Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Razgovor •
Piše: Andrijana Kos-Lajtman
Sonja Manojlović: Zanima me samo čovjek i njegov svijet borbe s prastarim, divljim, neprilagođenim sobom
Izvana se služimo tijelom koje ima svoj rok trajanja, i mijenja se naočigled, a iznutra sve postoji istovremeno i neprekidno se pretapaju blokada i profesionalnost, zblanutost i umijeće, ludovanja i proplamsaji uvida, vjerovanje i znanje. U toj melasi jedva se diše, pa je pjesma neka vrsta izrona, ostrvce koje možemo ponuditi i drugima, ako su tog časa skloni toj vrsti predaha.
Razgovor •
Piše: Irena Matiješević
Robert Međurečan : Zanima me priča u kojoj se ljudsko sudara s božanskim
Ne želim romanom zadirati u religijska pitanja, to me ne zanima – zanima me priča u kojoj se ljudsko sudara s božanskim, ispričana s ljudske pozicije. I tu se skriva moj glavni motiv za roman: što je potrebno da se od ljudskog, dakle slabog i kvarljivog, načini božansko, jako, vječno? Namjerno pričam u šiframa, ne želim previše otkriti, neka čitatelji sami otkrivaju.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Razgovor •
Piše: Gea Vlahović
Renato Baretić: Ako mi zabranite korištenje humora, to je kao da ste mi zašili usta
Ne poznajem nikoga tko bi me nazvao optimistom, ponajmanje nepopravljivim. Iako, da, volim zabaviti druge ljude, volim kad se iskreno nasmiju nečemu što sam ispričao ili napisao. I sam se volim smijati tuđim pričama, to mi je podjednako drago, pa i kad je zezanje na moj račun. A što se novinarstva tiče – ne, nisam još kapitulirao, ali ruganje stvarnosti postaje mi sve napornije.
– In memoriam: Renato Baretić (12. travnja 1963. - 1. srpnja 2025.) –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Tema •
27.06.2025.
Dijalogom do (sporazumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi
Vjerujemo da knjiga nije tek tržišni proizvod, već kulturno, edukativno i društveno važno sredstvo komunikacije. A upravo je komunikacija u sektoru knjige ono što nam je možda i najvažnije. Bez nje, teško je zamisliti zdrav knjižni ekosustav – bilo u Hrvatskoj, bilo drugdje. Zato ćemo i dalje nastojati biti medij koji sluša, spaja i, kad je potrebno, postavlja pitanja koja možda nisu uvijek ugodna, ali su nužna.
Vijest •
27.06.2025.
Ministarstvo kulture i medija objavilo Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2026.
Ministarstvo kulture i medija objavilo je Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2026. godini u svrhu poticanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Razgovor •
Piše: Dean Trdak
Martin Puchner: Ne mislim da su priče prestale oblikovati svijet
Na kulturu gledam kao na nešto što je u suprotnosti sa znanjem 'kako?', znanstvenim znanjem, sposobnošću da interveniramo u svijet i oblikujemo okoliš. Kultura se odnosi na stalnu potragu za smislom, na postavljanje velikih pitanja koja traže odgovor 'zašto'. Zašto smo ovdje? Kako da se snađemo u svijetu?
Kritika •
04.06.2025.
Ivica Prtenjača : Odeon
Pariz novog romana Ivice Prtenjače ne samo da je adresa pretresanja prošlosti, već i metafora protagonistova vrlo izvjesnog oproštaja od poezije. I bit će da je i to razlog zašto se autor odlučio za Pariz nakon Bataclana, za vrijeme kataliziranog straha i kulturne degradacije koje, čini se, odagnati nisu uspjele ni lanjske Ljetne olimpijske igre.
Kritika •
22.05.2025.
Slaven Jurić : Pjevači priča - Izbor iz suvremenog narativnog pjesništva
Pretpostavljanje izraza 'suvremeno narativno pjesništvo' terminološki diskutabilnom izrazu 'stvarnosno pjesništvo' opreznije je rješenje, mada ni ono nije lišeno svojih slabosti. Uzmemo li u obzir uvodno naglašene kriterije ovog pravca (ili 'pravca'), tada se nameće nedoumica apropos sinonimije između dviju rečenih sintagmi: pojednostavljeno, svako 'stvarnosno' pjesništvo jest (ili bi trebalo biti) narativno, no svako narativno pjesništvo ne mora biti 'stvarnosno'.
– Nove knjige - Planetopija –
Prethodna Slijedeća
Razgovor •
Piše: Irena Matiješević
Nada Gašić : Moji romani počivaju na stvarnom, a govore o mogućem kroz nemoguće
Kroz sve svoje priče strasno ustrajem na gradnji napetosti, jeze i atmosfere nesigurnosti. Graditi i izgraditi atmosferu nesigurnosti, uljuljkivati čitatelja opisom sitnih pokreta svakog važnog lika sve do trenutka kada čitatelj postane svjestan da prisustvuje početku tragičnoga kraja, ne dopustiti mu da ostavi štivo, težak je literarni postupak.
