Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Marija Ott Franolić

Anita Peti Stantić : Čitanjem do (spo)razumijevanja

Osnovna poruka knjige je jednostavna: čitanje čovjeku nije prirodno, ono je najsloženija jezična aktivnost. Čitanje smo naučili prije nekoliko tisuća godina, i to je bio jedan od najvažnijih izuma u ljudskoj povijesti jer nam je omogućio intelektualnu evoluciju. Unatoč tome, ljudski mozak nije prirodno „programiran“ za čitanje. U poticanje i učenje čitanja treba uložiti veliki trud.
Kritika • Piše: Matko Vladanović

Zoran Žmirić : Pacijent iz sobe 19

Nije se za smijati pripovijesti o izgubljenoj mladosti, o izgubljenoj nevinosti, niti baš ima prostora za radost u priči koja se podjednako može čitati kao kronika generacijske propasti ili dnevnik poniranja u ludilo. Ono malo veselja, humora i zajedljivih komentara što povremeno proviri iz romana, jer Žmirić nije cijepljen od duha i duhovitosti, čitavu stvar čini samo jetkijom i gorčom.
Najava • 18.06.2019.

Tribina Paralelni svjetovi: Alan Ford i filozofija (nadrealne) svakodnevice

Filozof Kristijan Krkač i novinar i voditelj 'Stripologije' na CRŠ-u Jakov Novak – govorit će o razlozima kultne popularnosti Alana Forda na našim prostorima, kao i o tome što je toliko privlačno u 'filozofiji gluposti' kojom odiše ovaj strip – koji se počeo objavljivati u Italiji prije 50 godina. Tribinu uređuje i vodi Kristijan Vujičić.
Najava • 17.06.2019.

Izdavačka kuća V.B.Z. predstavlja novu knjigu Julijane Matanović 'Ljuta godina'

U ponedjeljak, 17. lipnja 2019. godine u 18 sati, u Društvu hrvatskih književnika (Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb) izdavačka kuća V.B.Z. predstavit će novu knjigu Julijane Matanović 'Ljuta godina : Zapisi internetske novakinje'.
Vijest • Piše: I.P. - MV

Sedmi Festival svjetske književnosti u rujnu u Zagreb dovodi goste s tri kontinenta i iz 18 zemalja

Festival svjetske književnosti u 2019. godini u fokusu ima književnost španjolskog jezika, a ugostit će više od sto inozemnih i domaćih pisaca, književnih kritičara, znanstvenika, likovnih umjetnika i glazbenika koji dolaze s tri kontinenta i iz 18 zemalja. Oni će početkom rujna Zagreb staviti na mapu najzanimljivijih književnih centara u Europi.
Prevoditelj predstavlja • Piše: MV Info

Prevoditelj predstavlja: Mišo Grundler

Cilj mi je posvetiti se što više književnim prijevodima, jer u tom poslu najviše uživam i nalazim najveće izazove, budući da je svaki novi književni prijevod, doslovno i preneseno, priča za sebe. Osim sa švedskog i engleskog, prevodim i s danskog i norveškog, a većina mojih dosadašnjih prijevoda knjige su s ta dva potonja jezika.

– Nove knjige –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –

Razgovor • Piše: Iva Perković & Lora Tomaš

Olja Knežević: Najdraži su mi radosni talenti

Pisala sam iz sjećanja. Sjećanje je nešto fantastično, poput neovisne osobe koja živi u nama i ima svoje dobre i loše dane, svoje hirove, svoje metode da sve kod sebe čuva fino poslagano, na način da što je dublje spremljeno, to je bolje izglačano, spremnije za nošenje. I kad pomisliš da si sve zaboravila, dovoljno je napisati jednu istinitu rečenicu koja će poslužiti kao okidač, i klupko sjećanja počne se odmotavati.
Razgovor • Piše: Petra Miočić

Maryam Madjidi: Sloboda je breme i nitko ne može nikoga prisiliti da bude slobodan

Žene i muškarci ne žele svoju slobodu i svoju slobodnu volju. Žele da netko odlučuje umjesto njih, žele povjeriti svoju slobodu u ruke nekog šefa, nekog vođe, nekog inkvizitora koji će odlučiti za njih. Sloboda je breme i nitko ne može nikoga prisiliti da bude slobodan. Tako je to. Možemo se samo boriti da pokažemo put emancipacije, a to je nešto što dolazi s obrazovanjem, kulturom, političkom sviješću.
Kritika • Piše: Mirko Božić

David Albahari : Gec i Majer

Sve religije i temelje na pronalaženju smisla u patnji, no Gecovim (ili Majerovim) putnicima ni bog neće pomoći, kako god da ga zovu. Jednako kao što “utovareni” samo čekaju iskrcavanje u Rumunjskoj, tako i čitatelj jedva čeka iskrcavanje na kraju knjige jer empatiju suptilno preusmjeravamo na pripovjedača, sve dok konačno ne uđemo u njegovu kožu.