Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV / MIN KULT PRES

Ministarstvo kulture i medija predstavilo publikaciju 'Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj'

Ministarstvo kulture i medija jučer je predstavilo publikaciju 'Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj' u čijoj su izradi sudjelovali brojni stručnjaci iz raznih umjetničkih područja kao i oni koji se bave specifičnim temama kulturne politike, od praktičara do istraživača i znanstvenika, u sveobuhvatnoj analizi sektora u protekla dva desetljeća.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

Knjiška teorija ili praksa? Najbolje oboje

Danas na Filozofskom fakultetu u Osijeku postoji diplomski Studij nakladništva u trajanju od dvije akademske godine (4 semestra), u sklopu Studija informacijskih znanosti u Zadru studenti slušaju kolegij Osnove nakladništva i knjižarstva, dok na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postoji kolegij Nakladništvo i knjižarstvo. No, je li normalno da nema suradnje između Zajednice nakladnika i knjižara i spomenutih studija?
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

Najveći ceh platit će čitatelji

Najveći ceh platit će čitatelji, ne samo zbog neumitnog povećanja cijena knjiga (na što su dodatno osjetljivija manja tržišta poput hrvatskog) koje najavljuje većina izdavača (neki su to i počeli primjenjivati na novim izdanjima) već i zbog toga što će izdavači manje ulaziti u rizična izdanja, tj. smanjiti broj objavljenih inovativnijih ili djela koja se manje prilagođuju ukusu ionako prevladavajuće mainstream publike.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

Nevidljive knjige na marginama interesa

Ne tako maleni broj knjiga proizvede se kroz nespecifične nakladničke produkcije, koje tek djelomično profesionalno odrađuju posao izdavanja i distribucije. Pretežno komisijski model prodaje koji znatno 'umrtvljuje' knjižarska osjetila, te nerijetko loše utječe i na dinamilu popunjavanja polica a još više na traganje za onim izdanjima koja sama od sebe ne dolaze ili dolaze teško na knjižarske police.
Vijest • 22.04.2022.

Noć knjige predstavila rezultate istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj za 2022.

Organizatori Noći knjige, jedanaestu godinu zaredom, naručuju istraživanje tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj – kao rekapitulaciju stanja u društvu kada su u pitanju knjiga i čitanje. To je ujedno jedino relevantno istraživanje koje govori o čitanosti i kupovini knjiga među hrvatskim stanovništvom.
Razgovor • 03.03.2021.

Neven Kepeski : Školska lektira blagotvorno je utjecala na mene

Stalno nešto brinemo za mlade, to je opće mjesto svekolike povijesti. Fura li ih ili ne fura “pogrešan tok”? Kvari li Sokrat omladinu ili ne? No možda bismo u ovo današnje doba društvenih mreža, fake newsa i teorija zavjera, ravnozemljaša i QAnona trebali biti zericu zabrinutiji zbog toga 'što čitaju', 'što su čitali' i 'kako misle' - ti koji navodno brinu za mlade.
Razgovor • 16.12.2020.

Uzeir Husković : Ovogodišnji Henin izdavački program obilježili su najveći azijski autori

U našem smo programu okupili zaista reprezentativna imena europske i svjetske književnosti. Ali jednako nam je važna i naša lista domaćih autora čija su djela obilježila godine iza nas, a velika je većina njih, bila i jest, u finalima velikih domaćih književnih nagrada.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

Knjiga svima i svuda u godini čitanja, kupovanja i poklanjanja knjiga

Nije sporno niti da se osim prodaje najnovijih izdanja treba rješavati i starih zaliha (pa i 'betona' u skladištima), ali nije potrebno čekati sajmove ili organizirati neugledne vašare i rasprodaje knjiga ako je moguće da tijekom cijele godine iskoristi tj. izdvojiti i posebno označi prikladan dio prostora u knjižarama, i onim manjim i onim velikim, i kreirati u njima prepoznatljive i marketinški komunicirane mikro-outlete.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Krešimir Blažević : Urban, Let 3 ili Josipa Lisac imaju publiku koju će sigurno zanimati njihove biografije ili slične knjige

Kao i dobra muzika ili film, a pogotovo dobra knjiga postaje brzo bezvremenska, najbolji nam je primjer (barem je kod nas tako) 'Sedma republika'. Volim to ponavljati ali svatko koga zanima glazba ili pop kultura ovog podneblja mora pročitat ovo djelo Ante Perkovića. Na njoj se najbolji vidi koliko znači dobra riječ, jer na svakog tko ju pročita dođe najmanje još jedan novi čitatelj.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Eugenia i Juergen Ehgartner : Leykamova je nova misija približiti austrijsku književnost hrvatskim čitateljima

