Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Tatjana Gromača Vadanjel

Czesław Miłosz : Osvajanje vlasti

Kako se, postepeno, prolaskom kroz ovaj roman mozaička struktura slike o teškoćama i tragedijama vremena tijekom i pri koncu, i dakako nakon Drugog svjetskog rata, bude jasnije izgrađivala, tako će čitatelj nužno prepoznavati ideološke obrasce, logiku i mehanizme njihovih zakona unutar vlastita životna iskustva, kao i unutar širih, a već proživljenih ili trenutno proživljavanih, povijesnih iskustava.
Razgovor • Piše: Monika Herceg

Vanda Petanjek : Iz klopke tijela ne možemo pobjeći

Treba moći pisati o svemu – i o boli, i o nasiljima, o ratovima i o smrtima, kao što to moraju moći sve vrste umjetnosti od glazbe, slikarstva, filma. U nijednoj umjetnost ne smije biti zabranjenih tema – o svemu što je u čovjeku i oko njega, taj isti čovjek mora moći govoriti kako bi postao bolji prema sebi i bio nježniji prema drugome.
Kritika • Piše: Antun Pavešković

Zdravko Zima : Putnik s lažnim pasošem

Poticajno je, u ovo doba medijske površnosti, u vremenu koje nas okružuje ljudima mahom zabavljenim gaćicama starleta nesposobnih da budu ni simulakrumi, čitati, razmišljati, sporiti se, svađati sa Zdravkom Zimom. Nadahnjujuće je, u doba kad se tiskaju enormne količine suvišnih knjiga proglašavanih (remek)djelima, a Hrvati se notorno dijele na nepismene i na pisce, u ruke uzeti knjigu koja je zaista Djelo.
Vijest • 23.01.2023.

V.B.Z. raspisuje natječaj za najbolji neobjavljeni roman 2023.

Izdavačka kuća V.B.Z. devetnaesti put raspisuje javni natječaj za književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman godine. Najboljem romanu koji u rukopisu pristigne na natječaj bit će dodijeljena V.B.Z.-ova književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman godine, a autoru uručena novčana nagrada u bruto iznosu od 15.000,00 eura!
Vijest • 19.01.2023.

Odabrane najljepše hrvatske knjige za 2022. godinu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu zaključila je natječaj Hrvatska lijepa knjiga za 2022. godinu, radi odabira najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu Best Book Design from all over the World te za izložbu Book Art International. Na natječaj je pristiglo 175 izdanja, od kojih je prosudbeno povjerenstvo izabralo njih 18.

– Nove knjige –

Prethodna Slijedeća
Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –

Kritika • Piše: Vanja Kulaš

Lydia Sandgren : Sabrana djela

Zanimljivo, napredujući kroz debele namotaje gustih kartica gdje ćemo nesvikli na ovoliko opsežne knjige povremeno pomišljati 'naprosto sjajno štivo, ali moglo je i kraće' nisam pribjegavala preskakanjima, jer i kad je bespotrebno razvučeno (pariška faza, pa i pokoja studentska epizoda) vrijedno je pažljivog i cjelovitog čitanja.
Vijest • 16.01.2023.

Natječaj za Nagradu Višnja Machiedo za 2022. godinu

Hrvatski PEN centar raspisuje natječaj za Nagradu Višnja Machiedo. Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2021. do 15. prosinca 2022. godine. Rok za predaju je 28. 2. 2023.
Vijest • 16.12.2022.

Predavanje: Jorge i Demián Bucay – Na vrh nitko ne dolazi sam (šetnja kroz ljudske veze)

Jorge Bucay i njegov sin Demián, također psihoanalitičar i pisac, održat će predavanje o osobnom rastu i razvoju, 'Na vrh nitko ne dolazi sam (šetnja kroz ljudske veze)', 23. svibnja 2023. u Velikoj dvorani Lisinski u Zagrebu. U ovom će izlaganju dvojica vrsnih autora proći najvažnijim ljudskim vezama: odnosom s roditeljima, odnosom s djecom i odnosom s partnerom.

