Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Razgovor •
Piše: Petra Miočić Mandić
Sjón : Pjesnici su srce naše kulture
Često sam se u pisanju poigravao vidom i gledanjem. Mislim da je i problematiziranje vida i gledanja u srži književnosti još od najstarijih vremena – Homer je bio slijep, a Odin je bio bog poezije i lijevo je oko mijenjao za poetski dar. Mislim da taj čin postaje simbolom vanjskog i unutarnjeg vida i tako simbolizira poeziju.
Kritika •
Piše: Franjo Nagulov
Milko Valent : Ledene haljine
Siromaštvo, zaključujući na temelju romana, nije naročito interesantno. Ustvari je nepodnošljivo dosadno, ponavljajuće u svojim opskurnim radnjama na koje su njeni protagonisti, pritisnuti materijalnom oskudicom, obično prinuđeni. Utoliko bismo mogli reći da je Valentov stilski plan angažiran: njime uspješno dekonstruira romantičarsku viziju siromaštva koje, dugoročno, ne obogaćuje, već osiromašuje 'duh'.
Preporuka •
Piše: Monika Herceg
Bernardine Evaristo i Vesna Parun : Dvije autobiografije
Ono što je meni kao čitateljici ostalo bitno od ovih knjiga jest zapravo iskustvo književnosti kao identiteta i kao načina života. Kao netko tko stalno propituje i samo pisanje, ali i književne autoritete, ove dvije knjige ('Manifest' i 'Kad ptica prestane voljeti') dale su mi dragocjen uvid u živote (koji jesu neodvojivi od književnosti) dvije autorice koje su živjele slobodno, ne pristajući na kompromise okoline.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Vijest •
Piše: I.P. - MV
Objavljeni finalisti Književne nagrade Fric 2021/22.
Posljednjeg dana 28. Sa(n)jam knjige u Istri proglašeni su finalisti Književne nagrade Fric za najbolju knjigu fikcijske proze 2021/22. Nagrada se ove godine dodjeljuje po šesti put u organizaciji tjednik Express, a sponzorira je Barcaffe svotom od 75.000 kuna.
– Portal pisci.hr : Čitajte Roberta Perišića! –
Robert Perišić
Robert Perišić rođen je u Splitu 1969. godine; živi u Zagrebu. Nakon knjiga kratkih priča (Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas, 1999; Užas i veliki troškovi, 2002) koje su imale značajan odjek, a još više nakon dvaju romana snažne domaće i internacionalne recepcije (Naš čovjek...
Razgovor •
Piše: Petra Miočić Mandić
Gertraud Klemm : Ne možete odstraniti patrijarhat iz intelektualne zajednice
Za ovo je društvo možda mrtva feministkinja najbolja feministkinja. Književno tržište ne voli feministkinje, one su vrlo neugodne i glasne, žale se i pokazuju brojke nejednakosti, društvu ukazuju na ono što je pogrešno. Mrtve su feministkinje, poput Simone de Beauvoir, prisutnije u medijima, hvaljenije od kritike dok su one žive teško podnošljive.
Razgovor •
Piše: Petra Miočić Mandić
Moa Romanova : Švedska je trenutno kao Njemačka tridesetih
Naš vrlo dobro ustrojen sustav se urušava, zdravstvena je zaštita nacionalni vic. Liste čekanja na preglede su ogromne, pomoć nikako da stigne što je osobito izraženo na području ginekologije i porodništva. U mojem rodnom gradu na sjeveru Švedske su, kako bi rasteretili zdravstveni sustav, omogućili trudnicama da pohađaju tečaj za prirodni porod kod kuće ili u kadi.
Tema •
Piše: Dean Trdak
Edinburgh International Book Festival – škotski književni Woodstock
Ove se godine Festival održao od 13. do 29. kolovoza, a na njemu je bilo preko šesto događanja na kojima su sudjelovala 562 pisca, publicista, povjesničara, prevoditelja, ilustratora, glazbenika, glumaca i izvođača iz više od pedeset zemalja svijeta. Svakoga dana od deset ujutro do deset navečer posjetitelji su mogli prisustvovati razgovorima s autorima, čitanjima, ali i različitim panel diskusijama, kreativnim radionicama za djecu i odrasle, performansima i kazališnim izvedbama.
– NOVE KNJIGE - INTERLIBER 2022. –
Prethodna Slijedeća
– Nove knjige za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Razgovor •
Piše: Monika Herceg
Mile Stojić : Mi smo izgubljena generacija koja je gradila utopiju socijalne pravde
Mi smo nikli na tradiciji našeg jezika, ali ta činjenica nas obavezuje da idemo uvijek dalje i šire. Neprestano smo u komunikaciji s drugima i upravo ti drugi osmišljavaju naše biće i postojanje. Obožavanje vlastite tradicije Davičo je nazivao tradicioljubljem i ono još uvijek dominira na ovim prostorima. Slaba je i jalova poezija koja je upućena samo jednom nacionu ili plemenu.
Kritika •
Piše: Franjo Nagulov
Davor Špišić : Vuk na snijegu
Književnost, osobito u društvu podložnom iskrenju religijskog fundamentalizma i historijskom revizionizmu, ne može oskudijevati angažmanom. Smjelost kritiziranja fenomena kojima neposredno svjedočimo pozitivna je strana romana i nju valja pohvaliti. No, prvorazredna angažirana književnost ipak je, kao sretni spoj angažmana, sadržajnog plana i estetske izvrsnosti, više od toga. U slučaju ‘Vuka na snijegu’ prvenstveno je angažman temelj za pozivnicu na čitanje nove proze Davora Špišića.
Preporuka •
Piše: Anita Peti-Stantić
Anita Peti-Stantić: Što nam o nama samima može reći matematičar?
Ovo nije knjiga za matematičare, jer se autor u njoj bavi mnogim društvenim problemima kao što su odnos obrazovanja i ekonomije, pa onda znanosti, demokracije i centralizacije, ali i suradnje, organizacije države, politike i financijske krize, vjere i nejednakosti. Nisu li to teme koje bi svakog angažiranog intelektualca danas trebale zanimati?
Preporuka •
Piše: Edo Popović
Rovovi nikad ne zarastaju – Edo Popović o putopisnom dnevniku Navida Kermanija
Hrvatski čitatelji na mnogim stranicama putopisa prepoznat će Hrvatsku i vlastitu sudbinu. A hoće, jer su se na gotovo identičan način i s identičnim posljedicama devedesetih godina raspadale države, preraspodjela društvenog bogatstva i moći vršena je na gotovo identičan način, a njima do danas vladaju elite sličnog poštenja i morala.
Preporuka •
10.09.2021.
Čitajte djeci: Slikovnice za promjenu perspektive
Istraživanja nam kazuju da će djeca sposobna za propitkivanje vlastitih stajališta odrasti u odgovorne pojedince koji će lakše donositi informirane odluke i biti spremniji na raspravu s drugima, neće tvrdoglavo ustrajati na svojim stajalištima. U nastavku slijede slikovnice koje djeci mogu biti dobro polazište za razmatranje tuđih stajališta.
