Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Razgovor •
Piše: Petra Miočić Mandić
Sandra Pocrnić Mlakar : Izdavaštvo je utočište za nekoga tko se želi baviti kreativnim radom i tekstom
Kad sam došla u medije, osamdesetih godina, oni su bili poligon za izražavanje, imala sam kolumnu u 'Nedjeljnom Vjesniku'. Gdje smo danas? Vrtimo se u krug s tim našim klikanjem. Izdavaštvo je korak prema kreativnosti. Neka nova, kreativna rješenja, što bi mediji trebali raditi, a što ne rade, otvaraju se u izdavaštvu.
Preporuka •
Piše: Tatjana Gromača Vadanjel
Mario Vargas Llosa : Civilizacija spektakla
Danas se, kazati će Llosa, pišu i tiskaju mnoge knjige, možda više nego ikada, ali nitko više ne vjeruje da one služe bilo čemu izuzev kraćenju vremena. Da, zaključiti će on, „književnost je postala light, a to je pojam koji je pogrešno prevoditi kao laka, jer zapravo znači neodgovorna, često i idiotska“.
ČITAONICA •
Piše: Edo Popović
Edo Popović: Nema mačaka lutalica u Švicarskoj (Lenjin i dadaizam)
Čudesno je što sve čovjek može pronaći kad prestane tražiti. Ne tražeći ništa, naišli smo tako na kuću u Spiegelgasse 14 u kojoj je od 1916. do 1917. sa suprugom Nadeždom Konstantinovnom Krupskajom živio Vladimir Iljič Uljanov. Nešto niže u toj uličici, na broju 1, nabasali smo na ploču na kojoj je pisalo da se tu nekad nalazio Cabaret Voltaire.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća
– Pretraži sve knjige –
Kritika •
Piše: Antun Pavešković
Kristian Novak : Slučaj vlastite pogibelji
Kristian Novak je vrhunski pisac jedne male književnosti koja vrvi od prosječnosti do te mjere da se u moru književne makulature financirane kojekakvim državnim i paradržavnim fondovima teško vidi prava vrijednost. On svoje i dvojbe svih nas smješta u žanr, a da pritom nimalo ne gubi na visokoj intelektualnoj razini svoga pisma. Spojiti žanrovski prosede, propitivanje o društvenoj etici i romanopisanje visoke literarne vrijednosti uspijeva samo najboljima.
PODCAST •
Piše: MV Info
PODCAST: Lidija Deduš – ja se zovem lidija deduš
Lidija Deduš čita iz svoje posljednje knjige 'ja se zovem lidija deduš'. Knjiga se bavi problemima žene u srednjim četrdesetim godinama, koja živi s mačkama, radi u financijskoj instituciji, vježba jogu a u slobodno vrijeme pokušava preživjeti u društvu 21. stoljeća. Poglavlje iz kojeg čita zove se 'U mom kraju'.
ČITAONICA •
Piše: Kristijan Vujičić
Kristijan Vujičić : U ime oca i sina i kćeri (ulomak)
Novi roman Kristijana Vujičića 'U ime oca i sina i kćeri' (Fraktura, 2023),
vodi nas kroz velike i male pogreške sasvim običnih života. Spajajući intimnu ispovijed, filozofiju i poetska promišljanja, ovaj roman podsjeća nas zašto je bitno voljeti, griješiti i na koncu – do posljednjeg trenutka ustrajati u nježnosti. Pročitajte ulomak!
Tema •
Piše: Dean Trdak
Život poslije apokalipse. Kako dalje?
Živimo od krize do krize, čim se pojavi nova, već smo zaboravili onu prošlu. Živimo i prije i poslije apokalipse, cijelo vrijeme uronjeni u melankoliju koja nas poput utega oko nogu vuče prema dnu i onemogućava bilo kakvu pomisao da bi se nešto moglo promijeniti, da je moguć drugačiji kraj svijeta od ovoga prema kojem se trenutno krećemo.
Tema •
03.11.2023.
O djeci i knjigama – Nizozemska
Školska lektira u nizozemskim intelektualnim krugovima smatra se zastarjelim modelom razvoja čitateljske kulture kod djece i mladih. Ipak, lektira je i dalje prisutna u nizozemskom školstvu, ali na potpuno drugačiji način nego u Hrvatskoj. Postoji veoma širok popis literature isključivo nizozemskih autora od kojih su djeca dužna pročitati jedan naslov godišnje.
Tema •
25.10.2023.
Zašto su slikovnice knjige za djecu i za odrasle?
Ako ste se čitajući ovaj tekst i promatrajući priložene ilustracije sjetili kao je dobro uživati u slikovnicama, u bojama i u potezima, onda ste se sigurno sjetili i toga da je svaka odrasla osoba nekad bila dijete. Čitanje slikovnica neposredna je prilika za povratak u dječji način gledanja i razmišljanja, u svijet u kojem je skoro sve moguće.
Kritika •
Piše: Antun Pavešković
Slobodan Šnajder : Anđeo nestajanja
Građa i sadržaj Šnajderovog romana povijest je jednoga grada, u ovom slučaju pisanog velikim slovom, ali ne u imperativu raguzejske numinoznosti koja pišući Grad, niječe gradskost, a time i povijesnost, ili barem ozbiljnu, relevantnu povijesnost svemu onkraj zidina koje za njihove stanovnike, sve rjeđe i sve sustalije nažalost, život znače. Veliko G, slično onom grafemu kojim slobodni zidari simboliziraju sveobuhvatnu mistiku vlastita poslanja, u slučaju Šnajderova Zagreba pečati usud grada satkana od kolektivnih nadanja, snova, posrtanja i zanosa.
