Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Tema •
Piše: Nenad Bartolčić
Zašto bi trebalo više kupovati knjige?
Bez povećanja prodaje i bez dovoljno novih i raznovrsnih knjiga, neće se dogoditi niti željeni pomaci u čitanju, niti će knjižna industrija u Hrvatskoj čvrsto stati na noge. Ako ne želimo da knjiga bude proizvod od marginalne važnosti i vrijednosti, potrebno je ulagati i u specifične, pomno priređene marketinške kampanje, koje bi imale za cilj poticati i na kupnju knjiga i na čitanje.
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Seid Serdarević : Čekaju nas izazovne godine
Trebamo promjene koje će kulturu ojačati, koje će joj dati još važnije mjesto, jer iz kulture i kreativnih industrija se razvijaju sve druge ideje. Kako ne može postojati samo STEM područje bez humanistike, tako ne može postojati društvo bez kulture, a to se najbolje vidjelo u ovo doba krize i zabrane kretanja, kada je kultura ponudila najviše sadržaja i kada je ona bila jedina stvarna utjeha.
PODCAST •
Piše: MV Info
PODCAST: Julijana Adamović čita ulomak iz romana 'Divlje guske'
Julijana Adamović čita ulomak iz svog hvaljenog romana 'Divlje guske' (Hena com, 2018.). Julijana je ovaj ulomak odabrala zato što je kraći, zato što do sad nije bio čitan ili objavljivan i zato što se nada da će biti zanimljiv slušateljima. Pa uživajte!
Vijest •
27.05.2020.
Iz tiska izašao Fantom slobode 1/2020
Iz tiska je s opravdanim zakašnjenjem izašao proljetni broj 'Fantoma slobode' (Durieux, 2020.) u kojem možete čitati Želimira Periša, Svena Popovića, Miljana Milanovića, Borisa Škifića, Alena Bešića, Ivanu Maksić, Bonislava Kamenjaševića, Vandu Petanjek, Milicu Vučković i mnoge druge domaće, kao i pisce iz regije. Novi broj Fantoma urednički potpisuje Ivana Rogar.
Najava •
28.05.2020.
Predstavljanje knjige Marijana Špoljara 'Naprijed! U rikverc'
Predstavljanje knjige Marijana Špoljara 'Naprijed! U rikverc (kolumne, kritike i ogledi)' održat će se u četvrtak 28. svibnja u Domu mladih u Koprivnici, na dvorišnoj terasi. O knjizi će govoriti Dragutin Feletar, Petra Somek, Željko Krušelj i Dijana Sabolović-Krajina.
– Najnovije knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Kritika •
Piše: Lora Tomaš
Nataša Govedić: Kako zavoljeti morskog psa?
No, prije svega, knjiga je ovo o granicama. Njihovoj poroznosti s jedne, i nepropusnosti s druge strane. Granica oko kojih se pregovara i cjenka želimo li opstati u bilo kakvim odnosima, koje moraju biti fleksibilne koliko i jasno definirane, i zbog kojih ponekad balansiramo na oštricama noževa poput cirkusanata u šatoru postavljenom na kakvoj periferiji.
Kritika •
07.05.2020.
Kristijan Vujičić : Kad su padali zidovi
Na drugoj razini roman govori o slobodi izbora u izazovnim vremenima. 'Kakva sloboda, u punom smislu riječi, može postojati bez pouzdanja u vječnost?' pita se Camus u Mitu o Sizifu. Jer, čovjek je samo prividno slobodan, to jest, vjeruje da je slobodan sve dok još uvijek računa na neku budućnost i dok mu se čini da barem do neke mjere ima kontrolu nad onim što će se dogoditi.
Kritika •
04.05.2020.
Manfred Spitzer: Usamljenost & Lars Svendsen: Filozofija usamljenosti
Obje knjige predstavljaju kvalitetna publicistička djela u kojima autori svojim pristupom fenomenu usamljenosti – bilo filozofskim u Svendsenovu slučaju ili psihologijsko-neuroznanstvenim pristupom u Spitzerovu slučaju – omogućuju da u njihovim raspravama mogu podjednako sudjelovati kako stručnjaci tako i čitatelji namjernici koji su zainteresirani za ovu temu.
