Makar se knjiga ne bavi suvremenom književnom praksom niti je posebno zanimaju lokalne manifestacije fantastične književnosti već ustraje na teorijskoj apstrakciji tražeći odgovor na pitanje što fantastika zapravo jest, na njenim će stranicama zainteresirani komparatist, kroatist ili filolog opće prakse pronaći dovoljno poticajnog materijala za neka nova i drugačija čitanja suvremene fantastične književnosti.

Ispod Zagreba ima jedan grad koji samo ja vidim. Zgrade, krajolici, ljudi i predmeti na istom su mjestu, gotovo se preklapaju, ali postoje sitne razlike u obrisima, u tonovima nekih boja. Ponekad je teško točno opisati razlike između Zagreba i grada koji samo ja vidim.

Uz najljepše želje da 2019. godinu provedete u sreći i zadovoljstvu, kao i u kreativnom uspjehu bilo koje vrste, od protekle se godine opraštamo radno, donoseći vam pregled važnijih književnih nagrada koje su u Hrvatskoj dodijeljene tijekom 2018. godine. U pregledu su navedene nagrade koje se odnose na pojedinačne knjige i rukopise, ali i one za cjelokupne autorske opuse, te inozemne nagrade hrvatskim autorima/cama.

K nama dolaze kupci koji znaju što žele. Imamo mali prostor i stalno je pretrpan knjigama, povremeno i kutijama s dostavom, ali naši kupci se tome vesele, ne vole sterilne prostore i agresivnu reklamu. Naš program je biti vjerodostojan i kupcima i izdavačima koji su nam povjerili svoje knjige.

Stvar je u tome da moramo putovati, osobno upoznati suradnike, graditi odnose i povjerenje. Godišnje kupimo više od tristo naslova sa stranih jezika, a tiskamo sveukupno oko petsto do šesto. Bitno je ne objavljivati i promovirati loše knjige jer ti čitatelji prestanu vjerovati. S druge strane, ako je nešto veoma književno, teško za čitanje ali kvalitetno, onda čitateljima tako i kažemo – nije lako, ali je dobro za karmu.

'Lirka' Miroslava Kirina na ludičan i začudan način kondenzira svakodnevni svijet, trajanje uz obične stvari, prakse i rituale. Indirektno i sasvim nenametljivo uvažava potisnute slike djetinjstva i/ili nekog izvornijeg života, zazirući od matrica ukorijenjenih u artificijelnosti i raznim vrstama konvencija. Zapitava nas o prirodi svijeta koji oblikujemo svojim svakodnevnim i običnim postojanjem, baš kao i o prirodi jezika kao njegovoj sržnoj oznaci.

Redovito pratim književnu produkciju u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj, i do sada, sa šezdesetak knjiga prevedenih sa švedskog i norveškog, mogu reći da su velika većina naslovi koje sam ja predložila. Često biram i prevodim i poeziju za Treći program hrvatskoga radija u čemu nerealizirani pjesnik u meni posebno uživa.