Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Dražen Tončić : Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji, istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture

Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji. Mi želimo da čitatelj čita našu knjigu jer ju mi smatramo dobrom i važnom, a ne da objavljujemo ono što čitatelj želi. Opet klikabilnost. To nije tako teško i sigurno da bi nam bilo lakše podilaziti, ali mi to ne želimo. To je naš izbor. Istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture (ili bar pokušaj promicanja).
Promo • 17.07.2020.

Egmont zapošljava – traži se glavni urednik/ca biblioteke Puls

Traži se osoba s iskustvom u uredničkim poslovima, koja će se dobro uklopiti u radnu sredinu, tražiti i predlagati naslove, uređivati izabrane knjige te dati bitan doprinos daljnjem razvoju biblioteke Puls. Ako ste zainteresirani, javite se na priloženu mail adresu do 16. kolovoza 2020.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Slavica Ćurković : Čitanje jest intiman čin, ali ne možemo ignorirati nove generacije i njihove sklonosti i navike

Nikoga se, ne treba imati iluziju, na čitanje ne može navići za jedan sat, ali je to dovoljno da mu se promijeni percepcija i da lektirna ili bilo koja druga djela prestane doživljavati kao izvorište teške dosade. Poslije tog koraka i trenutka u kojem oni na književnost prestaju gledati kao na nešto što im škola nameće, otvara se prostor za stvaranje buduće, ozbiljne publike.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Maja Kurs i Nevena Zuber : Knjiguljica nije obična knjižara, u njoj je sve podređeno djeci

Kod prodaje vrlo je važno poznavati slikovnice i knjige koje se nude kupcima. Samo tako se mogu prodati kako strani, tako i domaći autori. Ima ljudi koju u knjižaru uđu i već unaprijed znaju što žele, a ima onih koji obave kupnju na temelju naše preporuke. Upravo to je naša najjača konkurentska prednost. Preko 95% svoje prodaje ostvarujemo po preporuci zadovoljnih kupaca.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Matija Fojs : Nakladnici bi se trebali baviti nakladom, a knjižari prodajom njihove naklade

U knjižarama Hoću knjigu u prvi plan stavljamo naslove za koje znamo da će se dobro prodavati jer naposljetku svi mi od toga živimo. Ali ako si izdavač da malo truda pa obiđe knjižare, porazgovara s djelatnicima i predstavi im knjigu i to sve zaokruži s malo pomaknutom idejom kojom će nadopuniti posebno izlaganje vjerujemo da se svaka knjiga može dobro istaknuti.
Razgovor • 26.05.2020.

Seid Serdarević : Čekaju nas izazovne godine

Trebamo promjene koje će kulturu ojačati, koje će joj dati još važnije mjesto, jer iz kulture i kreativnih industrija se razvijaju sve druge ideje. Kako ne može postojati samo STEM područje bez humanistike, tako ne može postojati društvo bez kulture.
Razgovor • 16.04.2020.

Josipa Mijoč i Jasna Horvat : Potrebno je detaljnije istražiti uloge i komunikacijske procese autora i nakladnika

Studija 'Nakladništvo 2019.' trebala bi koristiti nakladnicima i nositeljima politika koji određuju propise iz domene nakladničkog poslovanja te ujedno i istraživačima nakladništva kao fenomena društvenih znanosti i kreativne industrije.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Željko Žarak : Libricon zanima putopis kao književna forma, a ne kao izvještaj s putovanja ili slikovnica

Protiv sam pretjerivanja koje dominira medijima ali i knjigama kada su u pitanju putovanja. Pa pogledajte samo te naslove - sve je dramatično, opasnosti prijete na svakom koraku, kreće se u avanture u Vijetnam, osvajaju se divlji vrhovi Alpa… sve je puno teških riječi, a uglavnom su besmislice. Osobno sam se uvjerio da ono što su pojedinci kod nas predstavili kao ultimativnu avanturu na svjetskom nivou dnevno radi dvadesetak golobradih Njemaca, Francuza ili Engleza.
Tema • Piše: Lora Tomaš

Jaipurski književni festival – najbolji, najveći i najdinamičniji na svijetu

Prošle su godine pobrojali pola milijuna posjetitelja, a ove ugostili i 35 direktora raznih književnih festivala diljem svijeta – došli su vidjeti kako se to radi. Skupa s Namitom Gokhale i Sanjoyem K. Royem iz producentske tvrtke Teamwork Arts, Dalrymple je zaslužan za Jaipurski književni festival. Petodnevni show koji se održava već trinaestu godinu bio je prvi svoje vrste u Južnoj Aziji, gdje danas postoji tristotinjak sličnih, manjih manifestacija.
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Ivan Sršen i Darko Milošić : Sandorf nudi prepoznatljivost i posvećenost

Intenzitet medijske recepcije Sandorfa izuzetno se podigao prije tri-četiri godine, kada smo se ustalili na produkciji od približno dvadeset i pet knjiga godišnje. Tek tada su mediji i publika zaokružili sliku o Sandorfu, i sada iščekuju da ih svako malo Sandorf iznenadi s nekim novim provokativnim ili enciklopedijskim naslovom. Nije lako zadovoljiti ta očekivanja, ali je jako stimulativno.
Vijest • 23.04.2019.