Tijekom lock-downa nijednog trenutka nismo prestali raditi: prevoditelji su nastavili prevoditi, autori pisati, lektorica lektorirati, dizajner i tiskara proizvoditi knjige. Pokušat ćemo svakako realizirati nakladnički program koji smo si zacrtali za 2020. Od bilateralnog projekta 'Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017' pa do kraja 2020. imat ćemo čak 18 prijevoda austrijskih autora.
Tema • Piše: Lora Tomaš

Jaipurski književni festival – najbolji, najveći i najdinamičniji na svijetu

Prošle su godine pobrojali pola milijuna posjetitelja, a ove ugostili i 35 direktora raznih književnih festivala diljem svijeta – došli su vidjeti kako se to radi. Skupa s Namitom Gokhale i Sanjoyem K. Royem iz producentske tvrtke Teamwork Arts, Dalrymple je zaslužan za Jaipurski književni festival. Petodnevni show koji se održava već trinaestu godinu bio je prvi svoje vrste u Južnoj Aziji, gdje danas postoji tristotinjak sličnih, manjih manifestacija.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

Je li danas zapravo ‘sreća’ ne moći živjeti (samo) od pisanja?

U vremenu pred nama trebalo bi što prije ukloniti uzroke raznih antagonizama koji duži niz godina postoje među svim dionicima knjižnog sektora, na relaciji pisci - nakladnici, knjižari-nakladnici... jer, na kraju krajeva, ‘okidači’ tih antagonizama najčešće su bili pojedinci a ne neki kolektivitet. Jer, ako se kriza zaoštri preko svih granica, i ako tada svatko počne vući na svoju stranu i gledati isključivo svoj interes, nema tih mjera koje će biti dostatne da hrvatsko tržište knjige izdrži krizu.
Tema • 17.02.2020.

60 dana posla - pametnima dosta

Znam da će mnogima zvučati nerealno, ali za apsolvirati tj. jasno definirati i precizirati barem najvažnije probleme koji muče knjižare i nakladnike (a kasnije i druge ne tako malobrojne naše teme & dileme) dovoljna su dva ali intenzivna mjeseca, tijekom kojih će se oformiti ciljane radne grupe koje će u tom periodu kroz ne više od 2-3 sastanka (svaka) morati domisliti neke nove ili doraditi neke stare modele. Ako to želimo.
Tema • 21.12.2019.

Koliko nam znače književne nagrade?

Za slabu percepciju književnih nagrada u javnosti dio krivnje ide organizatorima, a dio svakako treba pripisati i čestoj neinventivnosti nakladnika nagrađenih knjiga, koji gotovo da i ne pokušavaju na neki od dostupnih im marketinških načina osmišljenije komunicirati da imaju nagrađenu knjigu. Nevini nisu niti knjižari jer u knjižarama se rijetko može vidjeti neku knjigu jasno označenu da je dobila neku književnu nagradu.
Razgovor • 27.07.2020.

Dražen Tončić : Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji, istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture

Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji. Mi želimo da čitatelj čita našu knjigu jer ju mi smatramo dobrom i važnom, a ne da objavljujemo ono što čitatelj želi. Opet klikabilnost. To nije tako teško i sigurno da bi nam bilo lakše podilaziti, ali mi to ne želimo. To je naš izbor. Istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture (ili bar pokušaj promicanja).
Razgovor • 19.06.2020.

Maja Kurs i Nevena Zuber : Knjiguljica nije obična knjižara, u njoj je sve podređeno djeci

Kod prodaje vrlo je važno poznavati slikovnice i knjige koje se nude kupcima. Samo tako se mogu prodati kako strani, tako i domaći autori. Ima ljudi koju u knjižaru uđu i već unaprijed znaju što žele, a ima onih koji obave kupnju na temelju naše preporuke. Upravo to je naša najjača konkurentska prednost.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

U potrazi za formulom opstanka časopisa u kulturi

Ono što mi preostaje jest da koristeći platformu i prostor portala Moderna vremena javno pozovem, zamolim (nije mi teško) nadležne u Ministarstvu kulture da po vlastitom izboru sudionika što hitnije organiziraju tematski radni sastanak s predstavnicima uredništava časopisa u kulturi. Vjerojatno jedan radni sastanak neće biti dovoljan, ali on bi bio početak kvalitetnije i sadržajnije komunikacije.
Tema • 17.06.2015.

Rezolucija o knjizi u Hrvatskoj (1985)

26. studenoga 1985. donesena je 'Rezolucija o knjizi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj'. Izglasao ju je tadašnji Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Je li nakon 30 godina moguća jedna nova rezolucija o knjizi u Republici Hrvatskoj?
Tema • 10.03.2015.

Hrvatska knjiga – kako spriječiti povratak u 90-te?!

U prvoj polovici 1990-ih rat bio glavni razlog smanjenog broja novih knjižnih naslova i smanjene potražnje za knjigom. Prijeti li hrvatskoj knjizi povratak na pozicije iz 90-ih?