Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Krešimir Partl : Kulturnom iskaznicom želimo potaknuti mlade da konzumiraju kulturu
Bili smo vrlo otvoreni i nismo ograničavali sadržaj nego smo htjeli prepustiti osamnaestogodišnjacima da sami odluče što žele gledati, čitati i koje predstave žele posjetiti. To nije potpora knjižarskom sektoru, nije potpora nakladnicima niti kino-sektoru, nego projekt čiji je cilj potaknuti mlade ljude da konzumiraju kulturu.
Najava •
28.05.2026.
Tribina P.E.N. centra: Vještice – glasovi otpora
Tko je vještica danas? Je li to i dalje žena koja izlazi iz zadanih normi, odbija nametnute rodne uloge, inzistira na autonomiji vlastitog tijela, znanja i glasa? U fokusu Tribine je roman 'Spaliti sve' autorice Lucíe Lijtmaer, a o progonu vještica nekad i danas razgovaraju Mirela Priselac – Remi i Arijana Lekić-Fridrih. Razgovor moderira Monika Herceg.
Najava •
26.05.2026.
Barbi Marković predstavlja 'Mini horor' u Zagrebu i Rijeci
Jedna od najzanimljivijih i najnagrađivanijih autorica suvremene europske književnosti, Barbi Marković, gostovat će sljedeći tjedan u Zagrebu i Rijeci povodom hrvatskog izdanja zbirke priča 'Mini horor'. Barbi Marković danas se smatra jednim od najoriginalnijih glasova suvremene njemačke i europske književnosti.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Vijest •
Piše: MV Info
Krenuo projekt 'Kulturna iskaznica' – 18 godišnjacima 100 eura za kulturne sadržaje
Mladima koji u 2026. godini navrše 18 godina, omogućeno je korištenje sredstava u iznosu od 100 eura za pristup kulturnim i medijskim sadržajima diljem Hrvatske i to putem Kulturne iskaznice - dugoročnog strateškog projekta Ministarstva kulture i medija koji nastoji doprinijeti razvoju novih generacija publike u kulturi.
– Nove knjige - Publicistika –
Prethodna Slijedeća
Preporuka •
13.05.2026.
Antun Šoljan : Romanca o tri ljubavi
Šoljan je postmodernizam praktično procedeovski iskušavao daleko prije nego su se hrvatski „naivni klerici iz barbarskih provincija“ dočepali ove praktične i teorijske zlatne koke. Ma koju razinu ili dio teksta u 'Romanci o tri ljubavi' uzeli razmatrati, susrest ćemo se s tipično postmodernim postupcima među kojima je najdominantnija ironija. Odnosno, s obzirom na svenazočnu dvosmislenost, najtočnije bi je bilo definirati ironijskom alegorijom.
Kritika •
04.05.2026.
Marko Pogačar : Esej o noći
Stilski gotovo u maniru sitnog veza, Pogačarov vokabular ne zalazi u metajezik nego, uvjetno rečeno, metalingvistiku. Kroz nju se treba pažljivo probijati kako bismo je adekvatno cijenili, iako svatko za sebe mora odlučiti što (mu) to znači. Ako je istina da o čemu god da piše, pisac zapravo piše o sebi, jednaka je istina da se prije ili kasnije, u različitim oblicima, svaki vraća i u svoj matični žanr.
Prevoditeljski kutak •
Piše: Anda Bukvić Pažin
Srce na baterije, stihom na stih : O prijevodu poezije Snježane Vračar Mihelač
Prevoditelji često čeznu za dopuštenjima: gramatike, rječnika, priručnika, izvornih autorica i ciljnih čitatelja. Dugo traje dok sve te dozvole prikupimo, toliko dugo da nekad ni ne krenemo jer nam se proces čini pretežak i prekompliciran: razmišljamo zašto sve ne bismo trebali, zašto nismo dostojni, zašto će biti neizvedivo.
– Nove knjige - Književnost –
Prethodna Slijedeća
Preporuka •
Piše: Tatjana Gromača Vadanjel
Ton Smerdel : Stvaralačka radost - Eseji o umjetničkom stvaranju
Ton Smerdel išao je putem od kojega većina – pa i većina umjetnika, stvaralaca, filozofa, bježe, to nipošto nije nekakav jasan i određen put, već prije traganje, aktivno kretanje unutar jednog složenog gustiša ili labirinta – kako će i sam kazati – u kojemu se nalazi čudovište od kojega bježe ljudi, a to čudovište je istina.
PODCAST •
Piše: MV Info
PODCAST: Nenad Stipanić – Život u topu kojeg nema
Ulomak iz novog romana Nenada Stipanića 'Život u topu kojeg nema' upoznaje nas s djedom, PTSP-ovcem iz Drugog svjetskog rata, koji unuka uči životnim vještinama: važnosti gimnastike, privikavanju na dim cigareta jer nalikuje gljivi nuklearne eksplozije, koju će kad naraste sigurno vidjeti, te o ratu koji, nažalost, i trideset pet godina kasnije i dalje ubija.
Tema •
31.12.2025.
