Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Vanja Kulaš

Bettina Balaka : Golubovi iz Brna

Devetnaestostoljetnom, bidermajer Beču posvećena je ova jednostavna, lijepa pa i poprilično neobična knjiga s naslovnicom kao sa starinskog porculana. 'Golubovi iz Brna' kvalitetna su knjiška razbibriga, suvremeno pisan roman sa starinskim okvirom, sigurno ne od onih koji se zauvijek pamte, ali takav u koji se, ako nam je nadohvat, rado zaviruje i nakon prvog, pa moguće i jedinog cjelovitog čitanja.
PODCAST • Piše: MV Info

PODCAST: Neva Lukić – Ježenja

Ova zbirka izvorno nadahnuća pronalazi u pojavi ježenja, stanja u kojem se dlačice uzdignu od hladnoće, emocija, groznice, erotskog i estetsko-emocionalnog iskustva. Ovdje ježenje započinje od pripovjedanja, od jezika. Poezija nastaje kad osjetimo drugoga ili drugo. Kroz osluškivanje i razgovor te što je vrlo važno kroz naše tijelo.
Razgovor • Piše: Ana Ðokić

Jasen Boko : Nećemo biti prvi koje je uništila brutalna pohlepa

Putovanja, čak i ona turistička, mijenjaju čovjeka, ali ne uvijek nužno nabolje. Mogu reći za sebe da su me putovanja učinila otvorenijim, pomogla su mi shvatiti da ne postoje dobre i loše nacije ili vjere, da su podjele vjerske, nacionalne, rasne, seksualne na „naše“ i njihove“ najgora moguća stvar koja dijeli ljude i generira mržnju.
Kritika • 15.01.2021.

Mihail M. Bahtin : Teorija romana

Pred nama je zbornik prepun zbivanja, apsolutno lepršav, s dijelovima teksta koji nalikuju serijama slobodarski nizanih natuknica, onima koji su poput najuspjelijih studija iz zlatnog doba filoloških istraživanja i vrsnih traktata iz filozofije književnosti i jezika. Ima tu etnologije, folkloristike, povijesti, psihologije i napose antropologije.

Uvijek s vama...

Vijest • Piše: I.P. - MV

Otvoren natječaj za Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2020. godini

Hrvatski PEN centar raspisao je natječaj za Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2020. godini. Prijaviti se mogu djela objavljena u razdoblju od 15. prosinca 2019. do 15. prosinca 2020. godine. Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra, a rok za predaju je 25. 2. 2021.
Najava • 15.02.2021.

Otvorena izložba 'Slikoknjige: okrhnutost' Ive Valentić i Sanje Lovrenčić

U Kabinetu Malih zvona otvorena je izložba „Slikoknjige: okrhnutost“ Ive Valentić i Sanje Lovrenčić. Izloženo je deset samostalnih listova njihove zajedničke umjetničke knjige nastale kao neposredan odgovor na potres u Zagrebu. Izložba je otvorena do 15. veljače 2021.
Vijest • 18.01.2021.

Otvorene prijave za radionicu prevođenja 'Književno prevođenje pod lupom'

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca organizira radionicu prevođenja 'Književno prevođenje pod lupom'. Radionica će se održavati onlajn preko platforme Zoom, od sredine veljače do kraja lipnja 2021. Namijenjena je svima koji se bave ili se žele baviti književnim prevođenjem s nekog stranog jezika na hrvatski, bez obzira na jezik i iskustvo.

– Najnovije knjige –

Prethodna Slijedeća
Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –

Razgovor • Piše: Monika Herceg

Dino Pešut : Nada je krezuba djevojčica, ali je izdržljiva i hrabra i uvijek ju možemo naći u ruševinama

U našoj geografiji, mi i naši roditelji imamo nekoliko velikih ponora. U jednu ruku, oni i mi nismo odrasli u istom sustavu i ideologiji. Njihove i naše žudnje i želje nisu iste ili nemaju istu težinu. Oko njihove 30 godine, svijet se preokrenuo. Mi smo tada ušli u taj svijet. Paralelno s time, nevezano uz našu geografiju, tehnologija je učinila revoluciju. Mi odjednom više tipkamo...
Tema • Piše: Marija Ott Franolić

Ubrzavamo li prema Divnom novom svijetu ili smo već odavno tamo?

Ako stanovnici Svjetske Države ipak osjete nepoželjnu emociju, tu je soma, droga koja ih čini sretnima i otupljuje ih, nudeći im 'praznik od stvarnosti', pa veselo cvrkuću: bolje gram nego sram. Soma je sredstvo protiv razmišljanja i mogućnosti pobune, a intenzivira i osjetila pa ljudi postaju podložniji sveprisutnim medijskim porukama.
Tema • Piše: Nenad Bartolčić

Trebaju li organizatori književnih nagrada potražiti partnere u knjižarama?

