Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Razgovor •
Piše: Dean Trdak
Melania G. Mazzucco: Svaki je život vrijedan da se o njemu pripovijeda
Kad sam se počela zanimati za tu priču primijetila sam kako mnogi od onih s kojima sam razgovarala nisu smatrali važnim ono što su proživjeli i čak su bili iznenađeni što pridajem toliko važnosti događajima koji su se zbili tako davno. I možda i u tome leži zadaća nas pisaca, da pokažemo kako je sve važno, kako je svaki život vrijedan da se o njemu pripovijeda.
Kritika •
Piše: Božidar Alajbegović
Bojan Žižović : Stranka
Potpunim izostankom imenovanja i geografskih toponima i likova svoju političku satiru Žižović uspjeva učiniti i univerzalnom, prispodobivom ne samo u istoj mjeri našoj ukupnoj političkoj sceni koliko i pojedinim njezinim dijelovima (autorova rodna Istra i grad Zagreb) već i širim europskim okvirima (uz znakovitu završnu napomenu da je roman napisan u Trstu).
Vijest •
10.07.2019.
Natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov 2019.
Hrvatsko društvo pisaca raspisalo je natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo (proza, poezija, drama) napisano na hrvatskom jeziku. Kriterij odabira prvenstveno je književna izvrsnost, međutim nagrada također promiče inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu. Rok za slanje je 24. 7. 2019.
ČITAONICA •
Piše: MV Info
Olja Knežević: EXILE
Sada sam vukla noge u čizmama, ujedno vukući za sobom i neugodan miris svoje kose i kože. Parižanka je pričala, ja nisam smjela ni usta da otvorim. Iz mojih bi usta moglo ispasti slomljeno, staro jaje. Uvukla sam se u sebe, usukala, divan izraz mog starog kraja, gdje nisam smrdjela. Usmrdio me život. Ovaj prljavi grad.
Vijest •
02.07.2019.
Raspisan natječaj za književnu nagradu 'Zvane Črnja' 2019.
Društvo hrvatskih književnika Zagreb i Istarski ogranak DHK Pula raspisuju natječaj za književnu nagradu 'Zvane Črnja' koja se dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja i sastoji se od plakete i novčanog iznosa. Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati u natječaju knjigama objavljenima u vremenu od 1. rujna 2018. do 1. rujna 2019.
Vijest •
11.07.2019.
Raspisan natječaj Zvonko - za neobjavljeni prozni rukopis za djecu i mlade
Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca raspisalo je natječaj za neobjavljeni prozni rukopis za djecu i mlade 'Zvonko', nazvan prema nagrađivanom književniku za djecu i mlade Zvonku Todorovskom. Rukopise je moguće slati do 29. kolovoza 2019.
– Novije knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Razgovor •
Piše: Petra Miočić
Ernest van der Kwast: Ne želim biti književni Big Mac, čitatelje hranim maštom
Cijela se knjiga vrti oko pitanja možemo li postati tko doista jesmo jer time se mora postati. Često kažemo da nam je nešto predodređeno, no time biramo odbaciti svoju slobodu istovremeno se oslobađajući od mogućnosti pogreške. Jer sloboda sa sobom nosi i teret dokazivanja. Pitanje je kome se dokazujemo?
Razgovor •
Piše: Iva Perković & Lora Tomaš
Aleksandar Prokopiev: Ja sam plod ljubavi koja se desila u okolnostima koje su sasvim književne
Dvoje ljudi koji su mi dali neke lepe stranice u tom boravku u Rijeci... Prva je bila Daša Drndić, s njom se znam puno. Jako interesantno, bili smo skupa na nekom festivalu u Puli, a ja sam morao nešto da se vratim i dala mi je ključ od stana. Kaže, uzmi šta hoćeš. Gledao sam te fotografije pa ti se vrate neke memorije, poznanstva. Recimo, i Kiš je bio u njenom stanu
Kritika •
Piše: Ivana Buljubašić
Jasna Horvat : OSvojski
Jasna Horvat ponovno se zaokuplja likom Eugena Savojskog, točno deset godina nakon što je taj lik posredno prikazala u romanu 'Bizarij', posvećenom gradu Osijeku. Njezin osmi roman uklapa se u konceptualni niz kojim autorica nastavlja permutirati i iskušavati zadanosti forme teksta, a njime odaje svojevrsni hommage liku i djelu Eugena Savojskog te iznova u žarište književne obrade postavlja grad Osijek.
Prevoditelj predstavlja •
Piše: MV Info
Prevoditelj predstavlja: Mišo Grundler
Cilj mi je posvetiti se što više književnim prijevodima, jer u tom poslu najviše uživam i nalazim najveće izazove, budući da je svaki novi književni prijevod, doslovno i preneseno, priča za sebe. Osim sa švedskog i engleskog, prevodim i s danskog i norveškog, a većina mojih dosadašnjih prijevoda knjige su s ta dva potonja jezika.
Razgovor •
10.06.2019.
Kei Miller : Pitanje jezika uvijek će ostati otvoreno i u tome je njegova ljepota
Nije važno što dolazim s Kariba, važno je gdje sam se i kako školovao, a moje je obrazovanje vrlo klasično. Ponekad, čak i ako odnekud potječete, obrazovanje će vas izdvojiti, otuđiti. Stoga čak i kad se čini da kritiziram nekog izvana, zapravo kritiziram sebe, svoje obrazovanje i to kako me udaljilo od moje kulture.
Razgovor •
03.06.2019.
Olja Knežević: Najdraži su mi radosni talenti
Pisala sam iz sjećanja. Sjećanje je nešto fantastično, poput neovisne osobe koja živi u nama i ima svoje dobre i loše dane, svoje hirove, svoje metode da sve kod sebe čuva fino poslagano, na način da što je dublje spremljeno, to je bolje izglačano, spremnije za nošenje. I kad pomisliš da si sve zaboravila, dovoljno je napisati jednu istinitu rečenicu koja će poslužiti kao okidač, i klupko sjećanja počne se odmotavati.
Kritika •
Piše: Marija Ott Franolić
Anita Peti Stantić : Čitanjem do (spo)razumijevanja
Osnovna poruka knjige je jednostavna: čitanje čovjeku nije prirodno, ono je najsloženija jezična aktivnost. Čitanje smo naučili prije nekoliko tisuća godina, i to je bio jedan od najvažnijih izuma u ljudskoj povijesti jer nam je omogućio intelektualnu evoluciju. Unatoč tome, ljudski mozak nije prirodno „programiran“ za čitanje. U poticanje i učenje čitanja treba uložiti veliki trud.
