Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Tema •
Piše: Marija Ott Franolić
'Malina' Ingeborg Bachmann – fragmenti koji uspješno dohvaćaju cjelinu
U poslijeratnom austrijskom društvu ne govori se o ratnim događajima, ali povijest se nadvija poput guste magle i ljudima oduzima sadašnjost. Glavna junakinja – koju kolektivna prošlost prati u snovima – ne uspijeva se izboriti ni za vlastiti glas, osobnost i kreativnost, jer patrijarhat ju guši svojim predodžbama o tome kakva bi trebala biti, kako voljeti, pisati, misliti i živjeti.
Kritika •
Piše: Ante Nenadić
Arthur Rimbaud : Iluminacije
Ključ vrijednosti Rimbaudove poezije ne leži u neodređenosti ili otvorenosti, barem nikako samo u tome, nego u načinu privlačenja pozornosti spektaklom, svojevrsnom ekstazom osjetila napregnutih eksplozijama boja, mirisa, zvukova i riječi. Radi se o intenziviranju osjećaja, bilo opojnim sredstvima i izazivanjem zla, bilo običnim sanjarenjem o dalekom drugom.
Razgovor •
Piše: Vanja Kulaš
Karolina Lisak Vidović : Čitanje knjiga liječi od vrlo aktualnih virusa neznanja, primitivizma, mržnje...
Fikcija je djelotvorno sredstvo spoznavanja stvarnosti, čitanjem kvalitetne književnosti dobivamo uvid u najrazličitije svjetove, ulazimo u tuđe psihe, tuđe priče postaju naše, stvaramo nove spoznaje, obogaćujemo se, razvijamo empatiju koja je danas i te kako važna.
Najava •
02.12.2020.
Ciklus Držić u ZKM-u otvara 'Granatiranje' Dine Pešuta
Zagrebačko kazalište mladih započinje s online prikazivanjem dramskih tekstova nagrađenim Nagradom Marin Držić za 2019. godinu, koje možete pogledati u scenskoj režiji i u video formatu u izvedbi glumaca ZKM-a. Ciklus otvara u srijedu 2. prosinca prvonagrađeni tekst Dine Pešuta 'Granatiranje' u scenskoj režiji i adaptaciji Tamare Damjanović.
Vijest •
29.11.2020.
Želimir Periš dobitnik nagrade 'Kočićevo pero' za jesen 2020.
Zadužbina 'Petar Kočić Banjaluka-Beograd' objavila je da je Želimir Periš dobitnik nagrade 'Kočićevo pero' za jesen 2020., za knjigu "Mladenka kostonoga", u izdanju naklade "OceanMore" iz Zagreba. Nagrada se dodjeljuje za visoka dostignuća u suvremenoj književnosti i odanost ljepoti Kočićeve misli i riječi.
Vijest •
01.12.2020.
Goranovo proljeće raspisuje natječaj 'Goran za mlade pjesnike'
Nastojeći stimulirati stvaralaštvo mladih pjesnika u Republici Hrvatskoj i drugdje gdje postoji književna aktivnost na hrvatskom jeziku, Goranovo proljeće raspisuje natječaj za nagradu 'Goran za mlade pjesnike'. U natječaju mogu sudjelovati pjesnikinje i pjesnici koji nisu stariji od 30 godina i koji nikada nisu objavili knjigu poezije.
Vijest •
30.11.2020.
Natječaj za kratku priču – 'Zašto skrivaš lice?'
Povodom međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Centar za kreativno pisanje (CeKaPe) i Centar za participaciju žena u društvenom životu raspisuju natječaj za najbolju kratku priču. Tema natječaja je: 'Zašto skrivaš lice?'. Tri najbolje priče bit će nagrađene, a priče koje uđu u uži izbor bit će objavljene u posebnom izdanju online časopisa CeKaTeka.
– Pretraži sve knjige –
– Najnovije knjige –
Prethodna Slijedeća
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Sanja Lovrenčić : Kultura manjih europskih zemalja uglavnom postoji zahvaljujući različitim sustavima državne potpore
Općenito i najjednostavnije govoreći, Mala zvona unutar programa namijenjenog odraslima objavljuju, što se tiče književnosti, sve osim realističke proze te k tome nešto povijesne publicistike i djela iz područja klasične glazbe. U dječjem programu ima slikovnica, zbirki priča i igrokaza, ali također nema realističkih romana.
Razgovor •
Piše: Gea Vlahović
Krešimir Nemec : Bojim se da smo na putu prema novom barbarizmu
Poredak vrijednosti u kulturi doživio je tektonske promjene, uglavnom na štetu kanona. Posljedice već vidimo, a bit će još vidljivije u skoroj budućnosti. Da parafraziram Hermanna Brocha: mi smo još znali što su prave književne vrijednosti, ali doći će generacije koje neće ni znati što su izgubile.
Prevoditelj predstavlja •
Piše: MV Info
Prevoditelj predstavlja: Radovan Lučić
Prevodim uglavnom proznu fikciju, a draga mi je i dokumentaristička proza. Usto predajem BKS (bosanski, hrvatski i srpski) i osnove (slavenske) lingvistike na svojoj almi mater, gdjegdje se pozabavim kakvom jezikoslovnom temom te čekam kad će se ukazati prilika za izradu drugog, nizozemsko-hrvatskog dijela rječnika.
Kritika •
Piše: Ante Nenadić
Nikola Petković : O čemu govorimo kada govorimo o identitetu?