Razgovor •
Piše: Marija Ott Franolić
Lila Prap : Djeca nisu umanjeni odrasli, nego osobe za sebe
Humor mi je jako važan, osobito kad pred sobom imaš djecu koja su možda sramežljiva, pred njima se napraviš malo bedast, kažeš neki pogrešan odgovor i daš im priliku da te isprave. Humor služi da se opuste, da se otvore, da započne komunikacija. To je ključno ako želimo s djecom razgovarati ravnopravno i slobodno.
Vijest •
23.04.2025.
Stagnacija ili pad - preuzmite najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga za 2025.
Istraživanje hrvatskog tržišta knjiga koje je za Noć knjige provedeno u ožujku 2025. pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 37% populacije, dok je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca kupilo 22% anketiranih. Veslamo li (u kojem smjeru?) ili lutamo zarobljeni na bonaci, u očekivanju neke struje da nas ponese?
Preporuka •
31.03.2025.
Preporuke za mlade: Knjige o prijateljstvu i odrastanju
Odabrane knjige nisu tu samo zato što su popularne ili trendovske, nego zato što nude književnu kvalitetu, uzbudljive priče i svjež pogled na teme koje obrađuju. Čini mi se da dobar dio suvremene literature za mlade toliko nastoji imitirati njihov jezik i način razmišljanja da se iscrpljuje u pukoj imitaciji, bez ikakve promjene perspektive. U ovom izboru to nije slučaj.
Preporuka •
08.04.2025.
William Peter Blatty : Egzorcist
Interpretativna sloboda omogućuje nam ponuditi značenjski oprečne perspektive, mada je pitanje koliko smisla ima njihovo sučeljavanje. Verbumova ideja jest ona religijski motivirana, što skeptike ne bi trebalo odgovoriti od čitanja djela koje osobito u žanru horora uživa kultni status. Uostalom, usprkos onome što Blatty jest ili nije htio postići, sam roman teško da može biti jednoznačno klasificiran kao teološki horor.
PODCAST •
21.02.2025.
PODCAST: Srđan Sandić – Ljubav je glagol
Zbirka poezije +Ljubav je glagol' Srđana Sandića kroz ljubavne susrete, razočaranja i žudnje rastvara i dekonstruira naše ideje o odnosima – partnerskim i roditeljskim. Arhitekture ljubavi i zaljubljenosti suočavaju nas sa samoćom, i s usamljenošću, i onim što jesmo i nismo. Upravo na tom mjestu, u prostoru suočavanja, klijaju ove pjesme.
PODCAST •
04.02.2025.
PODCAST: Ena Katarina Haler – Nevini
Roman sadrži mnogo nasilja, boli i crnih i nimalo jednostavnih tema, ali u njegovoj su srži, ističe autorica, ljubav, blagost i nevinost. Premda fikcija, Haler vjeruje da će se mnogi prepoznati u situacijama i likovima jer, njen zadatak kao posrednika između priče i stvarnosti je bio približiti taj svijet onima kojima nije tako blizak...
Vijest •
12.02.2025.
Koje su knjige obilježile 2024.? Pogledajte liste najprodavanijih naslova u knjižarama!
Ušli smo u šestu kalendarsku godinu projekta 'Top lista najprodavanijih knjiga' prema podacima iz hrvatskih knjižara. Prve Top liste objavili smo pred ljeto 2020. godine i od tada pa do danas ljubiteljima knjiga (ali i profesionalcima u knjižnoj branši) donosimo preglede knjižarske prodaje na reprezentativom uzorku od skoro 50-ak knjižara, samostalnih ili u sklopu knjižarskih lanaca. Pogledajte zbirne rezultate za 2024. godinu!
– Nove knjige - PLANETOPIJA –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Preporuka •
Piše: Edo Popović
Raynor Winn : Staza soli & Divlja tišina
Supružnici Winn hodali su tako, kao beskućnici, najčešće gladni, kampirali su 'na divlje', što je u Engleskoj zakonom zabranjeno. Iz dana u dan, sa svakim prijeđenim kilometrom, u neprestanom dodiru s prirodom, dvoje hodača počinju osjećati naličje nevolja koje su ih zadesile, ali i dobru stranu odluke da umjesto traženja kakvog socijalnog smještaja prihvate lutalaštvo i počnu pješačiti.
Kritika •
15.02.2025.
Lucija Tunković : Pupčana vrpca
Netko će se zasigurno s ispovjednim tonom pripovjedačice suživjeti, nekom će taj ton možda biti iritantan, no njegovu sposobnost da kod čitaoca izazove emocionalnu reakciju nipošto ne treba podcijeniti. Baš kao što to učiniti mogu brojne reference na dekadu koja je, s izuzetkom južnoslavenskog prostora, bila sretan trenutak za djevojke i mladiće zapadnog civilizacijskog kruga.
