Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Dražen Tončić : Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji, istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture
Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji. Mi želimo da čitatelj čita našu knjigu jer ju mi smatramo dobrom i važnom, a ne da objavljujemo ono što čitatelj želi. Opet klikabilnost. To nije tako teško i sigurno da bi nam bilo lakše podilaziti, ali mi to ne želimo. To je naš izbor. Istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture (ili bar pokušaj promicanja).
Tema •
Piše: Marija Ott Franolić
Čitati Darka Cvijetića – teško hvatati dah
Cvijetićeva je literatura kontaktna: neposrednim stilom, kratkim rečenicama, empatičnim natuknicama upoznaje nas s protagonistima, povezuje s njihovim sudbinama, čini nam ih odavno-poznatima – poput nekog suosjećajnog telefonskog imenika s likovima koje bismo mogli nazvati, samo je pitanje bismo li od ganuća mogli progovoriti.
Tema •
Piše: Petra Miočić
Sandorfov mini maraton 2020. predstavio istaknute suvremene europske autore
Ulazak u novo desetljeće obavijen je nelagodom, posvemašnjom izolacijom i strahom pa je u tom smislu zanimljivija izjava engleskog autora Davida Szalaya, jednog od gostiju Sandorfovog mini maratona, o tome kako trenutno svjedočimo renesansi putovanja i otkrivanja nepoznatih zakutaka domicilnih nam kontinenata, pa i država.
Kritika •
Piše: Mirko Božić
Abdellatif Laâbi : Stablo pjesama
Jasno je vidljiva evolucija Laâbijevog književnog i ljudskog sebstva, jer s vremenom dovodi u pitanje ideale i ideje koji su presudno utjecali na njega. Možda bi se to moglo proširiti i na vrijednosti zajednice u kojoj živimo, ali upravo takve stvari od autora stvaraju disidenta, kao što je pokazao i Laâbi. A za to treba hrabrosti, jer zahtijeva izlazak iz udobnosti vlastite zone komfora.
Promo •
17.07.2020.
Egmont zapošljava – traži se glavni urednik/ca biblioteke Puls
Traži se osoba s iskustvom u uredničkim poslovima, koja će se dobro uklopiti u radnu sredinu, tražiti i predlagati naslove, uređivati izabrane knjige te dati bitan doprinos daljnjem razvoju biblioteke Puls. Ako ste zainteresirani, javite se na priloženu mail adresu do 16. kolovoza 2020.
– Najnovije knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Vijest •
08.07.2020.
7. natječaj za književnu nagradu Zvonko
Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade/Klub prvih pisaca raspisuje 7. natječaj za književnu nagradu Zvonko, koja se dodjeljuje za najbolji prozni rukopis za djecu i mlade do 70 kartica. Rukopise je moguće slati do 29. kolovoza 2020. Rezultat natječaja bit će objavljen 29. rujna na stranicama društva.
Promo •
02.07.2020.
Ljetna škola pisanja 2020. – na rubu šume, živi se i piše književnost
Centar za kreativno pisanje (CeKaPe) i ove godine u Dvorcu Stara Sušica, od 23. 8. do 30. 8. 2020. organizira Ljetnu školu pisanja 2020. Na sedmodnevnim intenzivnim radionicama pisanja, u osami Gorskog kotara i izolaciji dvorca na rubu šume, živi se i piše književnost, uz mentorstvo poznatih pisaca, voditelja radionica.
Kritika •
15.07.2020.
Ulla-Lena Lundberg : Led
'Led' tematizira život na malom izoliranom otočju koje se nalazi u Baltičkom moru između Finske i Švedske, u periodu neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Smještenost otočja daleko na sjeveru znači iznimnu hladnoću, pa se zimi more oko otoka smrzava. Tako prisustvo i odsustvo leda bitno određuje živote otočana.
Kritika •
26.06.2020.
Marlen Haushofer : Zid
Izniman doživljaj romana 'Zid' Marlen Haushofer osnažen je veseljem zbog rijetkog otkrića samozatajne, a vrijedne proze, usto proze iz nekog drugog vremena, stare u međuvremenu skoro šest desetljeća, a koja zastrašujuće točno korespondira s našom aktualnom zbiljom, gdje ustravljeni pandemijom i potresima pomičemo interesni fokus s materijalnih dobara na znanja i vještine poput permakulture, ali možda i snažnije nego ikad uviđamo važnost bliskosti s drugim bićima.
Razgovor •
Piše: Dariya Pavlešen
Jurij Andruhovyč: Pokušati smjestiti svijet u knjigu beznadan je posao
Mislim da su moji čitatelji nalik na mene, nemaju to jednostrano razumijevanje onoga što je dobro, što je zlo, u čemu leži odgovornost. Vjerojatno i oni poput mene imaju mentalni sklop koji je usmjeren na igru, također su prilično ironični, jer da bi se moji tekstovi nekome svidjeli, čovjek mora razumjeti ironiju kojom su prožeti.