Zahtjevna tema. Zbog toga što je identitet uvijek nešto što je nedjeljivo od nas samih, što nas čini onima što jesmo. Što ga čini ako išta uopće? Za početak, kako Petković predlaže, trebalo bi počistiti pred dvorištem jezika, pred dvorištem uma, da nam se preko noći u meso ne bi utkala priča esencijalizirana i oprirođena akcidentalnim, efemernim i slučajnim stvarima, da nas ne bi učinila svojima, iskorištenima i eksploatiranima.
Kritika •
02.11.2020.
Magdalena Blažević : Svetkovina
'Svetkovina' nipošto nije bakljonoša tuđih narativa, između ostalog i zbog toga što su nositeljice njenih priča žene, preko čijih se leđa doslovno i metaforički prelama život koji rađaju (djeca), koji održavaju (obitelj) i svoj vlastiti, koji povremeno popusti pod teretom prva dva. No ove žene ne traže čitateljevu samilost ni razumijevanje, riječ je o naturalističkom narativu, gdje se junaci prepuštaju toku priče da ih nosi kao rijeka cjepanicu.
Kritika •
27.10.2020.
Ivana Bodrožić : Sinovi, kćeri
O ženskoj traumi koja uspijeva prosijecati i potamnjivati i najmajušnije momente svakodnevnih zadovoljstava pisala je Ivana Bodrožić i u prijašnjim djelima, a u novom romanu 'Sinovi, kćeri' autorica se iznova, prepoznatljivim pripovjednim sredstvima, ali s novim, kompleksnijim sklopom motiva, zaokuplja tematikom razmatranom u prethodnicima, onom drugosti i drugotnosti, identiteta i roda, bola i krivnje, nepravde i nasilja.
Razgovor •
Piše: Lora Tomaš
Želimir Periš : Autor je odgovorniji za svoj tekst nego za svoju biografiju
Sloboda u eksperimentiranju, koju sam oslobodio u 'Kostonogoj', gotovo je teret u smislu da mi se sad teško vratiti na malu i jednostavnu kompoziciju. Eksperiment – koji je 'Mladenka kostonoga' – rezultat je mog promišljanja o mogućnostima umjetničkog dosega u tekstu, o slobodi igranja stilom i konstrukcijom.
PODCAST •
Piše: MV Info
PODCAST: Želimir Periš – Mladenka kostonoga
Želimir Periš čita ulomak iz romana 'Mladenka kostonoga'. Riječ je o obimnom romanu od pedeset i više glava od kojih svaka na svoj način vlastitom vizurom i vlastitim glasom pripovijeda fragment života vještice, vidarice, iscjeliteljice Gile, koja je živjela u Dalmaciji u 19. stoljeću.
– Nove knjige za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Razgovor •
Piše: Gea Vlahović
Lora Tomaš : O otoku pišem kao metafori za emotivnu izoliranost
Svidjela mi se samostalnost i sposobnost otočanki, kako su same ribarile i brinule o zemlji, prividna lakoća i odlučnost s kojom su neki otočani čamcima krišom i zauvijek odlazili, u Italiju pa dalje brodovima, često tek petnaestogodišnjaci ili tinejdžerke s bebama od nekoliko dana. Naslušala sam se fantastičnih priča, vrijednih ekranizacije.
Razgovor •
Piše: Iva Perković & Dean Trdak
Ece Temelkuran : Nalazimo se u rađaonici novog svijeta
Trenutni politički pokreti još uvijek nisu uspjeli uobličiti paradigmu koja bi bila jednako moćna kao i propagandni stroj vladajućeg sustava. Također, sve nas je obuzeo strah, uključujući i mislioce koji bi trebali imati dovoljno smirenosti da pronađu izlaz iz ovog globalnog ludila. Isto tako, tu je i osjećaj (možda stvaran) žurnosti.
Tema •
Piše: Marija Ott Franolić
Kabinet čuda Olge Tokarczuk
Olga Tokarczuk uvjerena je da ne treba trošiti papir na izlizane priče i načine pisanja pa stoga transgresijom književnih formi pokušava čitatelju realnost približiti na drugi način – jer ukoliko se realnost opiše kao fiksna, zamrznuta u jedan kadar, onemogućeno je zamišljanje promjene. Zato je sada idealni trenutak za čitanje njezinih tekstova, razmišljanje njezinim tragom.
Tema •
Piše: Marija Ott Franolić
Čitati Darka Cvijetića – teško hvatati dah
Cvijetićeva je literatura kontaktna: neposrednim stilom, kratkim rečenicama, empatičnim natuknicama upoznaje nas s protagonistima, povezuje s njihovim sudbinama, čini nam ih odavno-poznatima – poput nekog suosjećajnog telefonskog imenika s likovima koje bismo mogli nazvati, samo je pitanje bismo li od ganuća mogli progovoriti.
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Eugenia i Juergen Ehgartner : Leykamova je nova misija približiti austrijsku književnost hrvatskim čitateljima
Tijekom lock-downa nijednog trenutka nismo prestali raditi: prevoditelji su nastavili prevoditi, autori pisati, lektorica lektorirati, dizajner i tiskara proizvoditi knjige. Pokušat ćemo svakako realizirati nakladnički program koji smo si zacrtali za 2020. Od bilateralnog projekta 'Godina kulture Austrija - Hrvatska 2017' pa do kraja 2020. imat ćemo čak 18 prijevoda austrijskih autora.
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Dražen Tončić : Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji, istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture
Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji. Mi želimo da čitatelj čita našu knjigu jer ju mi smatramo dobrom i važnom, a ne da objavljujemo ono što čitatelj želi. Opet klikabilnost. To nije tako teško i sigurno da bi nam bilo lakše podilaziti, ali mi to ne želimo. To je naš izbor. Istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture (ili bar pokušaj promicanja).