Preporuka •
Piše: Ante Nenadić
Zrinka Stahuljak : Fikseri u srednjem vijeku
Ideja o komunikaciji bez posrednika forte je suvremenog doba. Danas, kada na različite načine društva izbjegavaju posredništvo, primjerice pokušajima „implementacije izravne demokracije i marginalizacije posredničkih tijela između građana i vlade“, personalizacijom zabavnog sadržaja, individualizacijom obrazovnog procesa i općenito atomizacijom u raznim društvenim sferama više no ikad se naglašava prijetvorna ambivalentnost uloge fiksera koja se najbolje ogleda u izreci koju navodi autorica: traduttore, tradittore (prevoditelj, izdajica).
Preporuka •
18.10.2023.
Sabina Kaštelančić : Ruža Meštrović i Ivan Meštrović - Pisma umjetnice i umjetnika (1903.- 1942.)
Čitanjem ove važne knjige otvara niz zanimljivih polja koja produbljuju, na izvanredan način zaokružuju ličnost Ivana Meštrovića. Ne samo da nakon čitanja knjige možemo kazati da sada bolje poznajemo, razumijemo velikoga kipara, već s jednakom mjerom udivljenja i poštovanja možemo kazati da ga na jedan način i osjećamo kao čovjeka.
Preporuka •
15.10.2023.
Eric Hobsbawm : Banditi
Hobsbawm se koristi paralelno i povijesnim dokumentima, i osobnim svjedočanstvima i narodnom predajom. Zbog toga što je socijalni banditizam odredio gotovo kao temeljnu jedinicu društva u strukturalističkom smislu možemo se samo osladiti dramski nabijenim crticama iz biografija socijalnih bandita iz cijelog svijeta.
Razgovor •
Piše: Ana Ðokić
Krešimir i Saša Krnic : U našoj knjižari 'Pričozemska' jednako tretiramo i svoja izdanja i izdanja drugih nakladnika
Ono čemu nije mjesto u svijetu uopće, tome nije mjesto ni u knjigama za djecu: veličanje zločina, nasilja, pretvaranje kriminalaca u junake i slične stvari ne bi trebale biti u slikovnicama. Takve se teme mogu prihvatiti u književnosti za odrasle, ali mislim da su to teme koje na dječju psihu mogu krivo djelovati.
Kritika •
09.10.2023.
Nebojša Lujanović : Tvornica Hrvata
Lujanovićev roman je i bravurozna posveta snazi žene/majke koja, kao glava kuće, čini sve da bi porodici osigurala kruh na stolu i krov nad glavom. Utoliko će sudjelovati u 'proizvodnji instant Hrvata', čime s jedne strane osigurava izvor prihoda nužan za preživljavanje, a s druge spašava živote ljudima prema kojima birokratski aparat gaji sve manje razumijevanja.
Preporuka •
28.09.2023.
Milan Majerović-Stilinović : Srce mog medvjeda
Knjiga je na pripovjednom planu barem, sasvim jednostavna. Prati Marka (manje ili više) od njegovih prvih dana do njegovog posljednjeg, od djetinjstva i učenja o biljkama te bakinih priča o svecima ili prepričavanja narodnih priča, daleko od šume i zelenila, na krajnju suprotnost, sve do bodljikavih žica, baraka i stupa srama koncentracijskog logora.
Tema •
23.10.2013.
Pavao Pavličić: PRIJEDLOG ZA UKINUĆE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
Vrijeme je da se napokon glasno i jasno kaže: hrvatsku književnost treba ukinuti. Dosta je bilo licemjerja, dosta je bilo okolišanja, treba pogledati istini u oči i nazvati stvari njihovim pravim imenom, pa reći i ponoviti: hrvatsku književnost treba zbrisati s lica zemlje. Mnogi tako misle, tek što se ne usude kazati, a stanje je takvo da više ne trpi odgode.
Kritika •
Piše: Franjo Nagulov
Rade Jarak : Put na Solaris
Jarak srlja u distopiju za koju teško da je moguće pronaći opravdanje. Tome je tako ne samo zbog mjestimično neuvjerljive izvedbe, već i zbog autorove sklonosti približavanju Soderberghovoj viziji Solarisa prema kojoj je poljski pisac bio osobito kritičan: ljubav kao moguće rješenje kozmičke nepoznanice dramatično odudara od Lemove središnje teme – suočavanja čovjeka s novom, potpuno nepoznatom izvanzemaljskom inteligencijom.
Preporuka •
Piše: Vanja Kulaš
Pavao Pavličić : Galerija
Zaključak koji se nametao tijekom iščitavanja ovih zapisa, a shvatili smo to i ranije, kroz život, jest da su najveći ljudi jednostavni, ležerni i zaigrani, da premda nam djeluju bogoliko, nisu savršeni, a pogotovo nisu bez strahova i dvojbi, ali zato su strastveni, fokusirani i predani, maksimalno zaokupljeni svojim interesima i pasijama, a neskloni konvencionalnostima, šupljim formama, predrasudama.
– Nove knjige za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Preporuka •
26.04.2023.
Čitajte djeci: Slikovnice i knjige s dušom
Danas u dječjoj književnosti ne možemo disati od ideologija i banalnih didaktičnosti, a književna produkcija za odrasle sve je više taokinja samopomoći i političke korektnosti. Uz to, u sve glasnijem i neobazrivijem svijetu, punom loših vijesti – često se govori o osjetljivosti i empatiji, ali rijetko se s njima zaista i susretnemo.