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Slavica Ćurković : Čitanje jest intiman čin, ali ne možemo ignorirati nove generacije i njihove sklonosti i navike
Nikoga se, ne treba imati iluziju, na čitanje ne može navići za jedan sat, ali je to dovoljno da mu se promijeni percepcija i da lektirna ili bilo koja druga djela prestane doživljavati kao izvorište teške dosade. Poslije tog koraka i trenutka u kojem oni na književnost prestaju gledati kao na nešto što im škola nameće, otvara se prostor za stvaranje buduće, ozbiljne publike.
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Maja Kurs i Nevena Zuber : Knjiguljica nije obična knjižara, u njoj je sve podređeno djeci
Kod prodaje vrlo je važno poznavati slikovnice i knjige koje se nude kupcima. Samo tako se mogu prodati kako strani, tako i domaći autori. Ima ljudi koju u knjižaru uđu i već unaprijed znaju što žele, a ima onih koji obave kupnju na temelju naše preporuke. Upravo to je naša najjača konkurentska prednost. Preko 95% svoje prodaje ostvarujemo po preporuci zadovoljnih kupaca.
– Nove knjige za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Kritika •
Piše: Mirko Božić
Marko Gregur : Vošicki
Romanom o koprivničkom knjižaru, tiskaru i nakladniku Vinku Vošickom, Gregur vjerno i uzbudljivu prenosi važne povijesne događaje koji će obilježiti vrijeme između dva svjetska rata, od sarajevskog atentata do Hitlerove aneksije Poljske i dalje. Priča je to o iznevjerenim obećanjima revolucija, oportunizmu junaka i licemjerstvu ljudi, proverbijalnim kosturima u ormaru, samo što njegovi junaci u svojim ormarima kriju cijele kosturnice tajni koje svi znaju, ali ih više nitko ne spominje.
Kritika •
Piše: Lora Tomaš
Nataša Govedić: Kako zavoljeti morskog psa?
No, prije svega, knjiga je ovo o granicama. Njihovoj poroznosti s jedne, i nepropusnosti s druge strane. Granica oko kojih se pregovara i cjenka želimo li opstati u bilo kakvim odnosima, koje moraju biti fleksibilne koliko i jasno definirane, i zbog kojih ponekad balansiramo na oštricama noževa poput cirkusanata u šatoru postavljenom na kakvoj periferiji.
ČITAONICA •
12.05.2020.
Henry David Thoreau : Walden (ulomci)
Thoreauova zamisao nije bila da napiše odu potištenosti, nego da svojim uvidima i iskustvom hvastavo probudi susjede i potakne ih na akciju te su ga zbog radikalnog pristupa očuvanju prirode nazvali 'ocem environmentalizma', a zbog njegova promicanja građanskog neposluha anarhistom.
Razgovor •
Piše: Ana Ðokić
Kitty Crowther : Knjige su mi pomogle živjeti
Djelo koje gledamo je samo prijekcija nas samih. Čitamo svoju vlastitu priču. Ono što ja pročitam nikad neće biti isto kao ono što vi pročitate. Oduvijek me kod čitanja fascinirao onaj nevjerojatni osjećaj da se knjiga obraća isključivo vama. Čujete onaj glas koji vam čita. A ako još ne čitate jer ste premali, slika vam govori sve.
Preporuka •
Piše: Marija Ott Franolić
Čitajte djeci: Umjetničke i poetske knjige
Umjetnost djeci kao i odraslima postavlja pitanja o životu. Koliko god apstraktna bila, ona uvijek govori o nama jer bi nam inače bila strana i nerazumljiva. Zato je razumijevanje priča povezano s razumijevanjem nas samih – kroz pripovijedanje više saznajemo o svojim emocijama, dilemama, interakcijama s drugima.
Razgovor •
Piše: Ivana Buljubašić
Josipa Mijoč i Jasna Horvat : Potrebno je detaljnije istražiti uloge i komunikacijske procese autora i nakladnika
Studija 'Nakladništvo 2019.' trebala bi koristiti nakladnicima i nositeljima politika koji određuju propise iz domene nakladničkog poslovanja te ujedno i istraživačima nakladništva kao fenomena društvenih znanosti i kreativne industrije. Ako se na temelju preporučene metodologije uspije uspostaviti redovito provođenje istraživanja o radnoj snazi nakladništva, stajalištima i ocjenama zakonodavnih i tržišnih okvira, nakladništvo bi se uspješnije razvijalo i unaprjeđivalo.
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Simona Goldstein : Kreativna klasa nova je ekonomska klasa koja će dominirati u ekonomskom i kulturnom životu 21. stoljeća
U zadnjih par godina kreativna poduzeća imaju i uglavnom vrlo visok stupanj odgovornosti prema društvenoj sredini i ta su poduzeća lideri u pozitivnoj promjeni stava prema okolišu, ekološkim rješenjima, problemima koje nose klimatske promjene, zatim migracije i čitav niz drugih problema današnjeg svijeta.