Predstavljeni rezultati istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj - ožujak 2019.

Na svečanom otvorenju Noći knjige 2019. predstavljeni su rezultati ovogodišnjeg istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj - ožujak 2019. Pogledajte prezentaciju!
Razgovor • Piše: Nenad Bartolčić

Zoran Maljković : Nakladnici trebali imati dva direktora koji bi bili ravnopravni: programskog i ekonomsko-prodajnog

Ponekad objavimo neki rukopis za koji unaprijed znamo da neće biti neki hit, ili ulažemo u nešto što za što procijenimo da će, možda jednom biti a u te naslove ulažemo zaradu od komercijalnih knjiga. Cijeli nakladnički svijet tako funkcionira, potpore kao takve ne postoje u ozbiljnom nakladničkom svijetu. Uvijek vam neki 'Da Vinicjev kod' omogućava objaviti nekog umjetnički relevantnog pisca koji nema brzi obrtaj.
Tema • 17.02.2020.

60 dana posla - pametnima dosta

Znam da će mnogima zvučati nerealno, ali za apsolvirati tj. jasno definirati i precizirati barem najvažnije probleme koji muče knjižare i nakladnike (a kasnije i druge ne tako malobrojne naše teme & dileme) dovoljna su dva ali intenzivna mjeseca, tijekom kojih će se oformiti ciljane radne grupe koje će u tom periodu kroz ne više od 2-3 sastanka (svaka) morati domisliti neke nove ili doraditi neke stare modele. Ako to želimo.
Tema • 21.12.2019.

Koliko nam znače književne nagrade?

Za slabu percepciju književnih nagrada u javnosti dio krivnje ide organizatorima, a dio svakako treba pripisati i čestoj neinventivnosti nakladnika nagrađenih knjiga, koji gotovo da i ne pokušavaju na neki od dostupnih im marketinških načina osmišljenije komunicirati da imaju nagrađenu knjigu. Nevini nisu niti knjižari jer u knjižarama se rijetko može vidjeti neku knjigu jasno označenu da je dobila neku književnu nagradu.
Razgovor • 29.12.2018.

Martina Petrinjak i Nikica Kršinić : Bookara je kao cvjećarnica grupe TNT, ima puno toga nevidljivog na prvi pogled

K nama dolaze kupci koji znaju što žele. Imamo mali prostor i stalno je pretrpan knjigama, povremeno i kutijama s dostavom, ali naši kupci se tome vesele, ne vole sterilne prostore i agresivnu reklamu. Naš program je biti vjerodostojan i kupcima i izdavačima koji su nam povjerili svoje knjige.
Razgovor • 10.06.2018.

Anita Šikić : Autori nam dolaze i ostaju kao kad čovjek nađe krojača koji kroji po mjeri

Nije problem kritizirati, uvijek je puno veći problem u konkretnim ah! okolnostima opstati i učiniti eventualno nešto bolje. Naš je problem u onoj staroj definiciji da je knjiga kulturno dobro, ali i roba. Pa onda jednom je prevagnulo na ovu, a drugi pak put na drugu.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

U potrazi za formulom opstanka časopisa u kulturi

Ono što mi preostaje jest da koristeći platformu i prostor portala Moderna vremena javno pozovem, zamolim (nije mi teško) nadležne u Ministarstvu kulture da po vlastitom izboru sudionika što hitnije organiziraju tematski radni sastanak s predstavnicima uredništava časopisa u kulturi. Vjerojatno jedan radni sastanak neće biti dovoljan, ali on bi bio početak kvalitetnije i sadržajnije komunikacije.
Tema • 17.06.2015.

Rezolucija o knjizi u Hrvatskoj (1985)

26. studenoga 1985. donesena je 'Rezolucija o knjizi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj'. Izglasao ju je tadašnji Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Je li nakon 30 godina moguća jedna nova rezolucija o knjizi u Republici Hrvatskoj?
Tema • 10.03.2015.

Hrvatska knjiga – kako spriječiti povratak u 90-te?!

U prvoj polovici 1990-ih rat bio glavni razlog smanjenog broja novih knjižnih naslova i smanjene potražnje za knjigom. Prijeti li hrvatskoj knjizi povratak na pozicije iz 90-ih?