Knjižni ekosustav : od središta prema rubu i natrag
Umjesto da traži jedinstveno rješenje ili hijerarhiju važnosti, serijal 'Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi' se gradi kao niz perspektiva koje se međusobno ne poništavaju, nego dopunjuju. Njegova temeljna pretpostavka jest da knjižni sektor funkcionira kao mreža međusobnih ovisnosti, a ne kao piramida s jasno definiranim središtem.
Tema •
27.12.2025.
Knjige o nakladništvu: u potrazi za slabim karikama u lancu knjige
Izdvojili smo 12 knjiga koje bi trebali pročitati ili makar temeljitije prolistati svi oni koji se već i praktično bave nekom od profesija u tzv. lancu knjige (autori, nakladnici, knjižari, knjižničari kao i specijalizirani novinari ili influenceri), jer ozbilno bavljenje ovim poslom zahtijeva i što temeljitije poznavanje cjelokupnog konteksta, vlastita iskustva iz prakse nisu uvijek i dostatna, pogotovo kada se radi o sagledavanju i tuđih pozicija, a ne samo vlastite.
Kritika •
10.01.2026.
Ivana Bodrožić : Fikcija
Pod fikciju je doista moguće podvesti stvarne osobe, stvarna mjesta i stvarne događaje – moć je simulakruma neizmjerna i k tome reverzibilna (čega smo najzad svjedoci živeći naše odavno artificijelno, no ništa manje maligno poraće). To ipak ne znači da nam interpretativnoj centrifugi podvrgnuta poznata materija neće dosaditi, pa i početi ići na živce.
Kritika •
21.12.2025.
Marina Šur Puhlovski : Adam
Iako biobibliografske podudarnosti upućuju na autobiografsku narav teksta, ime koje nosi pripovjedačica (a ne nosi autorica) upućuje na dadaistički readymade princip prenamjene neumjetničkog u umjetnički proizvod (sjetimo se primjerice 'Fontane' Marcela Duchampa), a u manjoj mjeri na navedeni utisak utječu i rečeni, iz 'stvarnog svijeta' moguće integrirani dnevnički zapisi i pisma.
– Nove knjige - Fraktura i Bodoni –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Tema •
18.09.2025.
Kultura i showbuzz u istom košu
Dakako, treba ići ukorak s tehnologijom i globalizacijom, novo vrijeme nosi svoje, a još više odnosi. Sve više stručnih tema prate novinari opće prakse, jer je novinarstvo mahom postalo korporacijski imperij u kojem se zapošljava jeftina radna snaga koja će prepisivati umjesto pisati te bojati vijesti raznim afektima.
PODCAST •
21.02.2025.
PODCAST: Srđan Sandić – Ljubav je glagol
Zbirka poezije +Ljubav je glagol' Srđana Sandića kroz ljubavne susrete, razočaranja i žudnje rastvara i dekonstruira naše ideje o odnosima – partnerskim i roditeljskim. Arhitekture ljubavi i zaljubljenosti suočavaju nas sa samoćom, i s usamljenošću, i onim što jesmo i nismo. Upravo na tom mjestu, u prostoru suočavanja, klijaju ove pjesme.
PODCAST •
04.02.2025.
PODCAST: Ena Katarina Haler – Nevini
Roman sadrži mnogo nasilja, boli i crnih i nimalo jednostavnih tema, ali u njegovoj su srži, ističe autorica, ljubav, blagost i nevinost. Premda fikcija, Haler vjeruje da će se mnogi prepoznati u situacijama i likovima jer, njen zadatak kao posrednika između priče i stvarnosti je bio približiti taj svijet onima kojima nije tako blizak...
Vijest •
23.04.2025.
Stagnacija ili pad - preuzmite najnovije istraživanje hrvatskog tržišta knjiga za 2025.
Istraživanje hrvatskog tržišta knjiga koje je za Noć knjige provedeno u ožujku 2025. pokazalo je da je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 37% populacije, dok je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca kupilo 22% anketiranih. Veslamo li (u kojem smjeru?) ili lutamo zarobljeni na bonaci, u očekivanju neke struje da nas ponese?
– Nove knjige - za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Razgovor •
Piše: Rebbeca Mikulandra
Mirna Brođanac: Dječji pisci ne smiju lagati, čak i njihovo maštanje mora biti vjerodostojno
Bjelina papira često je vjetrometina na kojoj, ranjivi i ogoljeni, ali nespremni prihvatiti poziciju žrtve, stoje moji likovi – autsajderi, najčešće autsajderice – i traže smisao. Ako se njihove samoće, emocije, istine i potrage negdje preklope s čitateljevim i donesu mu nešto dobro, tada sam napisala dobru priču ili pjesmu.
Razgovor •
Piše: Marija Ott Franolić
Lila Prap : Djeca nisu umanjeni odrasli, nego osobe za sebe
Humor mi je jako važan, osobito kad pred sobom imaš djecu koja su možda sramežljiva, pred njima se napraviš malo bedast, kažeš neki pogrešan odgovor i daš im priliku da te isprave. Humor služi da se opuste, da se otvore, da započne komunikacija. To je ključno ako želimo s djecom razgovarati ravnopravno i slobodno.