Kritika •
Piše: Mirko Božić
Gordana Benić : Bijeli šum
'Bijeli šum' čita se kao litanija neizrecivog, evanđeliste pretvara u kiborge čije se poruke prenose slovima, iako bi možda u kontekstu teme ova knjiga mogla imati i neke digitalne popratne sadržaje, kako bi se krug u potpunosti zatvorio. No kako nas dovodi u poziciju iz koje se ne vidi početak, ne možemo ni znati gdje je kraj kruga u kojem se nalazimo.
ČITAONICA •
12.05.2020.
Henry David Thoreau : Walden (ulomci)
Thoreauova zamisao nije bila da napiše odu potištenosti, nego da svojim uvidima i iskustvom hvastavo probudi susjede i potakne ih na akciju te su ga zbog radikalnog pristupa očuvanju prirode nazvali 'ocem environmentalizma', a zbog njegova promicanja građanskog neposluha anarhistom.
Prevoditelj predstavlja •
Piše: MV Info
Prevoditelj predstavlja: Lea Kovács
Kaže se da je poezija neprevodiva jer je ukorijenjena u ritmu i zvuku jezika kojim je izgovorena, zapisana. I da se mnogi 'nikad ne bi usudili prevoditi poeziju'. A pjesmu je potrebno samo 'beam up' iz jedne dimenzije u drugu, gdje vladaju neki drugi fizikalni zakoni. Mogli bismo reći da je prevođenje poezije poput alkemije, ili, pak, proizvodnje čvaraka.
Razgovor •
Piše: Ana Ðokić
Kitty Crowther : Knjige su mi pomogle živjeti
Djelo koje gledamo je samo prijekcija nas samih. Čitamo svoju vlastitu priču. Ono što ja pročitam nikad neće biti isto kao ono što vi pročitate. Oduvijek me kod čitanja fascinirao onaj nevjerojatni osjećaj da se knjiga obraća isključivo vama. Čujete onaj glas koji vam čita. A ako još ne čitate jer ste premali, slika vam govori sve.
– Knjige za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Preporuka •
Piše: Marija Ott Franolić
Čitajte djeci: Slikovnice o smrti
Tema je istovremeno sveprisutna i potpuno nevidljiva. Tu je i velika dilema: treba li djecu pripremati na činjenicu da smo smrtni ili s njima treba razgovarati tek kad iz prve ruke dožive smrt? I kako sebe pripremiti na razgovore s djecom? Kad dijete dođe u fazu da neprestano zapitkuje čega god se sjeti, velika je vjerojatnost da će jedna od tema biti i smrt.
Tema •
Piše: Marija Ott Franolić
Čitanje kao traganje za sugovornikom i smislom u krizi
Zašto se ne okrenuti pravim umjetničkim sadržajima i jezičnoj ljepoti koja će nas inspirirati da nastavimo dalje misliti i stvarati i tako napunimo baterije za vrijeme koje dolazi? Oduvijek mislim da nas u okrutnosti i banalnosti svakodnevice samo umjetnost može spasiti, sada to možda vrijedi više nego ikada. Trenutak je za čitanje.
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Simona Goldstein : Kreativna klasa nova je ekonomska klasa koja će dominirati u ekonomskom i kulturnom životu 21. stoljeća
U zadnjih par godina kreativna poduzeća imaju i uglavnom vrlo visok stupanj odgovornosti prema društvenoj sredini i ta su poduzeća lideri u pozitivnoj promjeni stava prema okolišu, ekološkim rješenjima, problemima koje nose klimatske promjene, zatim migracije i čitav niz drugih problema današnjeg svijeta.
Razgovor •
Piše: Andrijana Kos-Lajtman
Marijana Radmilović : Jezik mi oduvijek služi kao uporište i utočište, uz moju obitelj, najčvršće koje imam
Svijet je danas raspadnutiji, odnosno rasprsnutiji i disparatniji nego je bio ikada u prošlosti. Meni osobno jezik oduvijek služi kao uporište i utočište, uz moju obitelj, najčvršće koje imam, ako je u životu uopće išta čvrsto. Ali ako govorimo o jeziku kao sredstvu komunikacije, on se neminovno, skupa s ovim frenetičnim svijetom, raspada.