Razgovor •
27.12.2024.
Nikolina Manojlović Vračar : Kreativni proces ima svoje razloge i svoju pamet koja je 'pametnija' od moje
Mnogo autora za djecu progovara o temama s kojima se djeca i mladi susreću, a o kojima se malo ili rijetko govori u obitelji ili u javnosti. Djeca kroz literaturu mogu doživjeti iskustvo poistovjećivanja s likom koji je sličan njima, mogu osjetiti da nisu sami, vidjeti kako je lik prošao kroz određenu situaciju i doživjeti olakšanje ili katarzu u smislu nošenja s određenim problemom.
Razgovor •
30.12.2024.
Zoran Pongrašić : Našim kritičarima nije lako jer su vječno na oprezu da kojim nesretnim slučajem ne opale po nečijem miljeniku/štićeniku
Mladim čitateljima ne možeš podvaliti muda pod bubrege ili rog umjesto svijeće (kao ni svijeću umjesto roga naravno), oni ne pristaju na muljanje, oni će na književnom susretu glasno i jasno reći ovo mi ne valja, za razliku od odraslih čitatelja koji će se na književnom susretu s piscem četrdeset pet minuta smješkati, a u sebi mu željeti da se zapali stolica pod njegovim dupetom.
Preporuka •
27.12.2024.
Thomas Meyer : Hannah Arendt - Biografija
Meyerova biografija Hanne Arendt razotkriva nam pozadinu stvari, kada je riječ o zapitanosti – udivljenju što ga mnogi čitatelji diljem svijeta, i sada već u slijedu generacija, gaje naspram filozofsko teorijskog djela ove autorice, dajući nam precizan odgovor na pitanje 'Kako?', odnosno, podrobnije, na pitanje - Kako joj je uspjelo uspostaviti tako stožerne, podrobne, iznimno duboke i oštroumno nijansirane analize antisemitizma i totalitarnih ustroja, zla našeg neposredno proteklog vremena u Europi?
Preporuka •
29.12.2024.
Philippe Corcuff : Krimići, filozofija i društvena kritika
Philippe Corcuff se ne bavi ni književnom teorijom ni književnom kritikom, ali taj profesor političkih znanosti očito voli čitati romane s kriminalističkim zapletom. Jedan krimi-podžanr, američki noir roman, on smatra osobito zanimljivim. Analiza takvih romana, poduzeta sa stajališta filozofa, pokazat će da ti krimići otkrivaju kako neke od ključnih aspekata suvremenog života tako i kritike društveno-političkog života u Francuskoj.
– Nove knjige - Publicistika –
Prethodna Slijedeća
– Nove knjige - Književnost –
Prethodna Slijedeća
– Nove knjige - za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Razgovor •
21.11.2024.
Pisac i lik: Lada Martinac Kralj & Miha Kaminski ('Lajanje na svemir')
Moj DNA me odredio da pišem ovako. Jer, po meni najbitnija je cjelina svijeta koju polažeš na papir, pred čitatelja. Ako taj svijet ima svoju atmosferu, svoje boje i mirise, svoje svjetlo i svoje napukline, onda je taj svijet vjerojatan i uvjerljiv. I sugestivan. I on će sam rastvoriti probleme, pitanja, moguće odgovore, on, a ne onaj tko ga je stvorio, ispisao.
Razgovor •
25.10.2024.
Pisac i lik: Ivana Šojat & baka Mandica ('Sama')
Tuga je moćna emocija. Ona u nama stvara nepodnošljiv pritisak. Suze su ventil koji tugu poput silovitog udara vjetra puštamo van, oslobađamo se, sabiremo na okup u kaos raspršene misli. Suze su slana voda koja čak i magijski, solju i vodom, ima ritualnu moć pranja, čišćenja, odašiljanja zla od sebe. Tu su muškarci zakinuti...
Tema •
Piše: Marija Ott Franolić
Čitateljska radionica kao mjesto poticanja čitanja i preporučivanja dobre literature
Premda su nam u doba poplave sadržaja i gubitka kriterija kritičari i teoretičari jako važni i trebamo braniti struku od nemuštih bloger(a)ica koje pišu marketinške i navijačke, a ne kritičarske niti kritične tekstove, kao što moramo braniti mjesta za objavljivanje ozbiljnih tekstova o literaturi, kojih je sve manje, oduvijek mi je problematična podjela na 'profesionalne' i 'neprofesionalne' čitatelje.
PODCAST •
Piše: MV Info
PODCAST: Drago Glamuzina – Noćni portir
Drago Glamuzina odabrao je i snimio ulomak iz svoje nove knjige, 'Noćni portir', objavljene u edicije 'Dnevnik' sarajevsko-zagrebačke izdavačke kuće Buybook, na poziv urednika biblioteke Semezdina Mehmedinovića. 'Noćni portir' je hibridna knjiga zamišljena kao neka vrsta romana u formi dnevnika, pojasnio nam je Drago. Pa poslušajmo!
