Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
PODCAST •
Piše: MV Info
Monika Herceg čita iz zbirke Lovostaj.
Pročitat ću dvije pjesme iz zbirke 'Lovostaj'. Obje su o znanstvenicima, točnije o dvjema matematičarkama između kojih je veliki vremenski raspon ali obje su izrazito bitne: Emmy Noether jedna je od najvećih matematičarki, čiji se teoremi i danas uče na studijima, a Maryam Mirzakhani jedina je dobitnica Fieldsove medalje za matematiku. Meni su te pjesme bitne jer povezuju ta dva moja svijeta...
Kritika •
Piše: Vanja Kulaš
Camille Jourdy : Rosalie Blum
Bez obzira na ishodišno turobno ozračje ovaj grafički roman u cjelini je vedar i vrlo duhovit, zahvaljujući nizu komičnih, nadrealnih situacija i uspjelih fora apsurda. Pripovijest je ispunjena tugaljivošću, ali onom pomirljivom, gotovo slatkom, onakvom kakva spašava od tjeskobe kad su ljudi toliko mudri ili bar zreli da se ne muče stanjima koja nisu kadri promijeniti, nego svoj život, kakav jest, umiju očuditi jednostavnim, a magičnim aktivnostima.
Razgovor •
Piše: Petra Miočić
Wolfram Eilenberger : Filozofija obogaćuje naše viđenje života i društva
Ljudska očekivanja od filozofije posve su pogrešna. Ona vam neće pojednostaviti život, zakomplicirat će ga i tako vas, istraživanjem i shvaćanjem njegove složenosti dovesti do slobode. Ljudi se razočaraju u filozofiju jer imaju pogrešna očekivanja. Naravno, razočaravaju se i zato što mnogi filozofi nisu sposobni sebe učiniti razumljivijima i pokazati relevantnost onoga što rade.
– Najnovije knjige na Interliberu 2019. –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Razgovor •
Piše: Lora Tomaš
Starčević, Sarić, Kapović: Jezični savjeti nemaju veze s kvalitetom jezika nego s ideološkim treningom
Koncept jezične kulture kod nas je pak shvaćen tako da se kulturom proglašava ovladavanje i služenje standardnim dijalektom, a svi drugi dijalekti hrvatskoga postaju jezična – nekultura. Radi se o vrlo štetnom ideološkom stavu koji se kod nas promovira kao neutralan i znanstven, a od njega koristi imaju samo oni koji zarađuju na kljaštrenju jezika.
PODCAST •
30.10.2019.
Marina Vujčić - Pedeset cigareta za Elenu
Marina Vujčić čita ulomak iz svog novog romana 'Pedeset cigareta za Elenu'. U romanu pratimo pedesetogodišnjeg junaka koji odluči svoj rođendan obilježiti tako da svih dvadeset i četiri sata ostane budan i da pri tome u čast svojoj poginuloj sestri blizanki, ispuni sasvim bizaran zavjet da popuši pedeset cigareta i sačuva pedeset opušaka.
Kritika •
Piše: Božidar Alajbegović
Marija Pilić : Luđaci i djeca
Priče Marije Pilić balansiraju na rubu zbilje i mašte, stvarnosti i irealnosti, i sa situacijama kad nadrealno probuši opnu stvarnosti i izmakne tlo pod nogama akterima priče. Ali, i unatoč tome priče i dalje ostaju usidrene u našu prepoznatljivu, postojeću, aktualnu stvarnost i ostaju u granicama mogućeg i iskustvu poznatog, unatoč određenom pomaku, a koji, kako se redovito pokaže, uzrok ima u sferi psihe i emocija.
Razgovor •
Piše: MV Info
Emica Calogjera Rogić : Roditelji su najvažniji za prvi susret djeteta s knjigom
Mislim da su nove generacije roditelja svjesne važnosti čitanja i vjerujem da će se negativni trend koji godinama pratimo konačno početi mijenjati. Roditelji, odgajatelji, nastavnici i knjižničari čine taj važan niz u stvaranju budućih čitatelja. A izdavači imaju važnu ulogu ne samo u produkciji knjiga nego i u organiziraju i provođenju uspješnih programa poticanja čitanja u osnovnim i srednjim školama.
Razgovor •
Piše: Dean Trdak
Gonçalo M. Tavares: Svrha književnosti nije da pripovijeda priče onako kako su nam ih pripovijedale naše bake
Nalazimo se u dobu koje se toliko temelji na ekonomiji da knjige postaju nalik televizijskim emisijama i natječu se s njima na polju zabave. Sve češće se književnost poima kao zabava, čitatelji žele priču, a diktatura priče, romana i novele, ima više veze s ekonomijom nego s umjetnošću. Umjetnost nastoji izmjestiti gledatelja ili čitatelja iz njegova svijeta.
– Knjige - berba 2019. –
Prethodna Slijedeća
Kritika •
Piše: Vesna Solar
Aleksandar Skorobogatov : Kokain
Roman ne počiva na priči. Taj je pripovjedni okvir doista samo okvir za poigravanje odnosom romana i zbilje, čitavo se djelo sastoji od niza 'prebacivanja' iz jednog svijeta u drugi. Kokain nije napisan kao 'roman za mase', on traži obrazovanog i pažljivog čitatelja, koji će prepoznati pripovjedne igre i mnogobrojne aluzije na Dostojevskog, Gogolja, Bulgakova i druge, te koji će imati strpljenja probiti se kroz tekst.
Kritika •
Piše: Mirko Božić
Nenad Stipanić : Bogovi neona
Novi Stipanićev roman kao da je intuitivno objavljen u najboljem mogućem trenutku: u vremenu čiji je javni diskurs obilježen mogućnostima i rizicima vezanim za suvremenu tehnologiju, društvene mreže, umjetnu inteligenciju i ekologiju, stoga se knjiga može čitati i kao neka vrsta dalekog rođaka ideje pokreta Extinction rebellion, jer oboje govore o istim problemima.
Razgovor •
Piše: Vanja Kulaš
Senka Marić : U dobroj poeziji nema prostora ni za najsitnije greške
Šimborska je, kada su je pitali zašto je za cijelog života objavila tako malo pjesama, rekla da je to zato jer ona ima kantu za smeće. Mislim da je ta kanta za smeće jedan od najneophodnijih rekvizita svih nas koji pišemo. Ali moram još dodati, poeziju, samu po sebi, je lakše pisati, u smislu impulsa, procesa, na kraju i samog vremena, preglednosti teksta i sličnih razloga, ali dobru poeziju je mnogo teže pisati nego dobru prozu.
Razgovor •
16.10.2019.
Leila Slimani : Kad želi više, žena je uvijek kažnjena
Kad osuđujemo, što zapravo kažemo o toj osobi? Naravno, postoji pitanje pravde i prava, oni moraju odraditi svoj posao, ali kao ljudsko biće nisam zainteresirana za osudu nego za razumijevanje, istraživanje onoga što je pod površinom, što je pod društvenom maskom. Kad osuđujemo, prihvaćamo da izvan osude nema ničega.
Razgovor •
27.09.2019.
Marija Ott Franolić: Glupo je da stalno ponavljamo iste greške samo zato jer premalo poznajemo živote naših prethodnica
Svakodnevicu je važno proučavati, osobito iz ženske perspektive, jer žene su tek u novije doba izašle iz privatne sfere, prema tome upravo su u području privatnoga, svakodnevnoga, ostavile puno tragova o svojim životima – njihove su životne priče razasute po kuharicama, zidnjacima, spomenarima, dnevnicima, ceduljicama…
