Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Najava •
04.10.2023.
Zagrebački književni razgovori: 'Povijesni roman u digitalno doba'
Ovogodišnji Zagrebački književni razgovori održavaju se od 4. do 6. listopada u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, na temu 'Povijesni roman u digitalno doba'. U okviru Razgovora održat će se i predstavljanje knjiga austrijskih autorica Bettine Balàke i Ljube Arnautović.
Razgovor •
Piše: Ana Ðokić
Krešimir i Saša Krnic : U našoj knjižari 'Pričozemska' jednako tretiramo i svoja izdanja i izdanja drugih nakladnika
Ono čemu nije mjesto u svijetu uopće, tome nije mjesto ni u knjigama za djecu: veličanje zločina, nasilja, pretvaranje kriminalaca u junake i slične stvari ne bi trebale biti u slikovnicama. Takve se teme mogu prihvatiti u književnosti za odrasle, ali mislim da su to teme koje na dječju psihu mogu krivo djelovati.
Razgovor •
Piše: Marija Ott Franolić
Svjetlan Junaković : Uvijek želim napraviti knjigu za djecu koja će biti zanimljiva i odraslima
Mene nose zabavne priče, važno mi je da nisu dosadne, patetične, da nisu po temi stereotipne, dakle, shvaćam da mora biti slikovnica o pranju zuba i ruku, ali nije dobro da su previše opterećene porukom. Važno je da slikovnice nisu rađene kalkulantski, s izričitom namjerom da budu dobre i odgojne za djecu, to mene jako smeta, baš je pozerski.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Najava •
04.10.2023.
Nizozemski autor Merijn de Boer predstavlja knjigu 'Grupa solidarnosti'
Nizozemski autor Merijn de Boer, u srijedu 4. listopada u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, predstavlja knjigu 'Grupa solidarnosti'. O knjizi će uz autora govoriti prevoditeljica Svetlana Grubić Samaržija i prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić. Razgovor će moderirati novinarka Karmela Devčić
Najava •
06.10.2023.
Spisateljice u dijalogu: Suzana Matić i Rajna Racz
Treću sezonu 'Spisateljica u dijalogu' otvara tribina nazvana 'Ljubav bez zlobe', na kojoj gostuju svestrane umjetnice, arhitektice i kazališne redateljice, prozaistice i pjesnikinje, Suzana Matić i Rajna Racz. Razgovor će se povesti o književnosti koja svoje ishodište i cilj ima u emociji, onoj koje ima ili onoj koje nedostaje, a koja je (gotovo) uvijek ljubav.
Preporuka •
Piše: Sven Popović
Milan Majerović-Stilinović : Srce mog medvjeda
Knjiga je na pripovjednom planu barem, sasvim jednostavna. Prati Marka (manje ili više) od njegovih prvih dana do njegovog posljednjeg, od djetinjstva i učenja o biljkama te bakinih priča o svecima ili prepričavanja narodnih priča, daleko od šume i zelenila, na krajnju suprotnost, sve do bodljikavih žica, baraka i stupa srama koncentracijskog logora.
Preporuka •
15.09.2023.
Irene Vallejo – Beskraj u trsci : Velika avantura knjige u antičkome svijetu
Ako je knjižnica njezinih roditelja predstavljala početak pismenosti Irene Vallejo, onda knjižnica u Aleksandriji na lenti vremena stoji kao začetak opismenjavanja čovječanstva. Do njezina su utemeljenja knjižnice bile usko specijalizirane, namijenjene tek uskom krugu učenih ljudi, nikad otvorene za javnost pa se po prvi put stvara mjesto potpune otvorenosti prema različitosti.
Preporuka •
07.09.2023.
Elena Ferrante : Na marginama, o užitku čitanja i pisanja
Elena Ferrante se i ovom knjigom pokazuje kao stručnjakinja, jer način na koji su ispisani ovi vrlo profinjeno i znalački, promišljeno i pošteno 'skladani' eseji pokazuje nam kako je riječ o autorici koja zna što, kako i zašto radi, a koja, paralelno, posjeduje i jedan 'izvansistemski' književni nerv, koji je daleko više literarne prirode od onoga što prezentiraju njena vrlo uspješna i široko hvaljena djela.
Razgovor •
Piše: Vanja Kulaš
Darko Cvijetić : Rane nosiš, ali ne kao zastavu
Mislim da nema kalkuliranja u umjetnosti, napose u književnosti. Čitavoga života držim olovku, čitavoga života čitam, i ne mogu zamisliti da živim van usvojenih normi i to baš književnih. Oni koji su mene učili, bili su veliki baš zbog manjka kalkuliranja. Uzore sam nalazio u Pasoliniju, u Beckettu, B. Schulzu, u Benjaminu, Borgesu, Kišu, Mandeljštamu, Cvetajevoj... a njih sve odlikuje primarna vezanost za ne-laganje i vjernost elementarnom poštenju i Riječi.
Razgovor •
Piše: Petra Miočić Mandić
Sandor Jaszberenyi : U pisanju nema sretnog kraja, pisanje je uvijek tragedija!
Ne trebam to ovdje govoriti, vi ste doživjeli rat, on je dio vašeg jezika i identiteta. Znate da, gdje se rat dogodi, iz linije nestaje cijela jedna generacija slomljenih ljudi. Ti se ljudi ubijaju alkoholom, drogom, razbolijevaju se. I zato me užasava kad čujem da klinci sa Zapada glorificiraju rat. Stari moj, nema tu ničeg dobrog!
Tema •
23.10.2013.
Pavao Pavličić: PRIJEDLOG ZA UKINUĆE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
Vrijeme je da se napokon glasno i jasno kaže: hrvatsku književnost treba ukinuti. Dosta je bilo licemjerja, dosta je bilo okolišanja, treba pogledati istini u oči i nazvati stvari njihovim pravim imenom, pa reći i ponoviti: hrvatsku književnost treba zbrisati s lica zemlje. Mnogi tako misle, tek što se ne usude kazati, a stanje je takvo da više ne trpi odgode.
Kritika •
Piše: Franjo Nagulov
Rade Jarak : Put na Solaris
Jarak srlja u distopiju za koju teško da je moguće pronaći opravdanje. Tome je tako ne samo zbog mjestimično neuvjerljive izvedbe, već i zbog autorove sklonosti približavanju Soderberghovoj viziji Solarisa prema kojoj je poljski pisac bio osobito kritičan: ljubav kao moguće rješenje kozmičke nepoznanice dramatično odudara od Lemove središnje teme – suočavanja čovjeka s novom, potpuno nepoznatom izvanzemaljskom inteligencijom.
Preporuka •
Piše: Antun Pavešković
Tvrtko Jakovina : Svijet bez katarze
Publicistički angažman svjedoči ne tek Jakovininu potrebu da se dokaže i javnosti izvan profesionalne sfere, nego i etičku obvezu suvremenog intelektualca društvenih i humanističkih profila da svoja kabinetska znanja i saznanja na konstruktivno propedeutički način približi širem općinstvu te tako utječe na poticanje i razvoj kritičke svijesti sredine u kojoj živi i djeluje.
– Nove knjige za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Preporuka •
26.04.2023.
Čitajte djeci: Slikovnice i knjige s dušom
Danas u dječjoj književnosti ne možemo disati od ideologija i banalnih didaktičnosti, a književna produkcija za odrasle sve je više taokinja samopomoći i političke korektnosti. Uz to, u sve glasnijem i neobazrivijem svijetu, punom loših vijesti – često se govori o osjetljivosti i empatiji, ali rijetko se s njima zaista i susretnemo.
