Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info

Han Kang dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2024.

Južnokorejska spisateljica Han Kang dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za 2024. godinu! Han Kang (rođena 1970., Gwangju) jedna je od najcjenjenijih suvremenih južnokorejskih autorica. Studirala je književnost na Sveučilištu Yonsei u Seoulu, a na literarnu scenu kročila je kao pjesnikinja 1993. Prvi roman, 'Red Anchor' objavila je 1994., a do danas je objavila još nekoliko romana, novela i kratkih priča.
Kritika • Piše: Vesna Solar

Han Kang : Vegetarijanka

Južnokoreanska spisateljica Han Knag uspjela je neobičnom romanesknom formom, sažetim izrazom koji teče naizgled lako te nizom metafora, postaviti temeljna pitanja o ljudskoj biti, o međuljudskim odnosima, odnosima ljudi i prirode, nasilja i radikalnog nenasilja.
Kritika • Piše: Franjo Nagulov

Miroslav Kirin : Zebrano

Nemojmo zaboraviti kako nam se štošta, danas uobičajeno, do jučer činilo kao daleka i malo vjerojatna budućnost. Stoga, umjesto pokušajem pronalaska odgovora na gomilajuća pitanja naše vrlo bliske budućnosti, ovaj osvrt valja zaključiti čitalačkom pozivnicom: čitajte 'Zebrano'. Autor svih pjesama (osim jedne) čovjek je po imenu Miroslav Kirin, a suvremeno je hrvatsko i regionalno pjesništvo nezamislivo bez njegova doprinosa.
Kritika • Piše: Antun Pavešković

Rade Dragojević : Šuvar - Politička biografija

Ma što bio Stipe Šuvar, mada se ne slažem s njegovim političkim idejama, ma koliko se ne sviđao ni umivenoj ljevici ni građanskim liberalima, a pogotovo ne mekoj ili tvrdoj desnici, osobno mi imponira svojom dosljednošću. Za razliku od hrvatskih standardnih običaja, on nije bio ujutro partizan, u podne liberal, navečer ustaša, ili drugim redoslijedom, ali istim sadržajem!

– Nove knjige –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –

Preporuka • Piše: Tatjana Gromača Vadanjel

Robert Musil : O gluposti

U svojoj osnovi, Musilov esej podučava onome čemu su podučavali stari Grci, ili, još drevnije, istočnjački mudraci (koje i profesor, književnik, kazališni režiser, urednik Matko Sršen spominje u svom izvanrednom predgovoru u ovoj maloj knjizi) – a to je mjera, vladanje sobom prije svega, kao prvi preduvjet da se gluposti zatvaraju vrata.
Preporuka • Piše: Ivana Buljubašić

Vanda Mikšić : Tragom Georgesa Pereca - Književno prevođenje kao pisanje čitanja

Vanda Mikšić svojom je znanstveno opremljenom studijom proizvela spretan spoj prakse i teorije prevođenja, uzimajući u obzir metodološke smjernice ponajprije traduktologije, lingvistike i znanosti o književnosti, a potom se usmjeravajući i diskursnim teorijama, semiotici, filozofiji itd. Studija se čita lako, a njezina je posebnost što detaljnije razotkriva Perecov, pa i donekle i općenito oulipovski, začudni stil te tajne i zamke upisane u njegova dva velika romana.
Kritika • Piše: Franjo Nagulov

Dunja Matić : Previše truda

Dunja Matić esejističkim plugom kroji široku semantičku brazdu čije kritičnosti, dakle, ne ostaju pošteđeni ni 'njeni', ni 'njihovi'. Osim što je riječ o sjajnom informativno-ispovjednom kolažu, knjiga eseja Previše truda k tome je i zbirka pomno poliranih tekstova iznimne publicističke, na mjestima i literarne kvalitete. Uzmemo li u obzir sveobuhvatnu vrijednost ponuđenog naslova, ovaj ćemo trenutak upamtiti kao intelektualnu i klasnu pobjedu Dunje Matić.
Kritika • Piše: Vesna Solar

Tina Harnesk : Narod što u snijegu sije

Roman Tine Harnesk govori o 'teškim' temama, ali on progovara i o mogućnosti nadilaženja i liječenja trauma. A to uvelike uspijeva zahvaljujući iznimno vještom pripovijedanju, obilježeno poetskim slikama i sveprožimajućem humoru. Osobita je vrijednost ovog romana uspjelo kombiniranje tradicionalnih žanrova bajke i legende sa suvremeno shvaćenim romanom potrage i krimićem.
Kritika • 20.05.2024.

Drago Glamuzina : Noćni portir

Dnevnik je pisan 'uobičajeno dnevnički', stilski uglavnom 'ravno', 'pravocrtno', s većom pomnjom posvećenom tek završecima poglavlja kao takozvanim jakim mjestima. I prethodni Glamuzinin uradak, roman 'Drugi zakon termodinamike', imao je isti pristup jezično-stilskom sloju, to jest preferirao je 'običnost', uzdajući se u zanimljivost same naracije. 'Noćni dnevnik', ponešto možda neuobičajeno za dijarističku prozu, najzanimljiviji je upravo narativno.
Kritika • 25.04.2024.

