvremenska, najbolji nam je primjer (barem je kod nas tako) 'Sedma republika'. Volim to ponavljati ali svatko koga zanima glazba ili pop kultura ovog podneblja mora pročitat ovo djelo Ante Perkovića. Na njoj se najbolji vidi koliko znači dobra riječ, jer na svakog tko ju pročita dođe najmanje još jedan novi čitatelj.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Eugenia i Juergen Ehgartner : Leykamova je nova misija približiti austrijsku književnost hrvatskim čitateljima

Tijekom lock-downa nijednog trenutka nismo prestali raditi: prevoditelji su nastavili prevoditi, autori pisati, lektorica lektorirati, dizajner i tiskara proizvoditi knjige. Pokušat ćemo svakako realizirati nakladnički program koji smo si zacrtali za 2020. Od bilateralnog projekta 'Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017' pa do kraja 2020. imat ćemo čak 18 prijevoda austrijskih autora.
Tema • Piše: Lora Tomaš

Jaipurski književni festival – najbolji, najveći i najdinamičniji na svijetu

Prošle su godine pobrojali pola milijuna posjetitelja, a ove ugostili i 35 direktora raznih književnih festivala diljem svijeta – došli su vidjeti kako se to radi. Skupa s Namitom Gokhale i Sanjoyem K. Royem iz producentske tvrtke Teamwork Arts, Dalrymple je zaslužan za Jaipurski književni festival. Petodnevni show koji se održava već trinaestu godinu bio je prvi svoje vrste u Južnoj Aziji, gdje danas postoji tristotinjak sličnih, manjih manifestacija.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

Je li danas zapravo ‘sreća’ ne moći živjeti (samo) od pisanja?

U vremenu pred nama trebalo bi što prije ukloniti uzroke raznih antagonizama koji duži niz godina postoje među svim dionicima knjižnog sektora, na relaciji pisci - nakladnici, knjižari-nakladnici... jer, na kraju krajeva, ‘okidači’ tih antagonizama najčešće su bili pojedinci a ne neki kolektivitet. Jer, ako se kriza zaoštri preko svih granica, i ako tada svatko počne vući na svoju stranu i gledati isključivo svoj interes, nema tih mjera koje će biti dostatne da hrvatsko tržište knjige izdrži krizu.
Tema • 17.02.2020.

60 dana posla - pametnima dosta

Znam da će mnogima zvučati nerealno, ali za apsolvirati tj. jasno definirati i precizirati barem najvažnije probleme koji muče knjižare i nakladnike (a kasnije i druge ne tako malobrojne naše teme & dileme) dovoljna su dva ali intenzivna mjeseca, tijekom kojih će se oformiti ciljane radne grupe koje će u tom periodu kroz ne više od 2-3 sastanka (svaka) morati domisliti neke nove ili doraditi neke stare modele. Ako to želimo.
Tema • 21.12.2019.

Koliko nam znače književne nagrade?

Za slabu percepciju književnih nagrada u javnosti dio krivnje ide organizatorima, a dio svakako treba pripisati i čestoj neinventivnosti nakladnika nagrađenih knjiga, koji gotovo da i ne pokušavaju na neki od dostupnih im marketinških načina osmišljenije komunicirati da imaju nagrađenu knjigu. Nevini nisu niti knjižari jer u knjižarama se rijetko može vidjeti neku knjigu jasno označenu da je dobila neku književnu nagradu.
Razgovor • 27.07.2020.

Dražen Tončić : Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji, istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture

Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji. Mi želimo da čitatelj čita našu knjigu jer ju mi smatramo dobrom i važnom, a ne da objavljujemo ono što čitatelj želi. Opet klikabilnost. To nije tako teško i sigurno da bi nam bilo lakše podilaziti, ali mi to ne želimo. To je naš izbor. Istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture (ili bar pokušaj promicanja).
Razgovor • 19.06.2020.

Maja Kurs i Nevena Zuber : Knjiguljica nije obična knjižara, u njoj je sve podređeno djeci

Kod prodaje vrlo je važno poznavati slikovnice i knjige koje se nude kupcima. Samo tako se mogu prodati kako strani, tako i domaći autori. Ima ljudi koju u knjižaru uđu i već unaprijed znaju što žele, a ima onih koji obave kupnju na temelju naše preporuke. Upravo to je naša najjača konkurentska prednost.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

U potrazi za formulom opstanka časopisa u kulturi

Ono što mi preostaje jest da koristeći platformu i prostor portala Moderna vremena javno pozovem, zamolim (nije mi teško) nadležne u Ministarstvu kulture da po vlastitom izboru sudionika što hitnije organiziraju tematski radni sastanak s predstavnicima uredništava časopisa u kulturi. Vjerojatno jedan radni sastanak neće biti dovoljan, ali on bi bio početak kvalitetnije i sadržajnije komunikacije.
Tema • 17.06.2015.

Rezolucija o knjizi u Hrvatskoj (1985)

26. studenoga 1985. donesena je 'Rezolucija o knjizi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj'. Izglasao ju je tadašnji Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Je li nakon 30 godina moguća jedna nova rezolucija o knjizi u Republici Hrvatskoj?
Tema • 10.03.2015.

Hrvatska knjiga – kako spriječiti povratak u 90-te?!

U prvoj polovici 1990-ih rat bio glavni razlog smanjenog broja novih knjižnih naslova i smanjene potražnje za knjigom. Prijeti li hrvatskoj knjizi povratak na pozicije iz 90-ih?