– IN MEMORIAM: DARIO GRGIĆ (23.8.1964. - 18.1.2023.) –

Rumi : Knjiga ljubavi & Shafak : Četrdeset pravila ljubavi, roman o Rumiju

U znak sjećanja na preminulog književnog kritičara i našeg suradnika Daria Grgića iz arhive prenosimo njegovu kritiku romana Elif Shafak 'Četrdeset pravila ljubavi, roman o Rumiju' te Rumijeve 'Knjige ljubavi', koju je Grgić objavio na našem portalu u studenom 2012. godine. Počivao u miru!
Kritika • Piše: Franjo Nagulov

Zrinka Posavec : Maria Callas se baca u more

Željeti poeziju, željeti dakle ono najbolje što nam je jezik kadar ponuditi, znači biti spreman na težak put usvajanja njenih vrhunaca. Tek tada imamo puno pravo upustiti se u njenu daljnju proizvodnju. Sve ostalo predstavlja oskvrnuće kojeg, bojim se, mnogi jedva da su svjesni. Zrinka Posavec, što ova zbirka osobito dokazuje, procesa je svjesna. Možda baš to objašnjava činjenicu da joj je ovo tek druga zbirka.
Kritika • Piše: Ante Nenadić

Jordan Peterson : Mape značenja

Neuroza i strah, to su činitelji paradoksa duboko ukopanog u teorijski optimizam društva utemeljenog na znanosti koje se neprestano osjeća iznevjereno pred neuhvatljivom stvarnošću i u potrazi za novim modelima centrifugalno izbacuje sve stare ustanovljene društvene i intrapsihičke strukture prilagodbe i zaštite.
Razgovor • Piše: Gea Vlahović

Goran Tribuson : Više od kritičara eksperata volim inteligentne čitatelje

Moja sasvim neobična situacija je u tome što nakon što napišem knjigu nemam o njoj nikakav vrijednosni stav. Ne znam je li odlična, ili je naprosto smeće. Da bih došao do te tajanstvene odgonetke uopće ne konzultiram kritičare, nego nekoliko svojih intimnih prijatelja i prijateljica, koji znaju otkriti gdje su vrijednosti, a gdje vrebaju skrivene mane.
Preporuka • Piše: Anita Peti-Stantić

Anita Peti-Stantić: Može li nas znanost izvući iz crne rupe u koju upadamo?

Hawking uspoređuje suvremeni brzi razvoj umjetne inteligencije s razvojem nekih drugih izuma upozoravajući na to kako bismo u budućnosti koja je na neki način već tu, kad je riječ o moćnim tehnologijama, kao što su nuklearno oružje, sintetička biologija i umjetna inteligencija, trebali planirati unaprijed, a ne gasiti požare nakon što nastanu.
Preporuka • Piše: Edo Popović

Andri Magnason – O vremenu i vodi

Poruka je vrlo jednostavna: čuvati možemo samo ono do čega nam je stalo, ili preciznije – ono što volimo. A ono što volimo, veli jedan američki pjesnik, to postanemo, dijelimo njegovu prirodu. Bez te identifikacije, bez takvog odnosa, ne možemo sačuvati ni cipele koje nosimo, a kamoli planet na kojem živimo i kojeg smo samo jedan mali dio.
Kritika • Piše: Vanja Kulaš

Jakuba Katalpa : Zuzanin dah

'Zuzanin dah' posebna je knjiga, čistih, jezgrovitih, nerijetko odrješitih rečenica koje, zanimljivo, emaniraju vlastitu suprotnost, puninu, mekoću, oblost, toplotu. Fabula je potresna i znalački izložena, nju ćemo procesuirati, pounutriti, isplakati, naposljetku pohvaliti, no jezik, on je – istodobno ekonomičan i gurmanski raskošan – razlog što ćemo za ovom, u svakom smislu lijepom književnošću posezati ponovo.

– Portal pisci.hr : Čitajte Roberta Perišića! –

Robert Perišić

Robert Perišić rođen je u Splitu 1969. godine; živi u Zagrebu. Nakon knjiga kratkih priča (Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas, 1999; Užas i veliki troškovi, 2002) koje su imale značajan odjek, a još više nakon dvaju romana snažne domaće i internacionalne recepcije (Naš čovjek...