Edo Popović : Hrvatski pasijans

Osim što je hrabra, knjiga je i duhovita: ne nužno zato što nas Popović pod svaku cijenu želi nasmijati, već prije svega jer se naša zbilja, čak i kada je svedemo u okvire digresije, često ne razlikuje od najcrnjeg humora. Popović se ne libi pisati izrijekom, pa bi protagonisti 'novog hrvatskog kulturnog imaginarija', čije vrijeme vlasti dolazi, s piscem koji se k tome drznuo podržati 'protuhrvatski ološ' (prema riječima 'besmrtnog ustavotvorca'), mogli imati pune ruke posla.

– Nove knjige za djecu i mlade –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Preporuka • Piše: Marija Ott Franolić

Čitajte djeci: Slikovnice koje smo zaboravili

Listajući dječje knjige i slikovnice Zvonimira Baloga, Vesne Parun, Arsena Dedića, Gustava Krkleca, Ivane Brlić Mažuranić i Ratka Zvrka razmišljala sam zašto bi to djeci danas uopće bilo zanimljivo – i ima li smisla preporučivati naslove od kojih se neki više uopće ne mogu nabaviti? Pa sam zaključila da itekako ima – kako bismo ih barem nakratko izvukli na svjetlo dana i duže pamtili.
Razgovor • 28.12.2023.

Marija Radonić : Čitajte svojoj djeci, ne dozvolite da vam aplikacije zauzmu vašu roditeljsku ulogu

Ukratko, pedijatri na redovitim sistematskim pregledima čitaju s djecom i roditeljima za dob djeteta adekvatne slikovnice. Pregled se počne sa slikovnicom koja može poslužiti i kao sredstvo u procjeni psihomotornog razvoja djeteta, kao npr. sredstvo za distrakciju kod cijepljenja, na kraju pregleda slikovnica se poklanja djetetetu s kratkim uputama roditeljima o važnosti čitanja djeci od najranije dobi.
Razgovor • 29.12.2023.

Snježana Berak : Uz slikovnicu dijete svladava jezik i govor, vježba zapažanje i razvija maštu, ali i uči o moralnim načelima

Poticanje male djece na učenja jezika izuzetno je važno. Što se prije započne s poticanjem govorno-jezičnog razvoja, to će dijete brže i bolje napredovati. Najprihvatljiviji oblik učenja govora je igra. Slikovnicu ili priču potrebno je uvoditi u djetetov život tako da ona od igračke koju dijete opipava, razgledava i prelistava postane omiljeni predmet poput igračke. Roditelj i drugi odrasli koji djetetu čita već od najranije dobi s djetetom izgrađuje poseban osjećaj bliskosti i povezanosti, što je za dijete velika dobrobit, čak i onda kada zna da dijete ne razumije što mu se govori.
Razgovor • Piše: Ana Ðokić

Branka Primorac : Kulturi presuđuju moćnici kojima je ona višak

Kad se pomirite s time da vaše pisanje neće uvijek biti 'na cijeni', postat ćete pravi novinar, objektivan, istinoljubiv, znatiželjan do kraja. Sve dok pišete što interesnoj grupi ili pojedincu odgovara, tapšu vas po ramenu, a kad uprete prstom u loše stvari, bit ćete piskaralo i smeće. Takvi trenuci lakše se podnose ako postoji podrška starijih kolega, urednika i mentora.
ČITAONICA • 27.10.2023.

Edo Popović: Nema mačaka lutalica u Švicarskoj (Zapisi u cugu iz Zuga)

Objašnjenje da se kravama stavljaju zvona oko vrata kako bi ih se lakše pronašlo na alpskim, neograđenim pašnjacima više nije uvjerljivo, jer zvona nose i krave koje nikad ne napuste ograđeni pašnjak. Osim toga, postoje suvremene tehnologije uz pomoć kojih se mogu pronaći odlutale životinje. Ako je moguće tako pronaći izgubljeni mobitel ili laptop, moguće je i kravu.
ČITAONICA • 16.05.2023.

Emir Imamović Pirke : Plan savršenog neuspjeha (ulomak)

U novom romanu Emira Imamovića Pirkea 'Plan savršenog neuspjeha' (VBZ, 2023) saznajte kako se jedan san o lakoj zaradi i ugodnoj starosti pretvara u moru suočavanja s pogrešnim izborima, pokidanim vezama, izgubljenim prijateljima i zakašnjelom drugom prilikom.
Razgovor • 30.11.2023.

Antonio Scurati : Prošlost kao da je zaboravila nas, a ne mi nju

Tradicionalna društva usmjerenija su prema prošlosti, u nekim trenucima povijesti društva su okrenuta budućnosti, a mi smo se čvrsto pripili uz sadašnjost. Izgubili smo ne samo osjećaj za povijest, za ono što nam dolazi iz drevnih vremena, nego i pogled na budućnost, na budućnost koju bismo tek trebali stvoriti, budućnost u kojoj bismo postali slobodniji...
Preporuka • 26.04.2023.

Čitajte djeci: Slikovnice i knjige s dušom

Danas u dječjoj književnosti ne možemo disati od ideologija i banalnih didaktičnosti, a književna produkcija za odrasle sve je više taokinja samopomoći i političke korektnosti. Uz to, u sve glasnijem i neobazrivijem svijetu, punom loših vijesti – često se govori o osjetljivosti i empatiji, ali rijetko se s njima zaista i susretnemo.