Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Zoran Maljković : Nakladnici trebali imati dva direktora koji bi bili ravnopravni: programskog i ekonomsko-prodajnog

Ponekad objavimo neki rukopis za koji unaprijed znamo da neće biti neki hit, ili ulažemo u nešto što za što procijenimo da će, možda jednom biti a u te naslove ulažemo zaradu od komercijalnih knjiga. Cijeli nakladnički svijet tako funkcionira, potpore kao takve ne postoje u ozbiljnom nakladničkom svijetu. Uvijek vam neki 'Da Vinicjev kod' omogućava objaviti nekog umjetnički relevantnog pisca koji nema brzi obrtaj.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Stipe Botica : Digitalne tehnologije - da, ali ne zaboraviti i izravne kontakte sa znanstvenim činjenicama

U reformu školstva treba ići, ali pametno, osmišljeno, te gledati na cilj koji bi se trebao reformiranom školom ostvariti. Općenito, kod velikog broja srednjoškolaca, gimnazijalaca prije svega jer oni pretendiraju na studij, malo je, vrlo malo kvalitetnog znanja. Na prvim godinama studija nastavnici se uglavnom muče jer polaznici ne raspolažu ni s elementarnim teorijskim i književnoznanstvenim činjenicama.
Vijest • 11.03.2019.

Hrvatska na međunarodnom sajmu knjiga u Francuskoj 'Livre Paris 2019'

Republika Hrvatska će se po prvi puta ove godine predstaviti na najvećem međunarodnom sajmu knjiga u Francuskoj Livre Paris koji se održava od 15. do 18. ožujka 2019. Ovogodišnja velika tema sajma je 'Europa'.
Vijest • 23.02.2019.

Ministarstvo kulture RH predstavilo Godišnje izvješće za 2018. godinu

Ministarstvo kulture RH predstavilo je Godišnje izvješće za 2018. godinu koje sadrži detaljan pregled programskih i normativnih aktivnosti, s posebnim naglaskom na područja u kojima su provedene važnije reforme.
Tema • Piše: Lora Tomaš

Prozor u svijet: Suvremena mađarska književno-izdavačka scena

Stvar je u tome da moramo putovati, osobno upoznati suradnike, graditi odnose i povjerenje. Godišnje kupimo više od tristo naslova sa stranih jezika, a tiskamo sveukupno oko petsto do šesto. Bitno je ne objavljivati i promovirati loše knjige jer ti čitatelji prestanu vjerovati. S druge strane, ako je nešto veoma književno, teško za čitanje ali kvalitetno, onda čitateljima tako i kažemo – nije lako, ali je dobro za karmu.
Razgovor • 29.12.2018.

Martina Petrinjak i Nikica Kršinić : Bookara je kao cvjećarnica grupe TNT, ima puno toga nevidljivog na prvi pogled

K nama dolaze kupci koji znaju što žele. Imamo mali prostor i stalno je pretrpan knjigama, povremeno i kutijama s dostavom, ali naši kupci se tome vesele, ne vole sterilne prostore i agresivnu reklamu. Naš program je biti vjerodostojan i kupcima i izdavačima koji su nam povjerili svoje knjige.
Razgovor • 10.06.2018.

Anita Šikić : Autori nam dolaze i ostaju kao kad čovjek nađe krojača koji kroji po mjeri

Nije problem kritizirati, uvijek je puno veći problem u konkretnim ah! okolnostima opstati i učiniti eventualno nešto bolje. Naš je problem u onoj staroj definiciji da je knjiga kulturno dobro, ali i roba. Pa onda jednom je prevagnulo na ovu, a drugi pak put na drugu.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

U potrazi za formulom opstanka časopisa u kulturi

Ono što mi preostaje jest da koristeći platformu i prostor portala Moderna vremena javno pozovem, zamolim (nije mi teško) nadležne u Ministarstvu kulture da po vlastitom izboru sudionika što hitnije organiziraju tematski radni sastanak s predstavnicima uredništava časopisa u kulturi. Vjerojatno jedan radni sastanak neće biti dovoljan, ali on bi bio početak kvalitetnije i sadržajnije komunikacije.
Tema • Piše: Lora Tomaš

O procvatu nezavisnog (anglofonog) izdavaštva u Indiji – iz prve ruke

Od 80-ih naovamo u Indiji se otvara sve više podružnica globalnih izdavačkih divova poput Penguin Booksa (danas Penguin Random House), Pan Macmillana, HarperCollinsa, Hachettea itd. Paralelno s njima na scenu stupaju i brojni indijski nezavisni (anglofoni) izdavači, koji trenutno doživljavaju procvat. U ovom ću pregledu predstaviti samo neke od važnijih malih i nezavisnih izdavača u Indiji, njihove početke, razvoj i projekcije u budućnost.
Tema • 17.06.2015.

Rezolucija o knjizi u Hrvatskoj (1985)

26. studenoga 1985. donesena je 'Rezolucija o knjizi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj'. Izglasao ju je tadašnji Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Je li nakon 30 godina moguća jedna nova rezolucija o knjizi u Republici Hrvatskoj?
Tema • 10.03.2015.

Hrvatska knjiga – kako spriječiti povratak u 90-te?!

U prvoj polovici 1990-ih rat bio glavni razlog smanjenog broja novih knjižnih naslova i smanjene potražnje za knjigom. Prijeti li hrvatskoj knjizi povratak na pozicije iz 90-ih?
Razgovor • 24.02.2016.

Marina Kralj Vidačak : Nova Planetopijina knjižara je naš novi vjetar u leđa

Veći prostor daje nam mogućnost veće ponude i to nas jako veseli. Kod nas nećete naći sve što se objavi od knjiga nego ono što mi izaberemo za vas i u što zaista vjerujemo. Mislim da smo po tome drugačiji, jer smo se drznuli izraziti svoje mišljenje, biti knjižara sa stavom i porukom.
Razgovor • 05.09.2015.

Sibila i Seid Serdarević : Postoji publika koja želi i voli čuti i vidjeti ozbiljne sadržaje

Sve dok neće postojati ozbiljni sponzori, ozbiljna podrška iz gospodarstva, dok se ne vidi koliko kultura znači, koliko ona može pridonijeti promociji gospodarstva, kolika je ta publika koju zanimaju neke drugačije stvari... ovakve festivale će biti teško održavati.