Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.




Vijest •
Piše: MV Info
Projekt 'Top lista najprodavanijih knjiga u hrvatskim knjižarama' ušao u četvrti godišnji ciklus
Prve 'Top liste najprodavanijih knjiga' objavili smo nakon što su knjižare krajem travnja i početkom svibnja 2020. ponovno otvorile vrata nakon popuštanja lockdowna iz ožujka. Od tada pa do danas ljubiteljima knjiga donosimo pregled knjižarske prodaje na reprezentativom uzorku od 40-ak knjižara. Pogledajte zbirne rezultate za 2022. godinu!


Tema •
Piše: Nenad Bartolčić
Godine (ne)čitanja - Priča o knjižarstvu - dio I.
U zapadnom svijetu model vertikalne integracije nakladništva i knjižarstva nije čest poslovni model, preferira se jasna horizontalna razdioba uloga u knjižnoj industriji, a tamo gdje vertikalna integracija ipak postoji prisutna je jaka regulativa (zakon ili gospodarstveni sporazumi ili etički kodeks branše) kojom se brane potencijalne monopolističke prakse.

Tema •
Piše: Nenad Bartolčić
Godine (ne)čitanja : Priča o knjižarstvu - dio II.
Da ne bi sve bilo tako sivo, pohvalno je da se u posljednjih nekoliko godina percepcija knjižarstva počela mijenjati na bolje, pa danas i knjižari mogu računati na ponešto konkretnije potpore za različite aspekte svoga djelovanja, ali to nije niti izbliza dovoljno jer su zaostajanja velika, pogotovo ako se želi postići raznovrsnija ponuda knjiga u knjižarama.


Tema •
Piše: Nenad Bartolčić
Najveći ceh platit će čitatelji
Najveći ceh platit će čitatelji, ne samo zbog neumitnog povećanja cijena knjiga (na što su dodatno osjetljivija manja tržišta poput hrvatskog) koje najavljuje većina izdavača (neki su to i počeli primjenjivati na novim izdanjima) već i zbog toga što će izdavači manje ulaziti u rizična izdanja, tj. smanjiti broj objavljenih inovativnijih ili djela koja se manje prilagođuju ukusu ionako prevladavajuće mainstream publike.

Tema •
Piše: Nenad Bartolčić
Nevidljive knjige na marginama interesa
Ne tako maleni broj knjiga proizvede se kroz nespecifične nakladničke produkcije, koje tek djelomično profesionalno odrađuju posao izdavanja i distribucije. Pretežno komisijski model prodaje koji znatno 'umrtvljuje' knjižarska osjetila, te nerijetko loše utječe i na dinamilu popunjavanja polica a još više na traganje za onim izdanjima koja sama od sebe ne dolaze ili dolaze teško na knjižarske police.
Vijest •
22.04.2022.
Noć knjige predstavila rezultate istraživanja tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj za 2022.
Organizatori Noći knjige, jedanaestu godinu zaredom, naručuju istraživanje tržišta knjiga u Republici Hrvatskoj – kao rekapitulaciju stanja u društvu kada su u pitanju knjiga i čitanje. To je ujedno jedino relevantno istraživanje koje govori o čitanosti i kupovini knjiga među hrvatskim stanovništvom.
Razgovor •
03.03.2021.
Neven Kepeski : Školska lektira blagotvorno je utjecala na mene
Stalno nešto brinemo za mlade, to je opće mjesto svekolike povijesti. Fura li ih ili ne fura “pogrešan tok”? Kvari li Sokrat omladinu ili ne? No možda bismo u ovo današnje doba društvenih mreža, fake newsa i teorija zavjera, ravnozemljaša i QAnona trebali biti zericu zabrinutiji zbog toga 'što čitaju', 'što su čitali' i 'kako misle' - ti koji navodno brinu za mlade.
Razgovor •
16.12.2020.
Uzeir Husković : Ovogodišnji Henin izdavački program obilježili su najveći azijski autori
U našem smo programu okupili zaista reprezentativna imena europske i svjetske književnosti. Ali jednako nam je važna i naša lista domaćih autora čija su djela obilježila godine iza nas, a velika je većina njih, bila i jest, u finalima velikih domaćih književnih nagrada.

Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Krešimir Blažević : Urban, Let 3 ili Josipa Lisac imaju publiku koju će sigurno zanimati njihove biografije ili slične knjige
Kao i dobra muzika ili film, a pogotovo dobra knjiga postaje brzo bezvremenska, najbolji nam je primjer (barem je kod nas tako) 'Sedma republika'. Volim to ponavljati ali svatko koga zanima glazba ili pop kultura ovog podneblja mora pročitat ovo djelo Ante Perkovića. Na njoj se najbolji vidi koliko znači dobra riječ, jer na svakog tko ju pročita dođe najmanje još jedan novi čitatelj.

Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Eugenia i Juergen Ehgartner : Leykamova je nova misija približiti austrijsku književnost hrvatskim čitateljima
Tijekom lock-downa nijednog trenutka nismo prestali raditi: prevoditelji su nastavili prevoditi, autori pisati, lektorica lektorirati, dizajner i tiskara proizvoditi knjige. Pokušat ćemo svakako realizirati nakladnički program koji smo si zacrtali za 2020. Od bilateralnog projekta 'Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017' pa do kraja 2020. imat ćemo čak 18 prijevoda austrijskih autora.

Tema •
Piše: Lora Tomaš
Jaipurski književni festival – najbolji, najveći i najdinamičniji na svijetu
Prošle su godine pobrojali pola milijuna posjetitelja, a ove ugostili i 35 direktora raznih književnih festivala diljem svijeta – došli su vidjeti kako se to radi. Skupa s Namitom Gokhale i Sanjoyem K. Royem iz producentske tvrtke Teamwork Arts, Dalrymple je zaslužan za Jaipurski književni festival. Petodnevni show koji se održava već trinaestu godinu bio je prvi svoje vrste u Južnoj Aziji, gdje danas postoji tristotinjak sličnih, manjih manifestacija.

Tema •
Piše: Nenad Bartolčić
Je li danas zapravo ‘sreća’ ne moći živjeti (samo) od pisanja?
U vremenu pred nama trebalo bi što prije ukloniti uzroke raznih antagonizama koji duži niz godina postoje među svim dionicima knjižnog sektora, na relaciji pisci - nakladnici, knjižari-nakladnici... jer, na kraju krajeva, ‘okidači’ tih antagonizama najčešće su bili pojedinci a ne neki kolektivitet. Jer, ako se kriza zaoštri preko svih granica, i ako tada svatko počne vući na svoju stranu i gledati isključivo svoj interes, nema tih mjera koje će biti dostatne da hrvatsko tržište knjige izdrži krizu.
Tema •
17.02.2020.
60 dana posla - pametnima dosta
Znam da će mnogima zvučati nerealno, ali za apsolvirati tj. jasno definirati i precizirati barem najvažnije probleme koji muče knjižare i nakladnike (a kasnije i druge ne tako malobrojne naše teme & dileme) dovoljna su dva ali intenzivna mjeseca, tijekom kojih će se oformiti ciljane radne grupe koje će u tom periodu kroz ne više od 2-3 sastanka (svaka) morati domisliti neke nove ili doraditi neke stare modele. Ako to želimo.
Tema •
21.12.2019.
Koliko nam znače književne nagrade?
Za slabu percepciju književnih nagrada u javnosti dio krivnje ide organizatorima, a dio svakako treba pripisati i čestoj neinventivnosti nakladnika nagrađenih knjiga, koji gotovo da i ne pokušavaju na neki od dostupnih im marketinških načina osmišljenije komunicirati da imaju nagrađenu knjigu. Nevini nisu niti knjižari jer u knjižarama se rijetko može vidjeti neku knjigu jasno označenu da je dobila neku književnu nagradu.
Razgovor •
27.07.2020.
Dražen Tončić : Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji, istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture
Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji. Mi želimo da čitatelj čita našu knjigu jer ju mi smatramo dobrom i važnom, a ne da objavljujemo ono što čitatelj želi. Opet klikabilnost. To nije tako teško i sigurno da bi nam bilo lakše podilaziti, ali mi to ne želimo. To je naš izbor. Istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture (ili bar pokušaj promicanja).
Razgovor •
19.06.2020.
Maja Kurs i Nevena Zuber : Knjiguljica nije obična knjižara, u njoj je sve podređeno djeci
Kod prodaje vrlo je važno poznavati slikovnice i knjige koje se nude kupcima. Samo tako se mogu prodati kako strani, tako i domaći autori. Ima ljudi koju u knjižaru uđu i već unaprijed znaju što žele, a ima onih koji obave kupnju na temelju naše preporuke. Upravo to je naša najjača konkurentska prednost.

Tema •
Piše: Nenad Bartolčić
U potrazi za formulom opstanka časopisa u kulturi
Ono što mi preostaje jest da koristeći platformu i prostor portala Moderna vremena javno pozovem, zamolim (nije mi teško) nadležne u Ministarstvu kulture da po vlastitom izboru sudionika što hitnije organiziraju tematski radni sastanak s predstavnicima uredništava časopisa u kulturi. Vjerojatno jedan radni sastanak neće biti dovoljan, ali on bi bio početak kvalitetnije i sadržajnije komunikacije.
Tema •
17.06.2015.
Rezolucija o knjizi u Hrvatskoj (1985)
26. studenoga 1985. donesena je 'Rezolucija o knjizi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj'. Izglasao ju je tadašnji Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Je li nakon 30 godina moguća jedna nova rezolucija o knjizi u Republici Hrvatskoj?
Tema •
10.03.2015.
Hrvatska knjiga – kako spriječiti povratak u 90-te?!
U prvoj polovici 1990-ih rat bio glavni razlog smanjenog broja novih knjižnih naslova i smanjene potražnje za knjigom. Prijeti li hrvatskoj knjizi povratak na pozicije iz 90-ih?