Nije isto dočekaju li vas dan-dva poslije proglašenja nagrade knjižarski izlozi urešeni npr. plakatima i primjercima nagrađene knjige ili vas dočeka 'tišina', kao da se ništa nije dogodilo, kao da nagrada nije dodijeljena. Čak i medijski najbolje iskomunicirane hrvatske književne nagrade ako nemaju svoj odraz u knjižarskim izlozima i u prostoru knjižara, ne mogu niti izbliza polučiti željeni promotivni rezultat.
Kritika • Piše: Damir Radić

Igor Gajin : Lelek tranzicije

Gajin smatra da bi književnici, ako su već realisti, trebali pisati po nalogu socioloških (i ekonomskih) uvida, a ne po nalogu vlastitih umjetničkih sklonosti i interesa. Taj marksistički stav demonstriran je i implicitnim prihvaćanjem stare sheme o materijalnoj bazi i duhovnoj nadgradnji, gdje se egzistencija shvaća kao primarno socioekonomska, a tek sekundarno psihološka kategorija.
Kritika • 14.12.2020.

Almin Kaplan : Meho i Dubravske priče

Kaplan se svjesno pozicionira kao kroničar, portretist malomištanske Hercegovine koju od Mostara kao da dijele tisuće, a ne tek stotinjak kilometara. Uspijeva iz prividno ograničenog lokalnog narativa kojim barata izvući maksimalni efekt pronalazeći u dubravskom prodavaču bresaka osobine protagonist mnogo većih i razvijenih sredina.
Kritika • 03.12.2020.

Arthur Rimbaud : Iluminacije

Ključ vrijednosti Rimbaudove poezije ne leži u neodređenosti ili otvorenosti, barem nikako samo u tome, nego u načinu privlačenja pozornosti spektaklom, svojevrsnom ekstazom osjetila napregnutih eksplozijama boja, mirisa, zvukova i riječi. Radi se o intenziviranju osjećaja, bilo opojnim sredstvima i izazivanjem zla, bilo običnim sanjarenjem o dalekom drugom.
Kritika • 20.11.2020.

Nikola Petković : O čemu govorimo kada govorimo o identitetu?

Zahtjevna tema. Zbog toga što je identitet uvijek nešto što je nedjeljivo od nas samih, što nas čini onima što jesmo. Što ga čini ako išta uopće? Za početak, kako Petković predlaže, trebalo bi počistiti pred dvorištem jezika, pred dvorištem uma, da nam se preko noći u meso ne bi utkala priča esencijalizirana i oprirođena akcidentalnim, efemernim i slučajnim stvarima, da nas ne bi učinila svojima, iskorištenima i eksploatiranima.
Kritika • 27.10.2020.

Ivana Bodrožić : Sinovi, kćeri

O ženskoj traumi koja uspijeva prosijecati i potamnjivati i najmajušnije momente svakodnevnih zadovoljstava pisala je Ivana Bodrožić i u prijašnjim djelima, a u novom romanu 'Sinovi, kćeri' autorica se iznova, prepoznatljivim pripovjednim sredstvima, ali s novim, kompleksnijim sklopom motiva, zaokuplja tematikom razmatranom u prethodnicima, onom drugosti i drugotnosti, identiteta i roda, bola i krivnje, nepravde i nasilja.

– Nove knjige za djecu i mlade –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Prevoditelj predstavlja • Piše: MV Info

Prevoditelj predstavlja: Adrian Cvitanović

Za mene uspjeh predstavlja sama činjenica da trenutačno mogu živjeti isključivo od književnoga prevođenja s poljskoga te da sam tijekom godina uspostavio prisan, prijateljski odnos s nekolicinom izdavača s kojima redovno surađujem i s kojima nastojim obogatiti našu kulturu objavljivanjem djela koja bi se teško mogla pojaviti i u nekim puno 'većim' kulturama no što je naša.
Prevoditeljski kutak • Piše: Željka Somun

Novi prijevod: Jean-Baptiste Del Amo – Carstvo životinja

‘Carstvo životinja’ prati pet generacija obitelji kroz stoljeće obilježeno s dva svjetska rata. Krajem 19. st. obitelj živi na malom gazdinstvu, u zabačenom kraju na jugozapadu Francuske. Životinje i ljudi žive usko povezani, usmjereni jedni na druge, u istim nezamislivim uvjetima i borbi, teško je ponekad reći tko živi gore i kome je teže. Koliko je stvarnost tvrda, suha, štura, nemilosrdna, toliko je pisanje poetično, profinjeno, raskošno, nježno.