Razgovor • Piše: Petra Miočić Mandić

Gertraud Klemm : Ne možete odstraniti patrijarhat iz intelektualne zajednice

Za ovo je društvo možda mrtva feministkinja najbolja feministkinja. Književno tržište ne voli feministkinje, one su vrlo neugodne i glasne, žale se i pokazuju brojke nejednakosti, društvu ukazuju na ono što je pogrešno. Mrtve su feministkinje, poput Simone de Beauvoir, prisutnije u medijima, hvaljenije od kritike dok su one žive teško podnošljive.
Razgovor • Piše: Petra Miočić Mandić

Moa Romanova : Švedska je trenutno kao Njemačka tridesetih

Naš vrlo dobro ustrojen sustav se urušava, zdravstvena je zaštita nacionalni vic. Liste čekanja na preglede su ogromne, pomoć nikako da stigne što je osobito izraženo na području ginekologije i porodništva. U mojem rodnom gradu na sjeveru Švedske su, kako bi rasteretili zdravstveni sustav, omogućili trudnicama da pohađaju tečaj za prirodni porod kod kuće ili u kadi.

– NOVE KNJIGE - INTERLIBER 2022. –

Prethodna Slijedeća
Vidi sve knjige

– Nove knjige za djecu i mlade –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Razgovor • Piše: Monika Herceg

Mile Stojić : Mi smo izgubljena generacija koja je gradila utopiju socijalne pravde

Mi smo nikli na tradiciji našeg jezika, ali ta činjenica nas obavezuje da idemo uvijek dalje i šire. Neprestano smo u komunikaciji s drugima i upravo ti drugi osmišljavaju naše biće i postojanje. Obožavanje vlastite tradicije Davičo je nazivao tradicioljubljem i ono još uvijek dominira na ovim prostorima. Slaba je i jalova poezija koja je upućena samo jednom nacionu ili plemenu.
Kritika • Piše: Vanja Kulaš

Dalibor Šimpraga : Izvještaj o generaciji

U inat naslovu Šimpraginu novu knjigu čitala sam ponajprije kao studiju prostora, vremena i mentaliteta; kao mapiranje suvremenog Zagreba s ikoničkim četvrtima poput Trešnjevke, podcijenjenog Borongaja ili s romantiziranom periferijom kao stara Pešča dok je gradsko središte tu narativno sasvim marginalizirano. Kao razlaganje purgerskog i kvartovskog mentalnog sklopa, ali i svih prigradskih, (polu)ruralnih koji gravitiraju Zagrebu.
Preporuka • Piše: Anita Peti-Stantić

Anita Peti-Stantić: Što nam o nama samima može reći matematičar?

Ovo nije knjiga za matematičare, jer se autor u njoj bavi mnogim društvenim problemima kao što su odnos obrazovanja i ekonomije, pa onda znanosti, demokracije i centralizacije, ali i suradnje, organizacije države, politike i financijske krize, vjere i nejednakosti. Nisu li to teme koje bi svakog angažiranog intelektualca danas trebale zanimati?
Preporuka • Piše: Edo Popović

Rovovi nikad ne zarastaju – Edo Popović o putopisnom dnevniku Navida Kermanija

Hrvatski čitatelji na mnogim stranicama putopisa prepoznat će Hrvatsku i vlastitu sudbinu. A hoće, jer su se na gotovo identičan način i s identičnim posljedicama devedesetih godina raspadale države, preraspodjela društvenog bogatstva i moći vršena je na gotovo identičan način, a njima do danas vladaju elite sličnog poštenja i morala.
Preporuka • 10.09.2021.

Čitajte djeci: Slikovnice za promjenu perspektive

Istraživanja nam kazuju da će djeca sposobna za propitkivanje vlastitih stajališta odrasti u odgovorne pojedince koji će lakše donositi informirane odluke i biti spremniji na raspravu s drugima, neće tvrdoglavo ustrajati na svojim stajalištima. U nastavku slijede slikovnice koje djeci mogu biti dobro polazište za razmatranje tuđih stajališta.