Svrstati Tomića uz bok Ivana Raosa nije pretjerano, niti je ikad bilo, kolikogod se nekome literatura koju Tomić piše činila trivijalnom. A roman 'Kraljević Marko oslobađa Imotski' jest duhovit, od prve do posljednje stranice – humorističan koliko i kritičan, društveno benevolentan koliko i prema društvenim anomalijama nemilosrdan, koristan koliko i neobvezujući.

Đurđica Čilić u tekućoj godini objavila je nekoliko novih naslova: pored prozne zbirke 'Vidimo se na papiru', to su još esejistička zbirka 'Radost tumačenja' i antologija moderne i postmoderne poljske poezije pod naslovom 'Drugog kraja svijeta neće biti', čijih je pjesama izbornica i prevoditeljica. A nakon što je ovaj tekst već predan za objavu Čilić je pred koji tjedan objavila i dnevničke zapise...

Kronološki pisana biografija započinje analizom Havelova porodičnog konteksta koji ukazuje na njegovo klasno elitističko podrijetlo koje će mu od 1948., kada komunisti preuzimaju vlast u Čehoslovačkoj, predstavljati perpetuiranu prepreku, te linearno prati Havela do kraja života kada će ovaj ostvariti dječački san o režiranju filma ('Odlaženje', 2011).

Sva je prilika da će knjigu prije svih čitati obožavaoci glazbe Franka Zappe, a na kraju izdanja nalaze se prijevodi citiranih pjesama, što je sasvim sigurno vrijedno pohvale. Anegdotalni 'duh' knjige, usprkos tome što je njena polazišna svrha bila demontaža mitova o Zappinu životu i djelu (poput onoga da je pojeo govno), neminovna je s obzirom na njegov životni stil.

Roman 'Zadnja pošta Osijek' Nenada Rizvanovića autorsko je ostvarenje u čiju je realizaciju uloženo za današnje prilike neuobičajeno mnogo, pored već ranije dokazane spisateljske vještine neprijeporno je bila potrebna i temeljita 'priprema jezika'. U vremenu kada identitetska mijena dođe manje-više isto što i revizionistički kolaps društva, ovaj krajnji produkt autorskog nastojanja zaslužuje...